Historijski popis stanovništva za Bošnjake u Sjevernoj Makedoniji

Sva nacionalistička i etnocentristička priča će pasti u vodu, poručuje zastupnik iz reda bošnjačkog naroda u Sobranju Zećir Ramčilović.

Zećir Ramčilović: Ne očekujem značajnije promjene u pogledu etničke strukture (Ustupljeno Al Jazeeri)
Zećir Ramčilović: Ne očekujem značajnije promjene u pogledu etničke strukture (Ustupljeno Al Jazeeri)

Popis stanovništva u Sjevernoj Makedoniji bit će održan između 5. i 30. septembra ove godine, umjesto od 1. do 21. aprila, kako je ranije bilo predviđeno. Terenska faza popisa stanovništva, prvog poslije 19 godina u ovoj državi, odložena je za jesen, kako bi se prije toga stanovništvo vakcinisalo protiv korona virusa, što je posebno važno za popisivače.

Zastupnik iz reda bošnjačkog naroda u Sobranju Zećir Ramčilović istakao je kako predstojeći popis stanovništva ima veliki društveni, politički, ekonomski i naučni značaj za sve građane, a posebno Bošnjake, koji su neraskidiv dio te države.

  • Kakva su Vaša očekivanja od popisa stanovništva u Sjevernoj Makedoniji?

– U Sjevernoj Makedoniji nije održan popis stanovništva više od 19 godina, a kako se mogu praviti kvalitetne studije i strategije bez realnih i aktuelnih podataka? Sa starim podacima ne možete planirati, možete samo improvizirati, od čega građani ne mogu imati benefita. Stvorili smo kvalitetnu zakonsku osnovu i popisnu metodologiju, zbog čega očekujem uspješan popis stanovništva, koji će odgovoriti potrebama institucija i građana prije svega, ali bez većih promjena u procentima po etničkoj strukturi, iako se oko toga vodi najviše polemike u javnosti.

  • Zbog čega je popis stanovništva u posebno važan za Bošnjake?

– Prvenstveno kako za sve građane, tako i za Bošnjake, ovaj popis stanovništva ima opšti značaj, ali također je od izuzetne, da ne kažem historijske važnosti za Bošnjake s obzirom na to da se rezultati direktno refkektiraju na naš položaj u državi. Kako su popisi stanovništva na jednoj deceniji, kod nas često i duže, onda je ovo historijska prilika da se realno prebrojimo i povećamo svoj broj i procenat u ukupnom stanovništvu. Od tog procenta direktno zavisi broj zaposlenih Bošnjaka u javnoj i državnoj administraciji, a time i nova radna mjesta za naš mladi kadar. Upisi na fakultetima van kvote po nacionalnom ključu, ukoliko nije ispunjen procenat u redovnoj kvoti, kao i drugim segmentima obrazovanja, predškolskog odgoja.

U opštinama gdje živi više od 20 posto Bošnjaka u ukupnom stanovništvu bosanski je i službeni jezik te opštine, pravo koje nismo imali po sili zakona, jer je u određenim opštinama nedostajao neki procenat. Zatim, infrastruktura i ravnomjerni regionalni razvoj posebno značajan za Bošnjake u ruralnim sredinama. Na rezultate prošlog popisa stanovništva smo imali određenih primjedbi, pa je ovo za nas od ogromne važnosti te očekujem da će, i s izraženom emigracijom, Bošnjaci povećati svoj broj. I pored pokušaja podjela i manipulacija, jačanje nacionalne svijesti je evidentno kod svih nekadašnjih Muslimana u nacionalnom smislu na popisima stanovništva u bivšoj državi i spoznaje da je logičan slijed bošnjaštvo, a makedonski Bošnjaci su pravni i politički nasljednici Muslimana i na prostoru današnje Republike Sjeverne Makedonije.

  • Koliki je značaj bosanskog jezika u cijelom procesu popisa stanovništva?

– Na bosanskom jeziku i s njegovom ispravnom nominacijom po prvi put će se odvijati popis stanovništva u Sjevernoj Makedoniji. Mojim angažmanom ovo je regulirano i Zakonom o popisu stanovništva, a amandmanski u zakonu sam zagarantirao učešće manje brojnijih naroda koji su ispod 20 posto, odnosno i Bošnjaka u svim popisnim organima, od komisija popisnih reona do popisivača. Na ovaj način raste povjerenje Bošnjaka u institucije i rezultate, a i pored toga što Bošnjaci znaju dobro makedonski jezik, ovo je jako važno i zbog osjećaja jednakosti. Moram napomenuti da je ovo i od šireg značaja za sve Bošnjake i za Bosnu i Hercegovinu također.

