Pandemija dokrajčila koncerte kakve smo znali

Zbog pandemije ne trpe samo publika i izvođači, nego i organizatori koncerata, vlasnici koncertnih prostora, ugostitelji…

Od 5.000 posjetilaca koncerta u Barceloni zarazilo se njih šest, ali samo za dvoje njih utvrđeno je da su virus „pokupili“ na koncertu (EPA)
Od 5.000 posjetilaca koncerta u Barceloni zarazilo se njih šest, ali samo za dvoje njih utvrđeno je da su virus „pokupili“ na koncertu (EPA)

Glazbena, a s njom i koncertna industrija doživjele su silovit udar pandemije do te mjere da neki dovode u pitanje i njihov opstanak ako pandemijsko stanje potraje.

Koncerata pop-rock i folk glazbe u klubovima, dvoranama i na otvorenom ima jedva „na kapaljku“, a kada se i održe, u odnosu na one iz predpandemijskog doba izgledaju kao neki distopijski prizor: na ulazu se mjeri tjelesna temperatura i uzimaju osobni podaci, u dvorani su obavezne zaštitne maske, broj posjetitelja strogo je ograničen, a sjedenje je gotovo obavezno, kao na koncertima klasične glazbe.

A koncerti, i rokerski i narodnjački, dojučer su bili sve suprotno tome: masa ljudi natiskanih jednih uz druge, znoj, buka, ples, alkohol, cigarete… iznad svega egzaltiranost.

S maskama, bez gužve, plesa i pića

Nedavno je, tako, u zagrebačkom klubu Tvornica kulture održan koncert dubrovačke grupe Silente. Sve po epidemiološkim aršinima, koncert je bio najavljen samo par dana prije održavanja, u prodaju je pušteno tek 190 ulaznica (za klub koji može primiti oko 2000 ljudi), maske su bile obavezne, a posjetitelji su sjedili svaki unutar svojih propisanih četiri kvadrata. Piće se nije prodavalo.

Valjda zbog žeđi za ikakvom živom svirkom, svi su bili oduševljeniji nego što bi inače bili koncertom održanim u takvim „logorskim“ uvjetima. Nedugo prije, u beogradskoj Kombak areni Crvena jabuka odsvirala je čak dva koncerta, svaki pred petstotinjak ljudi, ali na užas tamošnjih epidemiologa. Iako je bila popunjena tek trećina kapaciteta dvorane, a koncerti završili već oko 21 sat, sve u skladu s epidemiološkim propisima, liječnici i Krizni štab bili su bijesni.

Koncerti u vrijeme epidemije ne vesele medicinare. Stoga su u Barceloni koncem marta odlučili napraviti ogledni eksperiment za koliko-toliko sigurno održavanje koncerata. U dvorani koja prima 24.000 gledatelja nastupio je alternativni rock band Love of Lesbians. Bio je dozvoljen dolazak 5.000 posjetitelja, dvorana se više puta prozračivala, a sve su nadzirale medicinske ekipe.

Posjetitelji su morali uoči koncerta obaviti test na korona virus i na ulazu pokazati rezultat testa. Tko je bio pozitivan bio bi otpraćen s lica mjesta, a novac mu vraćen. Maske su bile obavezne, ali publika nije morala održavati fizički razmak. Dva tjedna kasnije stigli su rezulati ovog eksperimenta. Od 5.000 posjetitelja u međuvremenu se zarazilo tek njih šest, ali samo za dvoje njih utvrđeno je da su virus „pokupili“ na koncertu.

Incidencija je bila manja nego u općoj populaciji. Bio je to tračak ohrabrenja.

Ogromni gubici

Zbog pandemije ne trpe samo publika i izvođači, nego i organizatori koncerata, vlasnici koncertnih prostora, iznajmljivači scenske opreme, ugostitelji, hotelijeri, zaštitarske službe, transportna logistika…

Nedavno je udruženje koncertnih promotora Promo iz Zagreba objavilo podatak da je zbog pandemije koncertna industrija pogođena padom prihoda od preko 95 posto. U Hrvatskom društvu skladatelja (HDS ZAMP) koje okuplja i zastupa autore i nositelje prava na glazbenim djelima u Hrvatskoj kažu nam da je pad autorskih honorara s koncerata i priredbi njihovih članova za 2020. godinu iznosio oko 75 posto u odnosu na 2019. godinu.

„Po izvješćima drugih autorskih udruga u regiji i svijetu, slični su iznosi, od 70 do 80 posto manje u odnosu na godinu prije, zabilježeni i kod njih. Ti su postotci indikativni i za ostale dijelove lanca glazbenih događanja uživo – izvođače, organizatore koncerata i ostale“, kažu u HDS ZAMP-u.

Napominju da izostanak glazbenih događanja traje već 14 mjeseci, a „rupa u prihodima glazbenika s tog izvora nastavlja se širiti“. Za prva tri mjeseca ove godine u HDS ZAMP-u bilježe 90-postotni pad autorskih naknada za koncerte zabavne glazbe i priredbe u odnosu na prvo tromjesečje 2020. dok su koncertne aktivnosti još bile normalne.

Na pitanje kada očekuju povratak na “staro” ili barem neko “novo normalno” u HDS ZAMP-u kažu kako je djelomičan povratak koncertne aktivnosti domaćih glazbenika moguć tek na jesen ili u zimu, a potpun povratak tek u ljeto 2022. godine. S tim da i to ovisi o borbi s ćudljivim virusom.

„Zadnjih su par tjedana krenule najave za nastupe nekih stranih izvođača u Hrvatskoj u proljeće 2022. ali radi se o manje poznatim imenima, manjim koncertnim dvoranama pa time i manje riskantnim organizatorskim poduhvatima. U punoj mjeri, teško je da će se glazbena ponuda kakvu pamtimo iz 2019. godine, s ljetnim mega-festivalima ili koncertnim turnejama velikih stranih zvijezda u arenama i najvećim dvoranama, vratiti prije zime 2022. godine. Možda je sigurnije računati tek na 2023. godinu. I to, naravno, ne bude li novih podzapleta i iznenađenja s korona virusom. Do tada, glazbenu će industriju nastaviti pogađati razni problemi, poput gašenja koncertnih prostora, klubova i dvorana. Nažalost, nestat će i mnoge tvrtke koje su dio tog glazbenog lanca pa će trebati vremena da se profiliraju nove koje će preuzeti njihovo mjesto, a pri tome imati komercijalno opravdanje poslovanja. To će tek biti teško“, ističu u Hrvatskom društvu skladatelja.

Jedini pravi izvor prihoda

Glazbeni kritičar zagrebačkog magazina za pop kulturu ravnododna.com Vedran Harča ističe da je pandemija do temelja uzdrmala glazbenu industriju i razotkrila brojne nedostatke njezina funkcioniranja.

„Glavni problem jest činjenica da se albumi više ne prodaju, zbog čega su većini glazbenika, i svjetskih a pogotovo domaćih, koncerti jedini pravi izvor prihoda. Uz to, korona je dodatno naglasila razlike između autora i „običnih svirača“ – autori, ako su uspješni, i u krizi dobro zarađuju od puštanja pjesama na radiju i televiziji, u puno manjoj mjeri i od streaming servisa, dok njihovim ne toliko kreativnim kolegama iz benda ne preostaje ništa drugo nego čekati. Izdavači, a i sami muzičari, zato pokušavaju pronaći način kako povećati zaradu od snimljene glazbe, što je dovelo i do prvih sukoba pa je nedavno 150 uglednih britanskih glazbenika različitih generacija, uključujući velikane poput Paula McCartneyja, Annie Lennox i članova Led Zeppelina, poslalo pismo premijeru Borisu Johnsonu u kojem zahtijevaju uređivanje raspodjele prihoda od streaming servisa i 50 posto zarade od „streamanja“ svojih pjesama“, kaže nam Harča.

Što se tiče koncertnog povratka na staro Harča smatra da će se dogoditi kada bude moguće organizirati „nešto nalik turneji“.

„Ili, u slučaju izvođača iz Hrvatske i regije, kada svakih tjedan ili dva budu mogli održati koncert. To se, pod uvjetom da ne dođe do pogoršanja epidemiološke situacije, može očekivati već u ljetnim mjesecima, dok ćemo se za nastupe stranih izvođača morati strpiti još barem godinu dana. Naime, teško je očekivati da će neki britanski ili američki bend krenuti na put samo kako bi svirao u Zagrebu, već će takve gradove posjetiti u sklopu turneje koja pokriva Njemačku, Austriju, Italiju itd., a preduvjet za to je da u svim okolnim državama uvjeti po pitanju održavanja koncerata budu otprilike jednaki“, kaže.

Na pitanje hoće li dio okorjele publike odustati od koncerata u „aseptičnim“ epidemiološkim uvjetima, Harča kaže kako „novonormalni“ uvjeti pogoduju izvođačima čije su pjesme laganijeg tempa.

„Takve nastupe je čak i gušt pratiti iz sjedećeg položaja. No teško je zamisliti situaciju u kojoj je publika na techno partiju, punk koncertu ili nekoj narodnjačkoj fešti prisiljena sjediti“, kaže.

‘Turneja’ samo s jednim online koncertom

U vrijeme pandemije i izolacije izvođači silom su prilika pojačali digitalni kontakt s publikom. Čim je nastupio prvi lockdown, glazbenici su se snašli pa su emitirali iz svojih soba i u live streamu svirali i pjevali stare ili neke nove, prigodno skladane pjesme. U međuvremenu je taj oblik nastupa putem digitalnih platformi i glazbenih servisa postao dominantan.

„U Hrvatskoj sada posluju svi najveći glazbeni servisi i platforme na koje je pretplaćeno već između 200 i 250 tisuća ljudi, pa nekakvi prihodi glazbenicima, ili barem autorima, počinju pomalo dolaziti i odatle, no još uvijek niti izbliza dovoljno da bi se nadoknadio pad prihoda od koncerata i nastupanja. A još je neriješeno i pitanje digitalnih prihoda izvođača, posebno pratećih izvođača, upravo onih koje je izostanak nastupa uživo najviše pogodio“, rekoše nam iz HDS ZAMP-a.

Takvo „streamanje“ koncerata, kaže muzički kritičar Vedran Harča, najlakše je opisati uzrečicom „bolje išta nego ništa“.

„Osobno, ne razumijem zašto bi bilo tko platio da gleda nekog izvođača kako svira u svojoj sobi, praznoj dvorani ili klubu kada na YouTubeu može pronaći na desetke njegovih koncerata snimljenih prije početka pandemije. Jedino dobro što bi se iz toga moglo izroditi jest da ćete u budućnosti preko vašeg kompjutera po razumnoj cijeni dobiti priliku ‘u izravnom prijenosu’ gledati neke ekskluzivne nastupe poput onih na kojima bendovi u cijelosti izvode svoje najslavnije albume ili se vraćaju na pozornicu poslije dugogodišnjeg izbivanja, čak i ako se ti nastupi održavaju na drugom kraju svijeta“, ističe.

U Hrvatskom društvu skladatelja smatraju da je “selidba” glazbenih događaja na digitalne platforme pokušaj rješenja, ali ni izdaleka dovoljan.

„Užitak glazbe ipak se najbolje dijeli uživo, pred pozornicom. Online koncerti nužno su zlo kojeg bi većina glazbenika najradije zaboravila: samo rijetki, najveća imena, uspijevaju prodati dovoljan broj ulaznica koji bi pokrio silan trud i ulaganje u promociju i kvalitetnu izvedbu. Taj jedan koncert tog se dana dogodio za cijelu zemlju, ili uostalom cijeli svijet – i nema smisla sljedećih nekoliko mjeseci raditi novi. A pitanje je li se uopće išta zaradilo, ili se sviralo samo da se publiku podsjeti da još postojite i jer se bend zaželio sviranja. Uz to, na većini takvih virtualnih koncerata izostaje interakcija i povratne informacije od publike, a to je ono što i predstavlja glavni čar koncerta. Nitko od glazbenih kritičara kasnije s oduševljenjem ne piše o bisu i reakcijama publike na virtualnoj sceni – jer ih nije bilo“, kažu u HDS-u.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO