Koji je Bidenov plan nakon primirja u Gazi?

Nakon 11 dana izraelskog bombardovanja Pojasa Gaza u kojem je ubijeno više od 200 a ranjeno gotovo 2.000 Palestinaca, Joe Biden je “pohvalio” izraelskog premijera Benjamina Netanyahu za “odluku da okonča trenutna neprijateljstva”.

Američki predsjednik se suočio sa dosad najvećim kritikama zato što nije tražio trenutno primirje da se okonča izraelska ofanziva, umjesto da ponavlja blage izjave koje potvrđuju neograničenu podršku Washingtona Izraelu.

Međutim, uprkos pritisku, Biden je ostao pri ovim porukama i otkako je proglašeno primirje u četvrtak, još jednom naglašavajući da “SAD u potpunosti podržava izraelsko pravo da se brani protiv raketnih napada”.

Stručnjaci kažu da se Bidenova administracija sada nada da će izraelsko-palestinsko putanje opet pasti na listi prioriteta američkih vanjskopolitičkih ciljeva.

“Kada je Biden došao u Bijelu kuću, pitanje Izraela i Palestine nije bilo na dnevnom redu. On je pretpostavio kao mnogi drugi ljudi da ovo pitanje zaista nije bitno, da nije problem, da Izrael može nastaviti to što radi, i da ne mora obraćati pažnju na to”, kaže za Al Jazeeru Nader Hashemi, direktor Centra za bliskoistočne studije na Univerzitetu u Denveru.

“Naravno, pitanje je ovdje šta će se desiti dan poslije. Koji je Bidenov plan? Nema plana.”

Američka strategija

Kada je izraelska vojska pokrenula napade na Gazu 10. maja, pitanje za koje se Bidenova administracija nadala da će se samo umaknuti sa liste prioriteta među drugim gorućim temama kao što su oporavak od COVID-a 19, rasna pravda ili razgovori sa Iranom – sada je došlo u centar međunarodne pažnje.

Danima su američki predsjednik i njegovi najviši zvaničnici ponavljali izraelsko “pravo na samoodbranu” dok su krivicu svaljivali na Hamas, koji je ispalio stotine raketa prema Izraelu. Palestinska grupa koja upravlja Gazom tvrdila je da to radi kao odgovor na izraelske napade na Palestince u okupiranom Istočnom Jerusalemu.

Dok se broj palestinskih žrtava povećavao i Izrael uništavao zgrade širom Gaze, uključujući one u kojima su se nalazili uredi svjetskih medija, pozivi na akciju, pogotovo da Bidenova administracija nešto učini, postajali su sve glasniji.

Hiljade ljudi se okupilo u gradovima širom SAD-a tražeći da se završe napadi a američki zakonodavci kritizirali su Bidenov stav.

Zvaničnici njegove administracije govorili su da rade iza zatvorenih vrata da se okončna nasilje. Ipak, SAD je blokirao nekoliko pokušaja Vijeća sigurnosti UN-a da se usvoje rezolucije kojima se traži primirje.

Tokom napada na Gazu, Washington Post je objavio da je Bidenova administracija planirala da proda oružje Izraelu u vrijednosti od 735 miliona dolara, pored 3.8 milijardi dolara vojne pomoći koju SAD daje Izraelu godišnje.

“Američki državni sekretar Antony Blinken je rekao da je strategija Bidenove administracije da učini sve da se Izrael osjeća sigurnijim, da mu bude više ugodno, nadajući se da kada bude tako, da će biti voljan da učini ustupke Palestincima i da će biti razumniji mirovni partner”, kaže Hashemi.

“To sve zvuči fino i ugodno, ali u stvarnosti podaci pokazuju da se dešava suprotno – da sve više što se Izrael tetoši, podržava, održava, sve više postaje neprijateljski raspoložen i beskompromisan u smislu pravljenja nekih ustupaka.”

Pozivi na odgovornost

Osam dana nakon početka izraelske ofanzive, Biden je prvi put rekao da “izražava podršku primirju” u telefonskom razgovoru sa Netanyahuem. Biden mu je rekao da “očekuje značajnu deeskalaciju… na putu ka primirju”.

Dan poslije, najavljeno je da će nasilje prestati – najmanje 232 Palestinaca, uključujući 65 djece, ubijeno je a više od 1.500 ranjeno u Gazi, dok su deseci hiljada Palestinaca raseljeni. Dvanaest ljudi, uključujući dvoje djece, ubijeno je u Izraelu.

“Politika Bidenove administracije je bila strašna i dostojna prezira, i čini SAD stopostotnim saučesnikom u izraelskim masakrima i nasilju nad Palestincima”, kaže Josh Ruebner, predavač na Univerzitetu Georgetown.

Ruebner je rekao za Al Jazeeru je pozitivno to što je američka administracija na kraju podržala primirje, ali da se “ne radi o tome da je odjednom dobila neku vrstu moralne osnove” nego je to odgovor na političi pritisak na američkim ulicama i od strane progresivnih demokrata.

“Taj politički pritisak je bio efikasan u pomjeranju Bidenove administracije prema boljoj poziciji, ali ta vrsta pritiska treba biti održana sada kako bi postojala odgovornost nakon primirja”, ističe, pozivajući na američki embargo prema Izraelu što se tiče prodaje oružja i podizanja dodatnih optužbi pred Međunarodnim krivičnim sudom (ICC).

Palestinske grupe za ljudska prava pozvale su na nezavisne istrage izraelskog bombardovanja u kojem su srušene zgrade a meta su bili i mediji i novinari.

‘Izrael koristi američko oružje da ubija djecu’

U SAD-u, i prije izraelske ofanzive, zakonodavci su pozivali na preispitivanje američke vojne podrške Izraelu. Međutim, većina članova Kongresa nastavlja pružati bezuslovnu podršku Izraelu.

Ipak, to izaziva kritike prvenstveno progresivnih demokrata, kao što je Alexandria Ocasio-Cortez, koja je u Kongresu tražila da se blokira transfer oružja Izraelu. Nezavisni senator Bernie Sanders također je predložio sličnu rezoluciju.

“Beskrupulozno je da čak Izrael koristi američko oružje da gađa djecu, novinare, zdravstvene radnike i druge, a SAD mu šalje sve više oružja da izvodi takvo nasilje”, kaže Khury Petersen-Smith iz Instituta za političke studije.

Ruebner dodaje da će se “pritisak iz Kongresa nastaviti i da će gurati Bidenovu administraciju tamo gdje treba da ide, bez obzira gdje želi da ide” što se tiče izraelsko-palestinske politike. Ipak upozorava da bi SAD mogao pokušati da ponovo pokrene “mirovne pregovore” između Izraelaca i Palestinaca, čime bi se ublažila globalna solidarnost sa Palestinom.

“Stvari se neće riješiti kroz pregovore. Stvari će se riješiti nametanjem sankcija, kroz odgovornost za izraelske ratne zločine, kroz izraelsku izolaciju nakon što se prizna da je to država aparthejda. Te stvari će dovesti do rješenja, a ne povratak pregovorima bez rezultata”, kaže Ruebner.

‘Želimo slobodu’

U međuvremenu, palestinski zagovornici pozivaju ljude da nastave pritisak i da osmisle nove taktike da se odbrane palestinska prava.

Mohammed el-Kurd, stanovnik Sheikh Jarraha u Istočnom Jerusalemu čija se porodica suočava sa prisilnim preseljenjem kako bi se napravilo mjesta za jevrejske doseljenike, rekao je ranije ovog mjeseca da osuda vlada nije dovoljna.

“Mislim da je vrijeme da vlade počnu sankcionirati Izrael za nasilja počinjena nad Palestincima. Mislim da je to sljedeći korak.”

Yara Asi iz Arapskog centra u Washingtonu također kaže da je ideja da će se “stvari smiriti” nakon primirja opasna jer izraelska represija ostaje.

“U američkim izjavama čujete pozive za povratak na mir, za smirenje – ali nažalost prije nije bio mir, nije bilo mirno. To nije ono što mi želimo, mi želimo oslobođenje, ljudska prava, ravnopravnost”, kaže Asi za Al Jazeeru.

“To se opet krene spominjati samo kada se pojave slike strašnog bombardovanja i djece na stolovima za obdukciju. Ako ne želimo da gledamo te slike, moramo ostati angažirani. Moramo pokazati da je globalni prioritet ili će se nasilje vratiti.”