Popis stanovništva će se vršiti elektronski, a odgovori će biti na takozvanoj padajućoj listi, uz izbor jednog odgovora. Ovo se odnosi i na grafu “jezik” i na ono na što sam jako ponosan, što će se moći izabrati samo bosanski jezik, jer je bilo pokušaja da se zadrži i naziv “bošnjački jezik”, kao ranije, s obzirom na to da je 8.560 lica na prošlom popisu stanovništva odgovorilo da govori pod tim imenom jezika, uglavnom zbog nedovoljne informiranosti. Tako da sada neće doći do tih podjela, što je od posebnog značaja za nastavu, kao i za službenu upotrebu bosanskog jezika u lokalnoj samoupravi.

  • Kako biste ocijenili položaj Bošnjaka u Sjevernoj Makedoniji?

– Najčešće postavljano pitanje, ali najkompleksnije i najteže za odgovor. S jedne strane, zakonski okvir u pogledu prava i položaja Bošnjaka je na izuzetno visokom nivou, dok se, s druge strane, u implementaciji susrećemo s problemima, vrlo često i svojom krivicom. Ipak, dobro je za bosansku javnost da zna da su Bošnjaci jedan od ustavotvornih naroda Republike Sjeverne Makedonije, Bošnjaci imaju svoj nacionalni praznik “28. septembar – Dan Bošnjaka”, koji je neradni dan, na javnom servisu ima TV i radio kanal za manje brojnije narode, na kojem svoj program emitira i TV redakcija i radio na bosanskom jeziku. Odlukom opštinskih vijeća, u pet opština bosanski jezik je i službeni jezik, a ispred dvije opštine se vijori i bošnjačka nacionalna zastava. Redovna nastava se odvija i na bosanskom jeziku u osnovnom obrazovanju, a u koliko ima dovoljan broj, zakon garantira i nastavu na bosanskom u srednjim školama, što se nije do sada desilo. U školama gdje nema dovoljan broj učenika za redovnu nastavu izučava se predmet “Jezik i kultura Bošnjaka”.

Zapošljavanje u administraciji je po ključu, shodno rezultatima popisa stanovništva i mnogo drugih povoljnosti. Kao garancija za njihovo provođenje, u Skupštini postoji Komitet za odnose među zajednicama, postoji i Zakon za ostvarivanje prava zajednica, na osnovu kojeg je formirana Agencija za ostvarivanje prava zajednica, kao i dvije državne uprave za obrazovanje i kulturu. Ali, i pored toga, Bošnjaci su susreću s problemima u implementaciji, kao što je u zapošljavanju u administraciji. Problem izučavanja bosanskog jezika i stvaranje kadra u visokom obrazovanju, ali i problema svojom krivicom, kao što je primjer s redovnom nastavom na bosanskom jeziku, jer u mnogim školama gdje postoje uslovi roditelji Bošnjaci smatraju da je dovoljno da djeca uče samo jedan predmet, “Jezik i kultura Bošnjaka”. U cjelini, položaj Bošnjaka je jako povoljan. U Sjevernoj Makedoniji postoji i veliki broj značajnih privrednika Bošnjaka, kao i onih koji izvršavaju najznačajnije funkcije u državi i društvu, što je pokazatelj jednakih mogućnosti, a to je posebno došlo do izražaja posljednjih godina.

Ramčilović: Očekujem uspješan popis stanovništva koji će odgovoriti potrebama institucija i građana (Ustupljeno Al Jazeeri)
  • Kakva je uloga dijaspore u vezi popisa stanovništva u Sjevernoj Makedoniji?

– Po prvi put se popisuje i dijaspora, tačnije svi oni koji imaju makedonsko državljanstvo. Na ovaj način država želi pokazati da joj je dijaspora jako važna. I to je u relanosti tačno, jer je makedonska dijaspora jako vezana za svoju državu i jako puno ulaže i investira – i kao fizička lica, i kao pravni subjekti. Na ovaj način će se dobiti relevantni podaci i o karakteristikama lica koja su na privremenom radu u inostranstvu ili žive vani. Također, svi oni koji odgovore da su duže od godinu dana vani neće biti dio rezidentnog stanovništva Sjeverne Makedonije, ali ipak će biti značajan pokazatelj i u pogledu etničke strukture stanovništva Sjeverne Makedonije.

  • Da li će i na koji način rezultati popisa utjecati na daljnji odnos unutar same Sjeverne Makedonije?

– Vjerovatno mislite na međuetničke odnose, odnosno na odnose između Makedonaca i Albanaca. Kao što sam rekao na početku, ne očekujem značajnije promjene u pogledu etničke strukture, odnosno niti će Albanci smanjiti svoj procent u stanovništvu, niti će značajnije uvećati svoj procenat. Neki nacionalistički makedonski političari očekuju da procenat Albanaca bude manji od 20 posto, i to smatraju dovoljnim da se Albancima uskrate određena ranije stečena prava. Ovakvi komentari su više za dobijanje sitnih političkih poena i ne prave štetu odnosima u državi, jer je javnost svjesna i niko ne očekuje da se po bilo kom osnovu trebaju smanjivati jednom stečena prava. Neće biti niti značajnijeg povećanja i uglavnom sva nacionalistička i etnocentristička priča će pasti u vodu. Popis stanovništva će samo dopunski relaksirati odnose u makedonskom društvu.

  • Kako komentirate odnose između Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije?

– Odnosi između Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije od uspostavljanja diplomatskih odnosa do danas su jako dobri, a države nemaju otvorenih pitanja i međusobno se podržavaju na regionalnom planu i u procesu integracija u Evropsku uniju i NATO. Mnogo je bilateralnih dogovora i međusobnih posjeta na najvišem nivou zadnjih godina, više nego s bilo kojom drugom državom. Ima i pozitivnih iskoraka na ekonomskom planu, makedonske firme rade u Bosni i Hercegovini i obrnuto, trgovinska razmjena se uvećava, sa suficitom na makedonskoj strani.

Sve je to dobro, ali moram pomenuti da sam, kao predstavnik bošnjačkog naroda, nezadovoljan od inferiornog odnosa bošnjačkih predstavnika u vlasti Bosne i Hercegovine prema Bošnjacima u Sjevernoj Makedoniji i za sve gore navedeno uglavnom smo se sami izborili. I pored činjenice da je Bošnjacima u  Sjevernoj Makedoniji Bosna i Hercegovina matična država, za koju smo jako emotivno vezani i najjača smo spona koja ih povezuje, jednostavno nema podrške, s izuzetkom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Od dosadašnjih ambasadora samo jedan je bio Bošnjak, koji, samo za ilustraciju, nikada nam nisu čestitali ni naš državni praznik, a kamoli nešto drugo. Ipak, i pored toga, to ne smanjuje naš osjećaj pripadnosti, razumijemo i znamo da Bosna i Hercegovina ima velikih poteškoća, i svi mi, i ja lično, kako prije tako i sada, iniciramo određene procese i kao dio parlamentarne većine uvijek dajemo punu podršku Bosni i Hercegovini te daljoj i još uspješnijoj saradnji dviju država i naroda.

  • Koliko će odgađanje popisa stanovništva utjecati na Vaše aktvnosti kao predstavnika Bošnjaka?

– Odgađanje popisa stanovništva je i, pored želje svih progresivnih sila u državi, logičan slijed događaja zbog veoma pogoršanog stanja i velikog broja zaraženih korona virusom. Mojom inicijativom je formirano Koordinaciono tijelo Bošnjačkih organizacija, koje će produžiti svoje aktivnosti, kao i ja, ali sa smanjenim tempom, jer online popisivanje dijaspore neće biti prekinuto. “Bitno je biti Bošnjak” će ostati na mojoj agendi, uz još više vremena da posjetimo sve prostore gdje žive naši ljudi. Tako da tekuće aktivnosti u Skupštini, prije svega borba s pandemijom i reformski zakoni prema evropskom zakonodavstvu te borba protiv korupcije bit će prioritet.

Imat ću još više vremena da nastavim na započetim projektima, kao što je odstranjivanje neprikladnih sadržaja iz udžbenika, izučavanje bosanskog jezika na jednom od filoloških fakulteta, organizacija obuke za nastavnike koji drže nastavu na bosanskom, da uradim dopunske napore u što bržem otvaranju kulturno-informativnih centara Bosne i Hercegovine u Skoplju i Sjeverne Makedonije u Sarajevu i mnogo drugih procesa i rješavanja problema lokalnog karaktera. Vjerujem da ćemo što prije staviti pod kontrolu pandemiju korona virusa i svi zajedno se posvetiti poboljšanju ekonomije i života ljudi općenito.

Izvor : Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO