Pandemija i klimatske promjene: Šta nas čeka u budućnosti?

U nekim dijelovima svijeta sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše.

Pandemija virusa SARS-CoV-2 nije ublažila klimatske promjene, ali nam je pokazala koliko se brzo mogu promijeniti navike, kaže meteorolog Nedim Sladić (EPA)
Pandemija virusa SARS-CoV-2 nije ublažila klimatske promjene, ali nam je pokazala koliko se brzo mogu promijeniti navike, kaže meteorolog Nedim Sladić (EPA)

Planeta Zemlja prolazi kroz značajne i ubrzane klimatske promjene koje su jedna su od najvećih prijetnji čovječanstvu danas. Polarne ledene ploče se tope, a nivo mora raste. U nekim dijelovima svijeta sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše.

Globalana pojava zahtjeva globalnu akciju

Mnogi stručnjaci upozoravaju da urbanizacija, intenzivna poljoprivreda, zračna putovanja i životni stil iza kojeg stoji potrošnja fosilnih goriva mogu povećati vjerovatnost globalne zdravstvene prijetnje poput sadašnje pandemije virusa SARS-CoV-2.

Ugledni bosanskohercegovački meteorolog Željko Majstorović ističe da klimatske promjene već uzrokuju štete koje se broje desetinama milijardi dolara te da globalno zagrijavanje zahtjeva ujedinjenost cijelog svijeta.

“To je globalana pojava i zahtjeva globalnu akciju. Nju definiše Pariski sporazum. Nažalost, to zahtjeva i globalnu slogu koje nema. Naprimjer, Sjedinjene Američke Države su četiri godine pauzirale od Pariskog sporazuma, a novi američki predsjednik Joe Biden ih je ponovo vratio u igru. Bosna i Hercegovina je potpisala sporazum, a poslije četiri godine ništa nije urađeno. Europska unija je najviše uradila na realizaciji obaveza iz Pariskog sporazuma”, naglašava Željko Majstorović.

Dodaje da su najizraženija posljedica klimatskih promjena učestali ekstremi mnogih meteoroloških pojava.

“Naš region najviše trpi od ekstrema u padavinama. Učestale suše i poplave, kao posljedica toga utječu na vodne i energetske bilanse, poljoprivredu i mnoge druge oblasti koje zavise od vode”, kaže Željko Majstorović.

Utjecaj klimatskih promjena se nije ublažio

Zbog svega navedenog, meteorolog Nedim Sladić smatra da je vrlo važno da se klimatolozi sa Balkana ujedine u jednu zajedničku alijansu protiv klimatskih promjena kroz brojne aktivnosti i naučnoistraživački rad.

“Vlasti u zemljama Balkana trebaju u potpunosti shvatiti ozbiljnost klimatskih promjena, budući da se zadnjih decenija suočavamo sa sve učestalijim vremenskim ekstremima koji za posljedicu imaju nerijetko materijalne štete, pa nažalost i ljudske živote. Primjer je to maja 2014. godine kada je se, prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegvine najmanje trećina Bosne i Hercegovine našla pod vodom uslijed najvećih količina padavina u historiji mjerenja, a koje su u samo tri dana prouzročile veliku materijalnu štetu, ili ljetne suše iz 2012. i 2003. godine koja je nanijela tešku štetu agraru. Klimatske promjene definitivno se odražavaju i na socioekonomski faktor, pa samim tim involviranost viših instanci i puna podrška nadležnim institucijama je od krucijalnog značaja”, govori Nedim Sladić.

Prema njegovim riječima, pandemija virusa SARS-CoV-2 nije ublažila klimatske promjene, ali nam je pokazala koliko se brzo mogu promijeniti navike.

“Osim privremenog smanjenja koncentracija CO2 na globalnom nivou u periodu mart-maj 2020. godine kada se cijeli svijet suočio sa lockdownom uvjetovanim pandemijom virusa SARS-CoV-2, i kada smo svjedočili ne tako čestim prizorima poput čistih kanala u Veneciji, čistog plavog neba nad Kinom, kao i nad Indijom odakle su se mogli posmatrati i vrhovi Himalaja, utjecaj klimatskih promjena se nažalost nije ublažio, ali se indirektno pokazalo koliko ljudi zapravo imaju udjela u svemu tome. Ubrzo nakon završetka lockdowna ponovo se bilježi porast emisije stakleničkih gasova na globalnom nivou”, konstatuje Nedim Sladić.

Primjetan obrazac porasta temperature zraka

Tvrdi da sa sadašnjim trendovima porasta stakleničkih plinova i dalje možemo očekivati sve učestaliju ekstremizaciju vremenskih prilika, što će značiti da ćemo imati duže periode natprosječno toplog vremena koje prekidaju kraći, ali izrazito hladni prodori zračnih masa sa sjevera.

“U posljednjim decenijama, primjećujemo da je broj hladnih dana sve manji, a broj toplih, a naročito vrelih dana sve veći. Snijega je sve manje, kako na planinama, tako i u nizinama. Samim tim primjećujemo i obrazac porasta temperature zraka, s kojim su zime blaže, a ljeta sve vrelija, uz određene izuzetke u tom uspostavljenom trendu koji se javljaju nakon određenog vremena i koji će izlaziti iz okvira. Konkretno, to može značiti da ćemo imati pet-šest zima koje će biti vrlo blage sa malo, pa čak i nimalo snijega, a da će onda doći jedan kratak prekid u kojem će jedna nas podsjetiti na one hladne zime iz sedamdesetih i osamdesetih, nakon čega naredne ponovo mogu biti vrlo blage. Isto vrijedi i za ljeta koja će biti vrela, ali neće sva biti suha, već će biti i povremeno i onih vlažnijih”, objašnjava Nedim Sladić.

Na kraju je iznio vremensku prognozu za naredni period u Bosni i Hercegovini.

“Prema trenutnom stanju prognoznih modela te produkata Centra za praćenje klimatskih promjena jugoistočne Europe (SEEVCCC) za očekivati je da će drugi dio proljeća biti topliji, naročito maj mjesec u kojem se ne isključuju i izraženiji prodori toplote. S druge strane, ne smijemo isključiti još kratkotrajne ‘ugriziće’ sa sjevera u aprilu mjesecu, uostalom kao i prošlih godina, a padavine uglavnom u granicama prosjeka. Kako je to uobičajeno za topliji dio godine u koji ulazimo, padavine će biti često lokalizovane i u vidu pljuskova, naročito tokom maja mjeseca”, zaključuje Nedim Sladić.

Izvor : Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO