Migrantska kriza: U jednom danu na Lampeduzi se iskrcalo 2.000 ljudi

Od početka godine u Italiju je ušlo gotovo 13.000 migranata, a u Libiji čeka još 70.000 kandidata za prelazak preko Mediterana.

Sa sjevernoafričkih do italijanskih obala dolaze najviše ljudi iz Sahela (EPA)
Sa sjevernoafričkih do italijanskih obala dolaze najviše ljudi iz Sahela (EPA)

Mali Ismail ne uspijeva hodati po molu koji je krcat ljudima skupljenim ispod ćebadi. Četiri su ujutro i hladno je. Otac ga drži u naručju.

Mol imena Favaloro na italijanskom otočiću Lampeduzi je mol nade i mol srama. Tu su, pod vedrim nebom, prenoćile stotine migranata za koje nije više bilo mjesta u prihvatnom centru. U samo jednom danu prošle sedmice ovdje se iskrcalo 2.128 osoba, javlja reporter Repubblice.

Ismail se ipak smiješi. “Sretan sam što sam došao u Italiju”, kaže.

Migrantska kriza se ponovo našla na političkoj agendi Italije. Prema podacima ministarstva unutarnjih poslova, oko 13 hiljada migranata ušlo je u zemlju od početka godine. To je tri puta više nego u istom periodu pandemijske 2020. Ipak, to je znatno manje nego 2016. kada je registrovano 180 hiljada ulazaka izbjeglica i azilanata.

U prošlu nedjelju, kad je vrijeme bilo toplo, a more mirno, na Lampeduzu je pristalo 20 plovila sa više od dvije hiljade putnika koji traže azil.

“Još jedan ovakav dan, s ovoliko iskrcavanja, i nećemo moći održavati javnu i zdravstvenu sigurnost”, upozorava tamošnja policija.

Corriere della Sera piše da svakodnevno hiljadu ljudi pokušava ući u Italiju u potrazi za boljim životom. Morem dolaze iz Libije i Tunisa, najčešće u malim, pretrpanim čamcima. Prva stanica im je Lampeduza, ostrvo bliže Africi nego Evropi.

U Libiji, tvrdi ovaj list, čeka još 70 hiljada kandidata za prelazak preko Mediterana.

Od početka godine stradalo 500 ljudi

Sa sjevernoafričkih do italijanskih obala dolaze najviše ljudi iz Sahela. Na tom putu ne plaše se riskirati život.

U prošlu nedjelju najmanje pet ljudi se utopilo kada se njihov pretrpani čamac prevrnuo. Prema izvještaju Međunarodne organizacije za migracije, među stradalima bi mogla biti i jedna beba.

Procjene Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) govore da je od početka godine više od 500 ljudi izgubilo živote u nesrećama u Mediteranu.

Prošlog mjeseca mediji su optužili italijanske i libijske vlasti da su ignorirale poziv u pomoć s broda koji se našao usred jake oluje i prijetilo mu je potapanje. Nekoliko sati kasnije, spasilački brod jedne nevladine organizacije pronašao je desetine leševa koji plutaju u vodi. Tog dana stradalo je 130 migranata.

Italijanska vlada je aktivnosti na rješavanju nove migrantske krize usmjerila u dva pravca, navodi Il Post. S jedne strane, pokušava naći rješenje kako da rastereti  prihvatni centar na Lampeduzi koji je već prenapučen i ne čini se sposobnim primiti nove ljude. S druge, traži pomoć od Evropske unije.

Italijanske vlasti, kako tvrdi ovaj online magazin, namjeravaju osposobiti pet brodova na kojima će migranti koji dođu na Lampeduzi boraviti najmanje 14 dana, koliko traje obavezna karantena u vrijeme pandemije. Na taj način će izbjeći tenzije s lokalnim stanovništvom, ali i rasteretiti prihvatni centar.

Zasad su u funkciji tri broda. Kada budu operativni svih pet, imat će ukupno 3.500 mjesta.

Iz Brisela samo riječi ne i djela

Što se tiče relacija s EU, Rim traži da i druge zemlje Unije prime migrante jednom kad pređu evropske granice.

“Suočeni s ovolikim brojem migranata koji u tako kratkom vremenskom roku stižu u Italiju, trebamo solidarnost drugih članica EU”, rekla je ministrica unutrašnjih poslova Luciana Lamorgese.

Ipak, utisak je da Rim uzaludno pokušava objasniti da migranti, kad jednom uđu u Evropsku uniju, zapravo ne žele ostati u Italiji već traže način da odu u Njemačku, Švedsku, Francusku… Iz Brisela, piše Repubblica, uglavnom dolaze samo riječi solidarnosti, a skoro nikako djela.

Povjerenica Komisije za unutarnje poslove Ylva Johansson pozvala je zemlje članice EU da prime dio migranata sa Lampeduze, ali nije dobila nijedan pozitivan odgovor već samo jednu javnu odbijenica, iz Austrije.

“Naša pozicija je jasna: distribucija migranata po cijeloj Evropi nije pristup koji će donijeti rješenje“, izjavila je austrijska ministrica Karoline Edtstadler.

Italija vidi samo iskrcavanja na vlastitoj obali

Avvenire, međutim, zauzima stranu protiv pojave koju naziva „retorika invazije“, ponovno pokrenute nakon masovnih iskrcavanja na Lampeduzu. Ovaj dnevnik u uvodniku analizira podatke UNHCR-a.

Italija je u 2019. primila 3,4 izbjeglice ili azilanta na 1.000 stanovnika, u usporedbi s oko 25 u Švedskoj, 18 na Malti, 15 u Austriji, 14 u Njemačkoj i 6 u Danskoj, Grčkoj i Francuskoj. Lani je primila nešto više od 21.000 zahtjeva za azil ili 39 procenata manje nego 2019. Na petom je mjestu u EU, nakon Njemačke (102.000), Španije (86.000), Francuske (82.000) i Grčke (38.000).

„Činjenica je da vidimo samo iskrcavanja na naše obale, dok nas se drugi tokovi, poput sve većeg broja izbjeglica iz Venecuele, toliko malo tiču ​​da ih uspijevamo ignorirati“, piše Avvenire, pa poentira:

„Znači li to da Italija, devastirana pandemijom, nema razloga brinuti se zbog dolaska migranata, niti tražiti pomoć od Europe? Ne. Svakako, potrebni su jačanje humanitarnih koridora, sloboda izbora zemlje u kojoj će tražiti azil, mogućnost podnošenja zahtjeva za azil već u tranzitnim zemljama te izdašan program potpomognute dobrovoljne repatrijacije. Ali, retorika imaginarne invazije zasigurno neće donijeti učinkovita rješenja“, tvrdi Avvenire.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO