Bidenovih prvih 100 dana u Bijeloj kući: Da li se Amerika vratila?

Od kada je demokratski kandidat ušao u Bijelu kuću vakcinisano je više od polovine Amerikanaca, nazvao je Vladimira Putina ‘ubicom’, povukao podršku ratu u Jemenu te zaustavio izgradnju zida na granici.

Neki američki mediji Joea Bidana nazivaju najviše zauzetim predsjednikom nakon Ronalda Reagana. (EPA)
Neki američki mediji Joea Bidana nazivaju najviše zauzetim predsjednikom nakon Ronalda Reagana. (EPA)

Revizija prvih 100 dana predsjedničkog mandata u SAD-u postala je tradicija od vremena administracije Franklina D. Roosevelta. U tom periodu on ne samo da je uspio zaustaviti propadanje bankarskog sistema, nego je i postavio temelje onoga što će kasnije postati poznato kao New Deal, ekonomski program za savladavanje Velike depresije. Tako je FDR postavio standard u mjerenju onogo što je novi američki predsjednik uradio u prvim mjesecima vlasti.

Biden je za svojih prvih 100 dana u Bijeloj kući, što se tiče domaće politike, dobio uglavnom pozitivne kritike. Prema ocjenama analitičara i medija u SAD-u, u tom periodu uradio je mnogo više nego drugi američki lideri, izdavši 42 izvršne uredbe, više od bilo koje drugog predsjednika od vremena Harryja Trumana.

Istovremeno je promijenio 62 uredbe prethodnika Donalda Trumpa, među njima i onu o povlačenju SAD-a iz Pariškog klimatskog ugovora. Neki ga čak nazivaju najviše zauzetim predsjednikom nakon Ronalda Reagana. Washington Post, naprimjer, piše da je Bidenu trebalo samo 50 dana da ispuni svoje obećanje o 100 miliona vakcinisanih.

Generalno, na polju borbe protiv pandemije korona virusa Bidenovih prvih 100 dana ocijenjeno je najvišim ocjenama. Administracija novog predsjednika tu je odmah prionula na posao, nabavljajući potrebne vakcine.

Stopa zaraženosti od korone opala za 73 posto

Kada je Biden ušao u Bijelu kuću od posljedica COVID-19 dnevno je umiralo i do 3.000 ljudi u SAD-u, dok sada sedmično život od korona virusa izgubi 700 građana, a ta brojka opada. Također, sedmična stopa zaraženih korona virusom od kako je preuzeo Bijelu kuću do danas je pala za 73 posto, što govori o efikasnosti programa vakcinisanja u zemlji.

Više od 50 posto stanovništa je primilo barem jednu dozu vakcine. Biden je, također, potpisao zakon o paketu pomoći od 1.900 milijardi dolara za oporavak od epidemije.

Za neke analitičare podjednako su važni i međunarodni potezi – SAD je donirao četiri milijarde dolara za COVAX mehanizam, koji pokušava provesti pravedniju podjelu vakcina u svijetu. Također, novi američki predsjednik je vratio poziciju SAD-a u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), nakon Trumpovog povlačenja i prijetnji.

Međutim, neki ipak kritizhiraju američku administraciju da nije dovoljno učinila za globalnu borbu protiv pandemije kao svjetski lider. SAD ne izvozi vakcine koje proizvodi, za razliku, naprimjer, od Evropske unije, iako postoji obećanje da će to početi raditi čim se obračuna s korona virusom kod kuće.

Što se tiče imigracijske politike, koja je kod njegovog prethodnika ocijenjena kao katastrofalna i ksenofobična, Biden je napravio značajne poteze. Zaustavio je izgradnju zida na granici s Meksikom, ukinuo kontroverznu zabranu putovanja koja se odnosila na muslimane i ponovo uveo saslušanja za azil na američkom tlu, želeći zaštititi maloljetnike bez dokumenata.

Na Bliskom istoku ‘samo riječi’ i jedan napad u Siriji

Na polju vanjske politike prvo Bidenovo obećanje je bilo odmak od Trumpove “Amerika na prvom mjestu”, politike koja je dovela do postepenog povlačenja SAD-a iz brojnih međunarodnih ugovora i organizacija, što je on i uradio. Najvažnije je da se opet približio svojim NATO saveznicima u Evropi.

Također, Bidenov možda najzapaženiji potez u vanjskoj politici bio je povlačenje SAD-a iz Afganistana, koje je započelo tokom Trumpove administracije, nakon 20 godina američkog prisustva u ovoj zemlji.

Međutim, neki ocjenjuju da se Bidenov moto “Amerika se vratila” ne odnosi i na Bliski istok. Kao kandidat Biden je obećao da će iranski nuklearni dogovor biti njegov prioritet na Bliskom istoku.

Novi predsjednik je tako počeo postepeno vraćanje Amerike za pregovarački stol s Iranom, pošto je Trump povukao SAD iz nuklearnog sporazuma dogovorenog kada je Biden bio američki potpredsjednik. Međutim, Biden nije odustao od sankcija Iranu koje je uveo Trump, a Teheran je u međuvremenu učvrstio svoju poziciju, uključujući onu o obogaćivanju uranija.

Također, sljedbenici dva rivala u regiji, Irana i Saudijske Arabije, povećali su svoje aktivnosti, od jemenskih pobunjenika Husija, koji su ispaljivali rakete na Saudijsku Arabiju, do milicija koje podržava Iran a koje su napale američko osoblje u Iraku.

Međutim, iz Washingtona su uglavnom dolazile riječi, a jedini izuzetak je bio osvetnički napad na sirijsku bazu 25. februara, u kojoj su se nalazili proiranski borci. Međutim, reaktivno i ad hoc djelovanje ne čini neku utvrđenu politiku, smatraju analitičari.

Odbio razgovarati s Mohammeda Bin Salmanom

Biden je, međutim, završio Trumpove opuštene odnose sa Saudijskom Arabijom i udaljio se od princa prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana. Novi američki predsjednik je tako razgovarao s kraljem Salmanom, između ostalog i o ljudskim pravima u kraljevini.

Tokom Bidenovih prvih 100 dana objavljen je i američki obavještajni izvještaj o ubistvu saudijskog novinara Jamala Khashoggija, koji je držan u tajnosti tokom Trumpove administracije, a u kojem se navodi da su ubice djelovale pod komandom Bin Salmana.

Biden je, također, imenovao specijalnog predstavnika za Jemen, potvrđujući da mu je to prioritet, u skladu s prvom vanjskopolitičkom odlukom nove administracije da Amerika povlači podršku koaliciji predvođenoj Saudijskom Arabijom koja vodi rat u Jemenu.

Što se tiče arapsko-izraelskog sukoba, Biden zagovara dvodržavno rješenje, međutim, ovo će zahtijevati napore sa američke strane, što se trenutno ne dešava. Ipak, novi lider SAD-a je dobio pohvale za sastav svog bliskoistočnog tima, u kojem se nalaze iskusne diplomate i političari koji su sposobni donijeti promjene.

Nazvao Putina ‘ubicom’, nastavio podršku Tajvanu

Prema ocjenama analitičara, novi američki predsjednik zauzeo je mnogo oštriji stav prema Rusiji nego njegov prethodnik, uvodeći nove sankcije Moskvi i nazvajući Vladimira Putina “ubicom”. U prvom telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom, Biden je iznio svoju politiku – nastavak potpisivanja ugovora o kontroli oružja, ponovio je podršku Ukrajini, izrazio zabrinutost zbog cyber špijuniranja, miješanja Rusije u američke izbore te zbog trovanja Alekseja Navaljnog.

Kada je u pitanju Kina, brzo je sastavio svoj stručni tim te potvrdio američku podršku Tajvanu. Zadržao je Trumpove tarife na robu iz Kine i dozvolio američkim diplomatama da posjete Tajvan, izvršio pritisak na Kinu zbog kršenja ljudskih prava Ujgura u proviniciji Xinjiang te obračuna s demokratskim demonstrantima u Hong Kongu.

S druge strane, sastanak između glavnih američkih i kineskih diplomata na Aljasci u martu pokazao je da je Biden posvećen dugoročnoj strategiji koja se tiče Kine, što je izostalo kod administracija prije njega.

I za kraj 100 prvih dana vlasti, Biden je povukao vanjskopolitički potez kojim je razbjesnio NATO članicu Tursku, formalno priznavši da je nad Armenima počinjen genocid od 1915. do 1917. godine.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

“Nakon 100 dana mogu reći zemlji: Amerika ponovno kreće naprijed pretvarajući opasnost u mogućnost, krizu u priliku, nazadovanje u snagu,” poručio je Biden u svom prvom obraćanju Kongresu.

29 Apr 2021
Više iz rubrike TEME
POPULARNO