Al Jazeera otkriva detalje posjete egipatskog šefa obavještajne službe Gazi

Posjeta dolazi u kontekstu značajne promjene u službenom egipatskom stavu prema Gazi i Hamasu.

Rat je trajao 11 dana i prouzrokovao masovno razaranje 1.800 stambenih jedinica (Getty Images)

 Piše: Raed Musa – Gaza

Ministar Abbas Kamel, šef egipatske opće obavještajne službe, u prvoj posjeti Pojasu Gaze razgovarao je o tri glavne teme s vodstvom Islamskog pokreta otpora (Hamas), ali i drugim pitanjima vezano za palestinsku situaciju.

Kamel je stigao u Pojas Gaze u ponedjeljak poslije podne, preko graničnog prelaza Beit Hanoun, dolazeći iz Ramallaha.

U jednom od hotela u Gazi dočekala ga je delegacija čelnika Hamasa, predvođena Yahyaom Sinwarom, vođom pokreta u Pojasu Gaze.

Delegaciju su činile i vođe Hamasa Khalil al-Hayya, Rawhi Mushtaha i drugi.

Kamelova posjeta Gazi, kao visokog egipatskog zvaničnika, dolazi u kontekstu značajne promjene u službenom egipatskom stavu prema Gazi i Hamasu.

Sisijeve fotografije na trgovima

Ta promjena je postala očita tokom i nakon posljednjeg izraelskog rata, u okviru sporazuma o prekidu vatre, koji je postignut posredstvom Kaira, a na snagu je stupio u zoru 21. maja.

Kamelovoj posjeti Gazi, prvoj od kako je preuzeo dužnost 2018. godine, prethodile su tri posjete egipatske sigurnosne delegacije.

Posljednju je prošlog petka predvodio general-major Ahmed Abdel-Khaleq, zvaničnik egipatske obavještajne službe za palestinsko pitanje, kako bi dogovorio Kamelovu posjetu.

Na glavnim trgovima u Gazi mogle su se vidjeti ogromne fotografije egipatskog predsjednika Abdel Fattaha al-Sisija, a po ulicama egipatske zastave.

Izvori bliski Hamasu otkrili su za Al Jazeeru da će se razgovori između Kamela i Hamasa, na čelu sa šefom političkog ureda pokreta u Gazi Yahyaom Al-Sinwarom, usredotočiti na tri glavna pitanja koja se odnose na Pojas Gaze, ali i druge teme vezane za palestinsko pitanje općenito.

Izvori su istakli da se spomenuta tri pitanja odnose na nastojanje Kaira da unaprijedi sporazum o prekidu vatre u “dugoročno primirje” koje bi garantiralo sigurnost i stabilnost i otvorilo put za obnovu onoga što je uništeno u posljednjem ratu.

‘Zatočene što prije osloboditi’

Drugo pitanje se tiče rekonstrukcije i uloge koja se očekuje od Egipta u tom pogledu, u kontekstu izraelskih ograničenja i zahtjeva vezanih za treće pitanje koje se nalazi na dnevnom redu posjete, a tiče se izraelskih zatvorenika koje drži Hamas.

Prema izvorima, Egipat razumije Hamasov stav o razmjeni zarobljenika i nastoji preuzeti ulogu pokrovitelja dogovora, slično onom koji je postignut 2011. godine, kada je oslobođen izraelski vojnik Gilad Shalit u zamjenu za više od 1.000 palestinskih zatvorenika.

Kamel se na početku posjete regiji sastao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, a prema izjavi ureda izraelskog premijera, Netanyahu je pozvao egipatskog zvaničnika da se “vojnici i civili, koje Hamas drži zatočenim u Gazi, što prije puste na slobodu”.

Netanyahu je s Kamelom razgovarao o “mehanizmima koji će spriječiti Hamas da ojača svoje vojne sposobnosti i spriječiti ga da koristi resurse koji će u narednom periodu biti usmjereni za podršku stanovnicima Pojasa Gaze”.

Kamelova posjeta Izraelu poklopila se sa sličnom posjetom izraelskog ministra vanjskih poslova Gabija Ashkenazija Kairu, što je prva posjeta izraelskog šefa diplomatije od 2008. godine.

‘Cijena koju zahtijeva otpor’

Tom prilikom se sastao sa svojim egipatskim kolegom Samehom Shoukryem, a razgovarali su o “načinima jačanja prekida vatre u Gazi”.

Ashkenazi je u Kairu doveo u vezu pitanje obnove Gaze s razmjenom izraelskih zatvorenika s Hamasom.

Ismail Radwan, jedan od vođa Hamasa, odbacio je izraelske zahtjeve i rekao za Al Jazeeru da “pitanje razmjene zatvorenika nema nikakve veze s rekonstrukcijom”.

Naglasio je da Hamas neće osloboditi Izraelce koje drži dok Izrael ne plati “cijenu koju zahtijeva otpor”.

Hamas je već u dva ranija slučaja uspio razdvojiti dogovor o razmjeni zarobljenika i pitanje obnove, nakon što se snažno usprotivio izraelskom povezivanju ta dva pitanja.

Nakon prvog rata (2008-09) Hamas je odbacio izraelske zahtjeve da se pitanje rekonstrukcije veže za oslobađanje Shalita, koji je zarobljen u junu 2006. godine, što je ponovo učinio nakon trećeg rata 2014. godine.

Hamas će olakšati proces obnove

Ibrahim al-Madhoun, pisac blizak Hamasu, rekao je za Al Jazeeru da Muhammad al-Deif, vrhovni komandant Brigada Izz al-Din al-Qassam, vojnog krila Hamasa, pitanje sporazuma o razmjeni zarobljenika vidi kao “borbenu doktrinu” i da se “lično obavezao” porodicama palestinskih zatvorenika da će izraelske zatvorenike puštati na slobodu samo ako se isprazne okupacioni zatvori ili barem postigne “častan” dogovor o razmjeni, sličan dogovoru koji je postignut u slučaju izraelskog vojnika Shalita.

Profesor političkih nauka Hani al-Basous isključuje mogućnost da bi se uskoro mogao postići dogovor, s obzirom na to da Izrael pokušava iskoristiti stvarnost u Gazi nakon rata i nije spreman pristati na razmjenu zarobljenika u skladu sa zahtjevima Hamasa.

Hamas drži dva izraelska vojnika zarobljena tokom rata 2014. godine i odbija otkriti šta se s njima desilo i jesu li živi ili mrtvi.

Pored toga, u zatočeništvu drži i dvije osobe koje imaju izraelsko državljanstvo, a u Gazu su ušle u različito vrijeme i pod nerazjašnjenim okolnostima.

Što se tiče pitanja obnove, Sinwar je više puta od završetka rata naglasio da će Hamas olakšati proces obnove i da neće uzeti “ni novčića” od sredstava namijenjenih za Gazu.

Radwan je naglasio da “otporu nisu potrebna sredstva namijenjena za obnovu da bi razvijao svoje kapacitete i mogućnosti.”

Egipatsko stambeno naselje u Gazi

Zvanične statistike pokazuju da je posljednji rat, koji je trajao 11 dana, donio ogromno razaranje u kojem je uništeno 1.800 stambenih jedinica, među kojima su i višespratnice.

Hamas predlaže da se formira nacionalno vijeće koje će djelovati nezavisno od Palestinske uprave i nadzirati pitanje obnove, s ciljem da se prevaziđu sumnje u korupciju u ovom slučaju i prepreke na koje se nailazi, što je dovelo do usporavanja procesa obnove područja razorenih u ratu 2014. godine.

Međutim, palestinske vlasti i Izrael odbijaju taj prijedlog.

Planirano je da egipatski ministar, koji se u Ramallahu sastao s predsjednikom Palestinske uprave Mahmoudom Abbasom, obavijesti vodstvo Hamasa u Gazi da će se proces obnove provoditi u punoj koordinaciji s palestinskim vlastima.

Izvor blizak egipatskoj sigurnosnoj delegaciji rekao je za Al Jazeeru da će ministar Kamel tokom višesatne posjete položiti kamen-temeljac za egipatsko stambeno naselje u južnom dijelu grada Gaze, kao dio obećanja koje je dao egipatski predsjednik Sisi da će doprinijeti obnovi ratom stradalih područja.

Bassous trenutne egipatske aktivnosti ne stavlja u kontekst “strateške promjene” u odnosu egipatskog režima prema Hamasu, već smatra da pokušava izvući najveću ekonomsku korist u procesu obnove preko kompanija povezanih s egipatskim oružanim snagama.

Rješavanje unutarnjih palestinskih pitanja

Nakon zatvorenog sastanka s vodstvom Hamasa, egipatski ministar se sastao s predstavnicima palestinskih frakcija kako bi razgovarao o ponovnom pokretanju procesa palestinskog pomirenja, koji je prekinut nakon odluke predsjednika Abbasa da odgodi parlamentarne izbore zakazane za 22. maj.

Kamel je razgovarao s predsjednikom Abasom u Ramallahu o pitanju palestinskog nacionalnog dijaloga i spremnosti Kaira da bude domaćin sastanka generalnih sekretara frakcija kako bi se oživjeli napori za postizanje pomirenja i okončala podjela.

Od kako se rat zaustavio, došlo je do značajnog zamaha u koracima koje poduzimaju delegacije i različite ličnosti u regiji u sklopu neumornih međunarodnih napora da sporazum o prekidu vatre dovede do postizanja sporazuma o dugoročnom primirju u Gazi između Izraela i frakcija otpora.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO