Korona će proći, problemi u bh. turizmu će ostati
Turizam u Bosni i Hercegovini će godinama osjećati posljedice lošeg rada nadležnih u državi.

Pandemija korona virusa je potresla gotovo svaki segment života, a turizam je posebno pretrpio zbog niza ograničenja, prije svega zbog mjera ograničenog putovanja i zaključavanja. Kao i u ostatku svijeta, turizam u Bosni i Hercegovini je “bačen na koljena”, ali za razliku od velikog broja drugih zemalja, zbog specifičnog ustroja i spornog načina rada nadležnih, BiH težak put oporavka.
“Korona će biti i proći, ali problemi u turizmu u Bosni i Hercegovini će ostati”, govori dr. Almir Peštek, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i dobitnik stipendije Fulbright, koju dodjeljuje američki State Department.
Stručnjak za turizam i marketing govori da je prošla godina zadala strahovit udarac turizmu u cijelom svijetu, ali dok su druge zemlje pokušavale naći načina kako nastaviti dalje, u BiH se malo toga uradilo.
“Evropska unija je jasno rekla da se kriza treba iskoristiti za pronalaženje načina kako da se ide u budućnost i kako da se poveže javni i privatni sektor. Međutim, u BiH je propuštena prilika da se tokom korone uradi reset i da se stvari postave na pravo mjesto”, dodaje profesor Peštek.
Problem s kojim se BiH i prije korone nosila jeste što struku skoro niko ništa ne pita, što je u današnje vrijeme neprihvatljivo.
“U turizmu nema potrebe izmišljati toplu vodu, dovoljno je pogledati šta se radi u svijetu. Pravila postoje i treba ih samo slijediti”.
Borba za turiste
Stručnjak Ekonomskog fakulteta ističe da turizam nije primarna potreba, već da se finansira od novca koji preostane kada se zadovolje primarne potrebe. Ujedno, pandemija je dovela i do poremećaja primanja na globalnom nivou, što će primarno utjecati na odluke hoće li se i gdje će se ići na odmor. Pored navedenog, postoji još veliki strah od putovanja, pogotovo na dalje distance, što sve zajedno znači da će jednostavno biti manje turista u cijelom svijetu.
“Već sada u svijetu traje borba i traže se načini kako da se privuče taj značajno manji broj turista nego što ih je bilo prethodnih godina. A BiH ne radi ništa kako bi se turisti privukli. Iz navedenog je jasno kakvu situaciju možemo očekivati u narednom periodu”.
Zbog takvog nemara bi posebno Federacija BiH mogla trpjeti s obzirom da gotovo 80 posto turista u tom entitetu čine takozvani long haul turisti, a u ovom konkretnom slučaju radi se o turistima iz Zaljevskih zemalja, Kine… odnosno većinski turista koji dolaze van Evrope. Republika Srpska ima nešto drugačiju situaciju, dodaje profesor Peštek, gdje većinu stranih turista u ovom entitetu čine gosti iz Srbije, Hrvaske i Slovenije, dok udio domaćih turista čini 40 posto.
Profesor Peštek govori da će ova godina biti nešto malo bolja u odnosu na prethodnu, ali da vidljive znake oporavka turizam u BiH može očekivati tek od 2023. godine.
Međutim, napominje stručnjak za turizam i marketing, zemlja će svakako imati i kratkoročne i dugoročne posljedice nerada nadležnih tokom pandemijske godine, kada nije ništa učinjeno da se nađe način kako da se privuku turisti.
Globalna utakmica
“Nismo spremni za globalnu tržišnu utakmicu i nismo se prilagodili tržišnim uslovima”, ističe on.
“Ako ne pomognemo privatnom sektoru, koji faktički razvija turizam ovdje, ako se ne pravi ambijent za razvoj turizma, ako se javni sektor ne stavi u ulogu promotora turizma, kreatora uslova za razvoj turizma, nemamo o čemu govoriti”.
A rezultati “rada” nadležnih u BiH kada je turizam su jasno vidljivi, kaže stručnjak Ekonomskog fakulteta.
Prema T&T indeksu Svjetskog ekonomskog foruma BiH zauzima 105. mjesto od 140 zemalja i nalazi se daleko iza zemalja regije.
“Sve dosadašnje aktivnosti rađene su ad-hoc, parcijalno i nesistemski”.
I kada se pogledaju drugi pokazatelji kada je turizam u pitanju, BiH je standardno na začelju, što jasno govori kako rade nadležni u državi.
Profesor Peštek podsjeća da je najveći posao promocije turizma prije pandemije, a tako će biti i u narednom periodu, pao na pleća privatnika i pojedinca, što je odgovaralo javnom sektoru.
Ono što je važno istaći, dodaje, da ni privatni sektor nije bez svojih mana.
“I privatni sektor mora također da sarađuje i da se integriše. A oni u velikoj mjeri još nemaju konsenzus, nemaju jedinstvene stavove. Između ostalog, jedni drugima obaraju cijene, dok cijeli svijet sarađuje. I sve to ima posljedice na turizam u BiH”.
Problem pristupačnosti
Pored loše organizacije i nerada onih kojim je posao da se brinu o turizmu, veliki problem za zemlju predstavlja pristupačnost.
Malo je direktnih letova, broj low cost aviokompanija se gotovo može nabrojati na prste jedne ruke, željeznički saobraćaj je gotovo nepostojeći, cestovna infrastruktura je loša.
“Te probleme ne može riješiti privatni sektor”.
A najtužnije je što BiH ima mnogo toga za ponuditi svjetskom tržištu na bazi kulture, historije i prirode, smatra profesor Peštek.
“BiH uopšte nema brend, neprepoznatljivi smo na tržištu. Šta je BiH, koja je asocijacija? Druge zemlje imaju jasno prepoznatljiv brend, a BiH to nema”.
Model upravljanja koji je prisutan u BiH apsolutno nije u skladu sa tržišnim modelom, izručiti je on.
“Daleko smo od ostvarenja našeg potencijala.”
On se osvrnuo i na jedan od segmenata koji se često ističe.
“Stalno se busaju i govore o prirodnim ljepotama, a među zadnjim smo po obimu zaštite prirode. Imamo najmanje zaštićenih područja u regiji”.
Što je tužno, s obzirom da zemlja ima mnogo za ponuditi kada je outdoor aktivnost u pitanju, poput planinarenja, brdskog biciklizma, alpinizma i svega drugog šti se na otvorenom može raditi, dodaje.
Jedan od segmenata u kojem BiH kasni za ostatkom regije i svijeta jeste proces imunizacije. Koliko će to kašnjenje zemlju koštati, teško je kvantificirati, kaže profesor Peštek, ali je nesporno da će itekako imati posljedica, kako na dolazni tako i na odlazni turizam.
“Već vidimo da se uvode razna pravila i ograničenja, posebni pasoši i sve drugo vezano za vakcinu. Sve to će utjecati na turizam u BiH”.
Ipak, smatra stručnjak za turizam i marketing, budućnost nije potpuno crna. Već sada postoji sve glasniji zahtjevi privatnika i pojedinaca koji djeluju u turizmu, tako da se on nada da će se u narednim godinama promijeniti i pristup prema tom sektoru u državi i da će sposobni biti zaduženi za donošenje odluka.
Umjesto, ad-hoc poteza, biće jasna vizija koja će dovesti do održivog turizma, jer ovo što sada imamo nije održivi turizam, zaključuje profesor Peštek.