Bekteši: Nacionalnost će novim generacijama biti sve manje bitna
Nacionalnost određuje identitet onoliko koliko vi dopustite da to učini, kaže mladi vizuelni umjetnik rođen u Beogradu, porijeklom s Kosova, a nastanjen u Sarajevu.
“Dok su u djetinjstvu moji vršnjaci skupljali sličice fudbalera, ja sam skupljao nacionalnosti”, poručuje mladi vizuelni umjetnik Kemil Bekteši jednim od svojih radova predstavljenih u sklopu izložbe Bekteši, koja je postavljena u Galeriji savremene umjetnosti Brodac u Sarajevu.
Bekteši je akademski slikar koji trenutno pohađa drugi ciklus studija na odsjeku za slikarstvo Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Dobitnik je priznanja Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu, kao najbolji student Odsjeka za slikarstvo nominovan je za godišnju nagradu ALU Alija Kučukalić, a 2020. godine bio je finalista za prestižnu nagradu ZVONO (YVAA, Young Visual Artist Award). Do sada je izlagao na nekoliko grupnih i samostalnih izložbi.
Pored slikarstva, izražava se u različitim medijima, često radi na objektima, instalacijama i u javnom prostoru. Zbog toga, kaže, svoju umjetničku praksu ne bi sveo samo na slikarstvo.
“Nazvao bih se multimedijalnim umjetnikom”, kaže Bekteši.
Svoju svestranost potvrdio je i izložbom Bekteši multimedijalnog karaktera, koja sadrži instalaciju, crteže, autentičnu fotografiju iz njegovog djetinjstva, pasoše koji u ovom slučaju prestaju biti oznaka nacionalnosti i postaju umjetnički objekti. U postavku su uključeni i crtež, kolaž i interveniranje na printovima sa dosta pisanog teksta. Kustosica izložbe je Adna Muslija.
Slojevitost umjetnikove nacionalnosti
Ovom izložbom, Bekteši je javnosti predstavio seriju radova koji su nastajali protekle tri godine, a kojima je želio predstaviti se sarajevskoj pubilici, u bukvalnom, ali i metaforičkom smislu.
“Samostalna izložba sama po sebi nosi jednu malu dozu nervoze, a pogotovo kada je riječ o radovima koji u svakom aspektu govore o intimnim stvarima iz tvog života”, iskren je.
Postavka je zamišljena tako da posjetioci svakim predstavljenim radom sve više upoznaju Kemila Bektešija i dublje ulaze u slojevitost njegove nacionalnosti.
“Kao neko ko se zove Kemil Bekteši, često se moje ime i prezime pogriješi u govoru ili u pisanom tekstu. Pored toga, svako moje predstavljanje postavlja pitanja o mom porijeklu. Dakle, kroz ovu postavku ja probelmatiziram slojevitost identiteta. Rođen sam u Beogradu, moji roditelji su porijeklom sa Kosova, a sada živimo u Sarajevu. Imam tri pasoša koja su mi neophodna i konstantno sam u nekoj tranziciji”, pojašnjava ovaj mladi umjetnik.
Upravo zbog toga se na samom početku izložbene postavke nalazi veliki format njegovog portreta sa spiskom pogrešnih načina interpretacije imena “Kemil” koje je kroz godine dobijao.
Na izložbi su predstavljeni i prikazi autentičnih fotografija iz njegovog djetinjstva na kojima interveniše, a kroz prikaz izloženih pasoša može se pratiti i njegovo odrastanje. Postavka je završena velikim formatom koji ispisuje 200 najčešćih prezimena u BiH.
“Pogađate, Bekteši nije jedno od njih, ali ga ja dodajem na samom kraju kako bih prikazao svoje prisustvo. S druge strane, taj rad je meni najemotivniji, jer prati gubitak dva člana porodice od posljedice korone u razmaku od samo sedam dana”, kaže.
Orao – simbol slobode, a ne nacionalnosti
Centralni motiv izložbe je ptica koja leti izvan monoidentitetskog kaveza.
“Simbol orla je za mene uvijek bio snage i slobode. U mojim očima on nikada nije bio simbol određene nacionalne pripadnosti. Instalacija je sačinjena od otiska moga lica i projekcije siluete dvoglavog orla koji širi krila na mojem licu. Ta projekcija dvoglavog orla je donekle neizbježna mojim predstavljanjem, jer moje prezime se ne završava na ić. Pokušavam simbol orla izvaditi iz nacionalnog konteksta i podsjetiti da je orao samo ptica, kako instalacija i nosi naziv”, pojašnjava.
Uprkos autobiografskim elementima, Bekteši smatra da je mnogima ova tema bliska i da se vrlo lako mogu pronaći u ovoj priči koja problematizira pitanje identiteta i nacionalnosti.
“Mislim da nacionalnost određuje identitet onoliko koliko vi dopustite da to učini. Za mene koncept identiteta nikada nije bio usko povezan uz nacionalnost. Pomalo je čudno sagledati situaciju kada i sada postoji generacija koja je ‘do nedavno’ bila jedno, Jugoslaveni, a sada su to različite skupine ljudi. Mislim da već mojoj generaciji nacionalnost nije od velike važnosti, te da će biti sve manje bitna budućim generacijama”, smatra.
Mišljenja je da su ovakve umjetničke postavke veoma važne i korisne, naročito na prostoru bivše Jugoslavije.
“Ovakav vid postavke podstiče na razgovore, razmišljanje i diskusije, što je uvijek dobro. Iako su radovi iz ciklusa Bekteši autobiografski, mislim da se mnogo ljudi može poistovjetiti sa ovom pričom, a naročito u BiH koja je uvijek bila zemlja za sve nas, koji god to ‘mi’ bili”, dodaje.
Na kraju razgovora, Bekteši otkriva kako će u okviru Bijenala mladih ovog ljeta izlagati u rodnom Beogradu te svoj rad predstaviti i tamnošnjoj publici.