Preuzima li Kina dominaciju u svemiru?

Kina ima velike planove za osvajanje svemira, ali je pitanje da li može uskoro preuzeti dominantu ulogu.

Kina je spustila rover na Mars, sondu na tamnu stranu Mjeseca, gradi svemirsku stanicu... (EPA)
Kina je spustila rover na Mars, sondu na tamnu stranu Mjeseca, gradi svemirsku stanicu... (EPA)

Zemlja koja je “tek” prije dvadesetak godina poslala svog prvog astronauta u svemir polako, ali sigurno grabi prema vrhu najvećih svemirskih sila, a skorašnji uspjesi Kine ukazuju da postoji osnova za pretpostavku da će prije nego kasnije preuzeti dominaciju kada je osvajanje i istraživanje našeg Sunčevog sistema, ali i dalje.

Ova zemlja je ovih dana uspjela spustiti svoj rover Zhurong na Mars, čime je postala tek druga zemlja, iza SAD-a, koja je u toj nakani uspjela, ali je prethodnih godina i spustila sondu na tamnu stranu Mjeseca, što nikome drugom nije uspjelo. Kada se doda da ova zemlja gradi svemirsku stanicu koja bi trebala biti operativna 2022. godine, te da planira spustiti rover na Mjesec 2024. nesumnjivo se dokazuje da je Kina uveliko odmakla u namjerama da “zgrabi dio svemirskog kolača” od Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, kao predvodnika u istraživanjima svemira, ali i od evropskih i drugih azijskih zemalja.

Ipak, težak put ka vrhu čeka svemirski program zemlje koja ima tu sreću da je druga, a vjerovatno u nadolazećim godinama i prva, najveća ekonomija na svijetu.

Profesor Dušan Marčeta, docent na Katedri za astronomiju Matematičkog fakulteta u Beogradu, ističe da su posljednji uspjesi Kine u spuštanju rovera na Crveni planet, ali i drugi slični uspjesi, prije svega značajni za razvoj kineskog svemirskog programa. Naravno, značajni su i za cjelokupno istraživanje svemira, ali u manjoj mjeri, jer se radi o poduhvatima koje su druge svemirske sile već postigle.

Značajan zaostatak

“Iako je Kina načinila veoma značajne korake u poslednjih nekoliko godina, njen kosmički program i dalje značajno zaostaje za američkim i ruskim, a u mnogim segmentima i za japanskim i evropskim. Dosadašnji poduhvati su u velikoj meri zasnovani na uvezenom (kupljenom) znanju i za očekivati je da će kineski kosmički program kako vreme bude odmicalo morati sve više da se oslanja na sopstveni razvoj, a to će svakako ostaviti posledice i na brzinu daljeg razvoja”, kaže stručnjak sa Katedre za astronomiju, te dodaje da je u ovom trenutku teško pretpostaviti kolika će ta brzina biti u odnosu na vodeće tehnološke sile.

Profesor Marčeta navodi da Kinu čeka ogroman posao ako želi da dostigne, a možda čak i prestigne tehnološki nivo vodećih sila, prije svega SAD-a i Rusije, što će u najvećoj mjeri ovisiti od kineske sposobnosti da ovaj zalet održi u vremenu kada će sve više morati da se oslanja na vlastiti razvoj.

Stručnjak Matematičkog fakulteta iz Beograda ističe da u ovom trenutku Kina i dalje značajno zaostaje za vodećim zemljama.

“Može se reći da je rast koji oni pokazuju veoma veliki i verovatno uporediv sa onim koji su ostvarivale SAD i SSSR u ‘zlatno doba’ Hladnog rata. Da ne bude zabune, njihov program se i sada u velikoj meri zasniva na sopstvenom razvoju, ali će u budućnosti oni morati biti ti koji prave nove prodore ako žele da preuzmu lidersku poziciju”.

Tehnologija iz Kine

Nermin Šarić, fizičar i astronom amater te “zaljubljenik u sve vezano za istraživanje svemira” podsjeća da Kina ima veliku prednost što se proteklih decenija uveliko razvija na brojnim poljima kada je tehnologija u pitanju.

“Ponajbolji mobiteli, procesori, računari, generalno elektronika… dolazi iz Kine. Dugo godina samo ‘radna snaga’ za bogate zemlje Zapada, kineske kompanije su na mnogim poljima dostigle, ili čak prestigle konkurente sa dugotrajnijom i zvučnijom tradicijom. Ne treba ni zaboraviti ekonomsku moć Kine, koja je ako ne najveća ekonomija, onda ozbiljan kandidat za tu titulu u skorije vrijeme, a Komunistička partija Kine ima dosta utjecala kad je razvoj tehnologije u zemlji u pitanju”, dodaje on. Šarić podsjeća da Kina uveliko radi na promociji obrazovanja, što je prema njegovom mišljenju glavno sredstvo za bilo kakve napretke.

“Sve navedeno daje dobru osnovu Kini da se nametne kao veliki, ako ne i najvažniji igrač u osvajanju svemira”.

S obzirom na velike korake koje ova zemlja pravi u osvajanju svemira, a posebno na skorašnji uspjeh u spuštanju rovera na Mars, nesumnjivo je da bi vijesti da je “Crvena Kina” osvojila “Crveni planet” spuštanjem ljudske posade, ili čak uspostavljanje baze na ovom svemirskom tijelu ako ništa drugo stvorila odličan materijal za “igranje s naslovima” u medijima, ali teško da će u tome samostalno uspjeti, smatraju sagovornici Al Jazeere.

Kako kaže profesor Marčeta, slanje ljudske posade na Mars je toliko veliki poduhvat da će se, prema njegovom mišljenju, prije ostvariti u okviru velike međunarodne kolaboracije nego u okviru neke vrste tehnološke trke.

“Za ovo je neophodno da dođe do odgovarajućeg geopolitičkog konteksta, a to je potpuno nepredvidivo i izvan domena nauke i tehnologije”.

Posljedica osvajanja svemira

Naravno, pitanje osvajanje svemira nema samo naučnu, nego i političku stranu, koja može imati velike posljedice, tako da ovi uspjesi Kine bude različite emocije.

Za ljubitelje nauke, svaki napredak u istraživanju svemira je pozitivan, kaže profesor Marčeta, te navodi da oni koji to posmatraju sa geopolitičke ili vojne tačke gledišta vjerovatno imaju različita mišljenja u zavisnosti od toga na kojim pozicijama stoje.

Kako god, uspjesi Kine bi mogli imati pozitivne posljedice po napore ljudske vrste da osvoji nebesko susjedstvo.

Prema riječima profesora Marčete, prirodno je za očekivati da snažan rast nove svemirske sile izazove odgovor starih igrača koji će nastojati da zadrže svoje pozicije.

Veoma je moguće da će u bliskoj budućnosti to dovesti do značajnih koraka poput povratka na Mjesec, smatra stručnjak Katedre za astronomiju Matematičkog fakulteta u Beogradu.

Sličnog mišljenja je i Nermin Šarić, koji podsjeća na doba Hladnog rata.

“Hladni rat je donio mnogo lošeg za mnoge ljude. Ali je istovremeno ta utrka za dominacijom dovela do ogromnih tehnoloških skokova i u krajnjem do toga da nepunih sedam decenija od prvog, kratkog leta braće Wright ljudska noga kroči na Mjesec davne 1969. Bez obzira na motive velikih sila kada je osvajanje svemira u pitanju, mislim da će od tih napora cjelokupna ljudska vrsta imati koristi”.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO