Kako će e-trgovina utjecati na lokalne ekonomije?

“Elektronsku trgovinu koristim godinama i nemam namjeru da to prestanem. Trebalo mi je malo vremena da se malo oslobodim, jer sam mislio da će me neko pokrasti ili prevariti, ali s vremenom su ti strahovi nestali. Razlozi su brojni. U početku, dok sam još studirao, bilo mi prihvatljivije naručivati komponente za računar nego ih uzimati u klasičnim trgovinama, a otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, online kupnja je postala još privlačnija, jer nisam morao plaćati razne poreze i carine”, govori Zagrepčanin Ivan Petrić.

Tokom pandemije korona virusa obim kupovine putem interneta je znatno povećao.

“Čak i stvari koje sam uobičajeno kupovao u trgovinama, počeo sam naručivati preko interneta. Prehrambene namirnice, razne kućanske potrepštine, hranu i slično. Zbog mjera ograničenja, ali i sigurnosti, bilo mi je lakše naručiti nešto bez kontakta i miješanja s ljudima, pa da mi se sve to dostavi na vrata. I vjerojatno ću većinu takvih navika zadržati i kad ovo sve prođe”, dodao je on.

Online potrošnja

Petrić nije jedini koji je povećao obim kupovine preko interneta. Pandemija je milione ljudi “zatvorila” u domove, tako da se gotovo sve kupovalo online pute. Najnoviji izvještaj Mastercard Recovery Insights pokazuje da je sve rezultiralo sa dodatnih 900 milijardi dolara potrošenih u maloprodaji širom svijeta tokom 2020. godine. Udio elektronske trgovine tokom 2020. je iznosio približno jedan dolar na svakih pet dolara potrošenih u maloprodaji, dok je 2019. taj odnos iznosio gotovo jedan dolar na svakih sedam potrošenih.

Očekuje se da će 20-30 posto globalnog prelaska na digitalnu tehnologiju uzrokovanog  COVID-om biti trajno, prema istraživanju Recovery Insights kompanije Mastercard: Trgovinska E-volucija.

Ovi trendovi e-trgovine nisu mimoišli ni Bosnu i Hercegovinu i ostatak regije, kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić, direktor udruženja Multi i predavač na IPI akademiji u Tuzli, koji očekuje da će online trgovina u našim krajevima postati popularna i uobičajena kao u zemljama Zapada, što se već, dodaje, dešava u jeku COVID-19 pandemije.

Kako kaže, određene online trgovine su se upravo i pojavile u prošloj godini zbog posebnih restriktivnih mjera vlada.

“Dakle, COVID-19 pandemija predstavlja ključni push faktor u vezi trenda razvoja online trgovine na području Bosne i Hercegovine. Međutim, posmatrajući obim trgovinske razmjene ovim putem, još uvijek značajno zaostajemo za razvijenim zemljama. Nekoliko je razloga – nerazvijen i u međunarodnim okvirima još uvijek nepouzdan finansijski sistem, nedostatak reformi po pitanju digitalne transformacije, izostanak određenih fenomena poput ekonomije dijeljenja, prisustva Amazona i slično. Tu je svakako i faktor nedostatka socijalnog kapitala tj. baznog povjerenja potrebnog za online transakcije. Ono što je dobro je da se potrošačke navike mijenjaju u pravcu prihvatanja ovakvog načina trgovine”, kaže ekonomski analitičar.

Korak naprijed

Iako su mnogi, barem u regiji, skeptični u vezi elektronske trgovine, Čavalić ističe da je online trgovina korak naprijed, u svakom smislu (osim možda subjektivnog osjećaja potrošačkog iskustva).

Dolazi do unaprjeđenja konkurentnosti trgovine i to prije svega zbog funkcionalnijeg sistema ocjenjivanja ponude od strane potražnje, napominje on.

“Konkretno, online trgovina, za razliku od tradicionalne trgovine, pruža bolje (tehničke) uvjete za tržišnu optimizaciju. Ne dolazi do pada zaposlenosti, već samo restrukturiranja na tržištu rada – veća potražnja u oblasti distribucije i upravljanja online sistema trgovine”.

Navike kupaca kada je način kupovine u pitanju svakako imaju ozbiljne posljedice po lokalne ekonomije, prije svega na maloprodaju.

Kako Čavalić pojašnjava, maloprodajni poslovni model je pod direktnim utjecajem razvoja online trgovine. Prije svega, tržišni pritisak djeluje na povećanje konkurentnosti ovog sektora, što sa druge strane eliminira sve one koji se ne mogu prilagoditi u kratkom roku. Ovo posebno vrijedi sada u vrijeme krize kada se inače dešavaju veće disruptivne promjene koje determiniraju novi set vrijednosti na tržištu.

“U slučaju tržišne eliminacije to svakako znači gubitak radnih mjesta i to prije svega za mikro i male biznise. Ekonomski posmatrano, promjene su dobre – Šumpeterova kreativna destrukcija i sada disrupcija na tržištu. Nestaju novi modeli, da bi nastali novi, bolji. Nekada je proizvođač imao dominaciju u ekonomskim odnosima, kasnije trgovac, a sada najveću moć ima platforma (online mjesto trgovine – Amazon, eBay, Facebook itd.)”, govori direktor udruženja Multi i predavač na IPI akademiji u Tuzli.

Druga strana

Ipak, nije sve “med i mlijeko” kada se radi o e-trgovini.

Najveća mana online trgovine je njen negativan utjecaj na tradicionalnu trgovinu, jer povećan obim online narudžbi umanjuje obim trgovine u tradicionalnim trgovinskim tokovima, pojašnjava ekonomski analitičar Igor Gavran.

Vremenom manji prihodi ovih trgovaca utječu i na zaposlenost, odnosno smanjenje broja zaposlenih u trgovini, zatvaranje prodajnih objekata i posljedične negativne efekte na vlasnike objekata koji gube prihode od njihovog najma, i tako dalje.

“Naravno, ovi efekti ne moraju biti apsolutno negativni, jer i mnogi postojeći trgovci mogu dio svog prometa prebaciti na online trgovinu i tako nadomjestiti gubitke iz tradicionalnih prodajnih kanala. Ali, nemoguće je izbjeći sve negativne efekte jer ne mogu svi poslovati i online, niti svi zaposleni u nekom zatvorenom prodajnom objektu odmah pronaći posao u online segmentu”, kaže Gavran.

S druge strane, e-trgovina pruža prilike onima koji su spremni prilagoditi se.

Kako kaže, svi oni koji su u mogućnosti da svoje proizvode i usluge prodaju online imaju priliku i profitirati od ovakvog poslovanja, neovisno jesu li ranije trgovali na tradicionalni način ili svoje poslovanje od početka razvijaju isključivo u online obliku.

“Naprimjer start-upi, obrtnici, mali poduzetnici i drugi koji nemaju dovoljno sredstava da otvaraju prodajne objekte ili pregovaračke moći da konkurentno plasiraju svoje proizvode putem postojećih trgovačkih kanala, mogu brže i jeftinije pristupiti online tržištu i tako dosegnuti veći broj potencijalnih kupaca. Posebno su ugroženi oni koji nisu u mogućnosti prodavati svoje proizvode i usluge online putem, jer će neminovno izgubiti dio tržišta, osim ako je riječ o nekim specifičnim proizvodima i uslugama koje nije moguće konkurentno plasirati online putem”, kaže ekonomski analitičar Gavran.

Prednost online trgovine, dodaje Gavran, jeste u tome što znatno olakšava prekograničnu trgovinu, a koja će država u tome ostvariti veći rast izvoza a koja uvoza ovisit će o konkurentnosti i poduzetnosti njene privrede.

Prilagodba zakona

Naravno, kod nekih proizvoda troškovi prevoza će onemogućiti konkurentnu prekograničnu trgovinu, ali u mnogim segmentima će biti lakše i povoljnije trgovati online, smatra on.

“Ovo nije samo fenomen naše regije već uobičajeni trend, koji se ne zaustavlja u okvirima bilo koje regije već se odvija na globalnom tržištu čiji je i naša regija dio”.

Jedan od izazova koji povećana online trgovina nosi jeste i pitanje oporezivanja i drugih nameta, s kojim se suočavaju klasične trgovine.

Stoga, napominje Admir Čavalić, vlade moraju pratiti trendove i adaptirati zakonske spram novih potreba.

“Bosna i Hercegovina značajno zaostaje po ovom, ali i svakom drugom pitanju iz domena digitalne transformacije – od elektronskog potpisa i e-uprave preko ekonomije dijeljenja pa sve do blockchain tehnologije, kriptovaluta, pa čak i boljeg odnosa sa PayPal i drugim platformama”, kaže ekonomski analitičar.

Kako bi bolje ilustrirao problematiku e-trgovine, ekonomski analitičar Igor Gavran navodi američki Amazon, čija prisutnost raste svakodnevno širom svijeta i čiji način poslovanja ima ogroman utjecaj na brojne sektore.

Iako je Bosna i Hercegovina još izvan nekih dominantnih trgovinskih tokova većeg dijela svijeta, poput mogućnosti trgovine svim proizvodima putem Amazona (moguće je kupovati tek ograničen broj proizvoda, a mali broj bh. kompanija prodaje svoje proizvode ovim putem), u budućnosti će se vjerovatno i ovo promijeniti i potrebno je uzeti u obzir posljedice koje bi to moglo imati na domaću privredu, smatra Gavran.

Pitanje poreza

Naime, ova je kompanija u periodu pandemije drastično povećala obim svoga poslovanja i ostvarila enorman rast prihoda na svim tržištima gdje djeluje, ali to istodobno nije dovelo do povećanja iskazane dobiti i njenog oporezivanja.

Sasvim je jasno da je stvarna dobit bila proporcionalna porastu prihoda i da je ovo bio najprofitabliniji period poslovanja za kompanije poput Amazona, ali i da one vrlo uspješno koriste nedostatke nacionalnih poreskih sistema i umanjuju ili potpuno izbjegavaju obaveze plaćanja poreza, kaže Gavran.

“Ukoliko se ovo ne promijeni, to znači da među negativnim efektima porasta učešća online trgovine i u našoj regiji, onda kada globalni lideri poput Amazona značajnije uđu na naše tržište, jesu i gubici javnih prihoda od poreza koje ove kompanije neće platiti u BiH niti regiji dok će istovremeno umanjiti promet domaćih kompanija koje bi taj porez platile. Dakle, uz sve prednosti koje online trgovina donosi moramo imati u vidu i široku lepezu negativnih efekata koje može imati na domaću ekonomiju i javne prihode”, ističe Gavran.