Hrvatska ništa neće dobiti blokadom Bosne i Hercegovine

Dok je bosanskohercegovačka javnost bila zabavljena „teškim“ političkim temama i pričama, nastojanjem da se suzbije uticaj svakojakih „non-papera“ i ideološkim raspravama raznih vrsta jedna vijest danas je pomalo šokirala, kako stvari stoje, još uvijek zbunjenu javnost i još nespremnije bh. političare.

Visoki srbijanski dužnosnici su prije svega nekoliko dana, ignorišući u potpunosti državni nivo vlasti i uz prisustvo političara iz bh. entiteta Republika Srpska, svečano postavljali kamen temeljac za izgradnju hidroelektrane na Drini koja će biti, kako se najavljuje, zajednički projekat Srbije i Republike Srpske.

Odmah zatim, počelo je održavanje vojnih vježbi oružanih snaga BiH i vojske SAD-a na poligonu na Manjači, kojem nisu prisustovali zvaničnici iz RS-a, a  Milorad Dodik je, gotovo simultano, najavljivao održavanje zajedničke vježbe Oružanih snaga BiH sa vojskom Republike Srbije. Sve su ovo, smatraju analitičari, a može se pročitati i u brojnim komentarima na društvenim mrežama, svojevrsni udari na suverenitet Bosne i Hercegovine.

Javnost se u priličnoj mjeri mobilizirala u kritikovanju takvih poteza i dok su oči bile uperene u očito derogiranje bosanskohercegovačke nezavisnosti drugi susjed, Republika Hrvatska, najavila je donošenje odluke koja će, vjerovatno, imati pogubne posljedice na ekonomiju Bosne i Hercegovine.

Sudbina pet graničnih prelaza

Hrvatska bi mogla zatvoriti pet graničnih prelaza na granici sa Bosnom i Hercegovinom, ranije korištenih za tranzitni promet teretnih vozila, stoji u dokumentu koji je Vanjskotrgovinska komora BiH uputila Vijeću ministara, što bi moglo izazvati ekonomske štete po BiH.

Vanjskotrgovinska komora BiH izvijestila je državna tijela da susjedna Hrvatska planira prekategorizirati pet graničnih prelaza za promet teretnih vozila: Ivanica – Gornji Brgat; Velika Kladuša – Maljevac; Brčko – Gunja; Strmica – Strmica i granični prelaz Osoje – Vinjani Gornji.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Hrvatske utvrdilo je Pravilnik o uređivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila kroz tu zemlju.

Novim pravilnikom određene su ceste po kojima se mora odvijati tranzitni promet kroz Hrvatsku teretnih vozila iznad 7,5 tona nosivosti i ukupne dužine do 14 metara.

Na ovaj način biće onemogućeno korištenje navedenih graničnih prelaza za tranzit roba iz Bosne i Hercegovine kroz Hrvatsku, sa nizom negativnih posljedica na privredu značajnog dijela Bosne i Hercegovine.

Negativni efekti na bh. ekonomiju

Ekonomski analitičar iz Tuzle Admir Čavalić ubijeđen je kako će ova odluka imati negativne efekte za bh. ekonomiju ponajviše jer će doći do povećanja transportnih troškova.

„Riječ je o izuzetnoj mjeri susjedne Hrvatske koja, u širem smislu predstavlja, necarinsku barijeru za vanjsku trgovinu Bosne i Hercegovine. Direktno se narušava potencijal bosanskohercegovačkog izvoza, i to da se isti čini otežanim odnosno manje konkurentnim uvažavajući da će doći do rasta transportnih troškova“.

Čavalić dodaje da je za bh. stranu ovo izuzetno loš tajming, jer nakon pada iz 2020. BiH je počela bilježiti povećanje izvoza.

„Ovo je vrlo loš trenutak za ovakvu mjeru, posmatrano iz pozicije Bosne i Hercegovine. U 2020. godini smo imali drastičan pad izvoza, dok izvještaji iz prvog kvartala ove godine pokazuju optimističan oporavak. Bosna i Hercegovina se nameće kao alternativni izvoznik uslijed smanjivanja obima trgovine između Evrope i Azije, tačnije zemalja EU i Kine. Dakle, u jeku tih procesa, Hrvatska jednostrano donosi ovakvu odluku“.

Čavalić pojašnjava da je „preko 70 posto vanjskotrgovinskih aktivnosti Bosne i Hercegovine vezano za zemlje Evropske unije. Hrvatska je strateški bitna kao tranzit zemlja ovih aktivnosti. Zbog toga je ovo direktni udar na naš izvoz“.

Potreban diplomatski odgovor

Još nije jasno kako će Bosna i Hercegovina reagovati na mjere iz susjedne zemlje. Diplomatski bi trebala svakako, a uvođenje recipročnih mjera, smatra Čavalić, možda će biti teže nego što to javnost misli.

„Potrebno je prije svega da diplomatski reagujemo, i da se u navedeno uključi i međunarodni faktor, EU prije svega. Ovo ne donosi korist niti za jednu stranu. Hrvatska neće ništa dobiti od ove blokade jer se struktura izvoza dvije zemlje razlikuje i pritom postoji dovoljno prostora za čitav region da opslužuje EU tržište. Razumijevajući uzrok ovog problema tj. utvrđivanje Pravilnika o uređivanju javnih cesta, teško je recipročno reagovati“.

Na kraju, Čavalić kaže da se ove mjere mogu odraziti na špediterske, usluge transporta i na potencijalni rast ciijena proizvoda u BiH, ali samo minimalno. I dodaje:

„Riječ je o pet graničnih prelaza. Unsko-sanski kanton je posebno pogođen odnosno kompanije sa područja datog kantona. Rast cijena u Bosni i Hercegovini će biti determiniran nekim drugim, globalnim dešavanjima. Ova mjera svakako ne donosi dobro“.