Haris Abdagić: BiH treba dobar i zdrav ‘brak’ politike i kulture

Direktor Gradske biblioteke Zenica niz godina prisutan je na javnoj sceni kao muzičar, kompozitor i scenarista.

Gradska biblioteka Zenica ima najjaču izdavačku djelatnost od svih biblioteka u regiji, ističe Haris Abdagić (Foto: Lejla Demša)

Javne riznice svake države i naroda su biblioteke. Bilo da su skromnog fonda ili čuvaju neprocenjive primerke retkih knjiga i spisa, njihovo postojanje je od izuzetne važnosti. One su krucijalan deo mreže vekovima građene zarad sticanja i očuvanja znanja civilizacije.

Na kulturnoj mapi Bosne i Hercegovine poslednjih godina sve je vidljivija Gradska biblioteka Zenica. Bibliotekari su pokrenuli mnoge projekte u cilju intezivnijeg povezivanja umetnika regiona i približavanja književnosti najmlađim čitaocima. Aktivni su i na polju izdavaštva. Pored stručne literature i lirskih dela, knjigom Džonatana Svifta Guliverova putovanja otvorili su ediciju lektira.

Na čelu biblioteke je Haris Abdagić, koji je niz godina prisutan na javnoj sceni kao muzičar, kompozitor i scenarista. Pored dostignuća i izazova sa kojima se suočava institucija koju vodi, Abdagić je izneo mišljenje i o prilikama u kulturi i planovima za naredni period.

  • U nekoliko navrata ste u medijima spominjali proširenje prostora biblioteke i Dečije čitaonice. Dokle ste stigli sa tim projektom? Imaju li gradski čelnici sluha?

– Prostor Gradske biblioteke Zenica je tema već godinama i jedino pravo rješenje je pravljenje nove, namjenske zgrade. Međutim, to iziskuje ozbiljna finansijska sredstva, kao i strateško planiranje, pa sam odlučio pojednostaviti tu priču, na način da od Gradskog vijeća zatražim barem privremeno rješenje, odnosno da nam bude dodijeljen prostor za proširenje dječijeg odjeljenja biblioteke. Moj prijedlog je naišao na razumijevanje i Grad Zenica je reagirao na način da je ponudio Gradskoj biblioteci Zenica novi prostor u centru grada, za proširenje dječijeg odjeljenja. Sad su u toku administrativni poslovi, kao i arhitektonska izrada projekta.

  • Otvorili ste vrata Gradske biblioteke i predstavili mnoge regionalne autore, ali i oživeli izdavačku delatnost. Koje edicije su pokrenute i šta ljubitelje književnosti očekuje u narednom periodu?

– Neskromno, ali istinito, ističem da Gradska biblioteka Zenica ima najjaču izdavačku djelatnost od svih biblioteka u regiji. Do sada smo objavili 40-ak knjiga, kroz nekoliko naših edicija, među kojima su najznačajnije Povelja i Biblion. Nedavno smo pokrenuli i ediciju Lektira, djelom Guliverova putovanja Jonathana Swifta. Na taj način želimo se boriti protiv vječnog deficita koji vlada na našim, ali i policama drugih biblioteka, po pitanju školske lektire. Lektirska djela su često preskupa, a ponekad i nedostupna na tržištu. Zbog toga smo zaključili da nam se “isplati“ da ih proizvodimo sami. Objavili smo knjige brojnih istaknutih bosanskohercegovačkih književnika, među kojima bih istakao Kemala Mahmutefendića, Muhameda Kondžića i Selima Arnauta. Trenutno pripremamo objavljivanje djela Nedžada Ibrahimovića, Josipa Dujmovića i Šemsudina Gegića, kao i antologiju novije zeničke poezije. Prošle godine smo objavili knjigu autorskih bajki Još je jutro puno snova.

Naša biblioteka je vrlo aktivna i kad je riječ o organiziranju raznih književnih programa, manifestacija i promocija. Prije pandemijskog perioda ugostili smo brojne književnike i spisatelje iz cijele regije, među kojima ću izdvojiti neka imena: Dževad Karahasan, Marina Katnić-Bakaršić, Dušan Vesić, Ismet – Nuno Arnautalić, Vladislava Vojnović, Igor Marojević, Selvedin Avdić, Faruk Šehić, Ferida Duraković…

U pandemijskim danima smo organizirali brojne online programe, od kojih je možda najznačajniji “Poetski maraton“, koji je odjeknuo u cijeloj regiji.

  • Kakva je institucionalna saradnja sa zavičajnim piscima i koliko ste u mogućnosti da pratite i možda pomognete njihov rad?

– Mogu reći da mi “gerilski“ pomažemo njihov rad koliko god možemo, upravo kroz našu izdavačku djelatnost, čiji je sav smisao da autor dobije što bolje uslove i mogućnosti za objavljivanje svog djela. Tačnije, nastojimo da autor bez ikakvog troška dobije svoju knjigu, a mi se pobrinemo za pripremu, redakturu, dizajn i sve ostale radnje bez kojih knjiga ne može ugledati svjetlo dana. Osim toga, svoju pomoć iskazujemo i kroz angažiranje zavičajnih pisaca na našim programima i projektima.

  • Šta nedostaje za intezivniji razvoj kulturne politike Bosne i Hercegovine, ali i regiona?

– Mnogo toga. Prije svega, nedostaju ideja i koncept, odnosno balansiranje kulturne produkcije sa stvarnim kulturnim potrebama građana. Isto tako, nedostaje sistematski rad na unapređenju tih navika. “Kad se politika razvede od kulture, oslobađa se neograničeni despotizam kroz čistu moć“, reče jednom prilikom Imre Kertesz.

Dakle, da pojednostavim, potreban je dobar i zdrav brak politike i kulture.

  • Kada se govori o Vašem radu, nezaobilazna tema je muzika. Bili ste član mnogih bendova, komponujete i pišete tekstove, a prethodne godine se pojavio novi album.

– Tako je. Učestvovao sam u brojnim muzičkim projektima i svirao u mnogim bendovima, dok nisam osnovao svoj “BalkanEros Banditos”, s idejom da svijetu ponudimo Balkan, a Balkanu svijet. Posljednje šta smo radili je projekat “Ostali – muzika nacionalnih manjina Bosne i Hercegovine“, unutar kojeg smo za sada snimili dvije pjesme – Misirlou, grčku rebetiko pjesmu s Grkinjom Dafne Kritharas, i Ašun daje mori s Romkinjom iz Poljske Mashom Natanson. Nedavno smo izbacili i naš novi singl Vraćam se u Sarajevo. Do sad smo snimili dva albuma: Balkan Eros i Balkanjeros Rokenrol, uz nekoliko singlova. Zanimljivo je da je našu obradu pjesme Money for Nothing podijelio Mark Knopfler lično. Iz svoje muzičke karijere bih izdvojio podatak da smo moja sestra Alma i ja imali čast nastupiti s Joan Baez, tokom njenog koncerta u Sarajevu 2018. godine.

  • Tu je i popularni duo sa kćerkom Tata i Kira, raspjevana lektira.

– Kira je posebna priča. Ja sam, dakle, “tata“ u Facebook senzaciji Tata i Kira, raspjevana lektira. Riječ je o Facebook stranici na koju, sa svojom kćerkom Kirom, postavljam muzički sadržaj. Naši video zapisi imali su preko 15 miliona pregleda, a prati nas preko 70.000 ljudi iz cijele regije. Sve je počelo tako što su mama i tata, prirodno, otkrili muzički talenat svoje kćerkice Kire. Počeli smo postavljati edukativno-zabavne pjesmice na Facebook stranicu, ne sluteći da će to postati toliko popularno. Najbitnije u tom svemu je da se igramo i da sve to radimo samo ako nam je i dok nam je zabavno i dok nas raduje. Kira uživa u muzici i generalno u javnim nastupima, što je i logično, jer je sva porodica umjetnička. Trudimo se, naročito od kako smo postali regionalna senzacija, da svakom pjesmicom auditoriju pošaljemo i neku važnu, lijepu i pozitivnu poruku, kao što smo učinili pjesmom Da rata ne bude, kojom smo na bolji svijet ispratili velikog čika Đoleta Balaševića.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO