Potrebno vakcinisati više od 80 posto građana da bi zaustavili širenje virusa

U Hrvatskoj počinje masovna imunizacija stanovništva, međutim, više od 40 posto njih ne želi primiti vakcinu protiv korona virusa ili se premišlja u vezi toga.

U aprilu bi Hrvatska trebala dobiti 600.000 doza vakcina različitih proizvođača, što je prema riječima nadležnih, više nego u prva tri mjeseca ove godine ukupno, što omogućava ovoj zemlji da krene sa masovnom imunizacijom (EPA)
U aprilu bi Hrvatska trebala dobiti 600.000 doza vakcina različitih proizvođača, što je prema riječima nadležnih, više nego u prva tri mjeseca ove godine ukupno, što omogućava ovoj zemlji da krene sa masovnom imunizacijom (EPA)

Iako je kao ostale zemlje Evropske unije bila suočena sa nedostatkom vakcina, Hrvatska je najavila da će polovinom mjeseca krenuti u masovnu imunizaciju stanovništva. Međutim, osim deficita vakcina, zemlja je suočena sa još jednim problemom – do 40 posto stanovnika ne želi primiti vakcinu ili se premišlja u vezi toga.

To je pokazala anketa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. “Prema našim anketama oko 25 posto Hrvata tvrdokorno odbija cjepivo, bilo koje cijepljenje, ne samo protiv korone. Oko 10 do 15 posto dvoji, na njih moramo utjecati”, rekao je u srijedu direktor ovog zavoda, Krunoslav Capak.

Predsjednik Hrvatskog imunološkog društva Felix Wensveen ističe da je puno ljudi u Hrvatskoj, kao u zemljama regije, skeptično prema vakcinama, što je, dodaje, dosta zabrinjavajuće.

“Ako želimo taj kolektivni imunitet, da je cijela populacija zaštićena, onda govorimo o visokom broju ljudi koji moraju biti cijepljeni. To vidimo na primjeru Izraela.”

Wensveen ističe i primjer jednog sela u Brazilu gdje se provodila studija o tome. Tamo je, dodaje, više od 76 posto ljudi bilo inficirano, a onda su gledali da li će taj ostatak populacije, tih 24 posto biti zaštićeno od širenja zaraze, odnosno da li je stvoren kolektivni imunitet.

“Ali to nije bilo dovoljno. Pokazalo se da mora postojati preko 80 posto ili čak možda preko 90 posto populacije sa antitijelima, odnosno da bude cijepljeno, da bi zaustavili širenje virusa. To je kao u slučaju ospica, koje se najbrže šire, i mora više od 90 posto populacije biti cijepljeno da se to zaustavi. Kod korona virusa je to manje nego kod ospica, ali dosta je zarazno”, ističe Wensveen.

Vakcine dovoljne za manje od 20 posto populacije

Hrvatska je već prije početka vakcinisanja koje je počelo 27. decembra pokrenula kampanju pod sloganom “Misli na druge – cijepi se!”. Međutim, u Zagrebu je u utorak počelo testno masovno cijepljenje, ali odaziv je bio izuzetno loš – od 500 pozvanih došlo je njih nešto više od 60. Mnogi od njih se nisu pojavili zbog nedoumica oko nuspojava vakcine AstraZenece.

Ipak, u srijedu je upućeno 5.000 poziva te se očekuju bolji rezultati, a planirano je da se u petak i subotu vakciniše 3.000 ljudi te u ponedjeljak 5.000. U Hrvatskoj se i dalje vakcinišu građani iz druge prioritetne grupe, dakle stariji ljudi i hronični bolesnici.

Prema planu zdravstvenih stručnjak ai vlasti, u drugoj polovini ovog mjeseca sa jednom dozom vakcine trebali bi da budu cijepljeni svi građani stariji od 65 godina, do kraja juna 55 posto ukupne odrasle populacije, a do kraja ljeta 70 posto. Do polovine marta u Hrvatskoj je vakcinisano više od 233.000 osoba, s jednom dozom gotovo 166.000, a s dvije doze gotovo 68.000 ljudi.

“Proces cijepljenja će u Hrvatskoj trajati sigurno do kraja godine, ako ne i iza toga. Sada imamo dovoljno cjepiva za manje od 20 posto populacije i cijepimo jedan do dva posto populacije tjedno, dakle vrlo sporo ide, mjere ćemo imati još dugo”, objašnjava Wensveen.

Tokom ove sedmice u Hrvatsku će stići nešto manje od 100.000 doza vakcina, a do kraja mjeseca očekuje se oko 490.000 doza. Dakle, u aprilu bi Hrvatska trebala dobiti 600.000 doza vakcina različitih proizvođača, što je prema riječima nadležnih, više nego u prva tri mjeseca ove godine ukupno, što omogućava ovoj zemlji da krene sa masovnom imunizacijom. Dodatno, do kraja juna Hrvatskoj bi trebalo biti isporučeno 747.000 doza vakcina Pfizera.

Imunizacija zdravstvenih radnika

Ipak, iako postoji odbojnost ili sumnja prema vakcinama među građanima, kod zdravstvenih radnika je taj postotak dosta manji.

Hrvatska liječnička komora je sa još osam zdravstvenih komora tokom januara pokrenula zajedničku javnozdravstvenu kampanju “Imaš znanje, budi primjer!”, čiji cilj je bio dodatno informirati zdravstvene djelatnike o važnosti i svim aspektima vakcinisanja protiv korona virusa.

Tada je provedena i anketa o vakcinisanju među zdravstvenim radnicima, koja je pokazala da se 73 posto njih tada ili već vakcinisalo (24 posto) ili se planiralo vakcinisati (49 posto) protiv COVID-a 19.

“Anketa je također pokazala da je 76 posto zdravstvenih djelatnika vjerovalo u sigurnost cjepiva, što je visoka razina povjerenja. U doba provođenja ankete, dakle u siječnju 2021, 10 posto zdravstvenih djelatnika nije se planiralo cijepiti, a da istovremeno nisu bili preboljeli COVID-19 te nisu bili zaštićeni antitijelima”, ističu iz komore.

Od tada pa do danas u cijelosti je provedena prva faza vakcinisanja koja je obuhvatala upravo zdravstvene radnike. Prema podacima koje su nedavno u medijima objavili direktori nekoliko velikih kliničkih bolničkih centara procijepljenost liječnika je na zadovoljavajuće visokom nivou – više od 70 posto se cijepilo, dok je procijepljenost ostalih zdravstvenih djelatnika niža, kažu iz Komore.

Opasnost novih sojeva

Očigledno je da zbog nedostatka vakcina i proces imunizacije ide sporo. Postavlja se pitanje da li se zbog tog odugovlačenja može desiti da se prošire novi sojevi korona virusa protiv kojih postojeće vakcine neće biti efikasne.

“Osobno mislim da će nas cjepivo zaštiti i protiv novih sojeva. Naravno, što je više ljudi inficirano, to je veća mogućnost da taj virus mutira, veće šanse da može pobijediti zaštitu od cjepiva. Sreća da se ove nove vrste cjepiva, kao što su Pfizer i Moderna, na bazi glasničke RNK, mogu vrlo brzo mijenjati u slučaju novih sojeva”, kaže Wensveen.

Međutim, ističe, da se vakcinisanje u svijetu i Hrvatskoj provodi tek nekoliko mjeseci i to na relativno malom broju ljudi.

“Tako da ne znamo koliko će ovo sve trajati, ali što se brže cijepimo – to bolje.”

Izvor : Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO