Eko-šetnja: Koracima do zdravijeg načina života

Osnovni zadatak šetnje je da zbliži ljude i osigura kvalitetno slobodno vrijeme provedeno u šetnji, rekreaciji i skupljanju smeća na koje naiđu.

Mladi su u sklopu Eko-šetnje kupili smeće na raznim banjalučkim lokacijama (Ustupljeno Al Jazeeri)

Druga sezona Eko-šetnje u Banjoj Luci simbolično je počela sa prvim znacima ljepšeg vremena. Prve volonterske eko-korake u sklopu ovog pokreta mladi su počeli da broje u julu prošle godine.

Prva Eko-šetnja održala se kao jedna od aktivnosti ekosfere, događaja koji je prošle godine bio posvećen podizanju svijesti o klimatskim promjenama. Podizanje svijesti o ovom rastućem problemu nastavljaju i ove godine, kupljenjem smeća na raznim lokacijama svog grada – za početak.

Osnivač ovog pokreta Miloš Kovačević kaže kako se ideja “izrodila spontano, na kafi sa nekoliko članova Cerebre” (omladinska organizacija).

“Imali smo plan da se makar jednom sedmično okupimo i prošetamo gradom, rekreacije radi. Kako smo tada izlazili iz prvog talasa pandemije i kako nam je bio potreban način za okupljanjem i druženjem, naravno na otvorenom i u prirodi, jer su dolazili ljepši dani. Shvatili smo da ovu namjeru možemo pretvoriti u koncept i svojevrsnu akciju ako joj damo ekološki karakter. Tako zamišljena ideja je čekala drugu kafu, na kojoj smo jednostavno odlučili da krenemo. I počeli smo, spontano, tiho i mirno i pretvorili se u brend koji ove godine tek treba da postane šire viđen i prepoznatljiv”, kazao je Kovačević.

Prošle godine napravili 650.000 eko koraka

Eko-šetnja je, navodi, prije svega dobrovoljni i volonterski događaj, koji ima nekoliko karakteristika: socijalnu, ekološku, rekreativnu i aktivističku.

“Događaj se prethodno javno najavi, odredi se mjesto okupljanja, na kojem se svi okupljeni pozdrave, upoznaju, dobiju maske, rukavice, vreće, saopšti se kuda ćemo se kretati i slično. Osnovni zadatak šetnje je da zbliži ljude i osigura kvalitetno slobodno vrijeme provedeno u šetnji, rekreaciji i skupljanju smeća na koje se naiđe kako bismo istovremeno učinili i nešto korisno, ali i poslali jasnu poruku da kao društvo još uvijek ne vodimo računa o svojoj sredini i da je potreba šira akcija i svijest o tome koliko je važno pravilno odlaganje otpada.”

Više od 200 učesnika provelo je skoro 300 volonterskih sati na terenu (Ustupljeno Al Jazeeri)

Dodaje kako se šetnja završava osvježenjem i druženjem svih učesnika, gdje evidentiraju volonterske sate, korake, kilometre, broj vreća i litre prikupljenog smeća. Sve im to govori o značaju i važnosti samih šetnji.

“Prva sezona završena je sa impresivnim brojkama. Preko 100 učesnika i skoro 300 volonterskih sati na terenu. Ono što baca sjenu na ovaj podatak je to da smo prikupili 112 vreća smeća i blizu 4.500 litara otpada. Zajedno smo napravili oko 650.000 eko koraka, ili 450 kilometara hoda. Ovu, drugu sezonu dočekujemo ambicioznije i spremnije, već smo u pregovorima sa brojnim donatorima i planiramo da organizujemo duplo više akcija u sezoni koju ćemo zatvoriti u oktobru. Nadamo se da Eko-šetnja polako, ali sigurno korača putem svog cilja, da u teškim vremenima budemo jedni drugima prijatelji i ljudi, prepoznavši ono najbolje u nama i poklonivši dio sebe i svog slobodnog vremena prirodi čiji smo dio i kojoj toliko dugujemo”, govori Kovačević.

Ove godine planiraju šetati u više gradova

Student Ekologije i zaštite životne sredine na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjoj Luci Miloš Rajak navodi da je sa oduševljenjem prihvatio da bude koordinator ove akcije.

“Jedva sam dočekao da učestvujem u organizovanju aktivnosti vezane za poziv koji sam odabrao. Volju i entuzijazam sam imao, ali mi je trebala pomoć u realizovanju projekata. Zajedno sa agencijom za razvoj i saradnju – Cerebrom te komitetom za međunarodnu razmjenu studenata medicine – SaMSIC-om, prošle godine smo se upustili u projekat nazvan Eko-šetnja”, kazao je Rajak.

Svjestan je da sama Eko-šetnja, kako kaže, neće postići ništa ako učesnicima i ostalima – kako mladima, tako i starijima – ne pobude potrebu da se svakodnevno osjećaju kao tokom njihovih Eko-šetnji.

Eko šetnja je, prije svega, dobrovoljni i volonterski događaj (Ustupljeno Al Jazeeri)

“Za razliku od prethodne sezone, tokom koje smo održali sedam Eko-šetnji, u ovu ulazimo dosta spremnije i planiramo održati 15 šetnji, što je više od 100 odsto u odnosu na prethodnu sezonu.  Šetali smo u Banjaluci, Laktašima, Čelincu, Krupi na Vrbasu i Prnjavoru, gdje je ukupno bilo 105 učesnika. U organizovanje druge sezone pridružile su nam se još tri organizacije: Centar za djecu, mlade i porodicu Laktaši; CERD – Centar za ruralni i ekonomski razvoja (Laktaši); Udruženje građana C.E.Z.A.R. (Srbac). Zahvaljujući tome, imamo priliku organizovati Eko-šetnje na pet novih lokacija”, ističe Rajak.

Pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje mladih

Smatra da su mladi svjesni da bacanjem smeća u rijeku mogu ugroziti živi svijet koju u njoj participira.

“Zato je naš posao da stalno održavamo ovu temu aktuelnom. Bez obzira u kakvom ekološkom stanju se nalazi naša okolina, moramo uvijek biti prisutni, sa predočavanjem problema koji mogu nastati ako ne poštujemo prirodu. Ako je okolina u lošem stanju, treba skretati ljudima pažnju da bi se stanje poboljšalo. Ako je okolina u dobrom stanju, treba skretati pažnju ljudima da bi se takvo stanje održalo”, zaključuje Rajak.

Jedna od učesnica prošlogodišnje šetnje, studentkinja Dajana Ajdner, kaže da se ne trebaju zanemariti ni pozitivni efekti koja šetnja ima na psihičko i fizičko zdravlje mladih, a koji se često zanemaruju.

“Zadovoljstvo je biti dio grupe koja teži promjenama i iz čijeg djelovanja proizilazi jedna lijepa priča. Mogućnost da se svom gradu na neki način da doprinos pruža posebnu satisfakciju. A tu je i druženje, koje, propraćeno zanimljivim temama i smijehom, zaokružuju priču”, kazala je Ajder i dodala da jedva čeka da i ove godine bude dio ove nevjerovatne priče, jer je tokom šetnje upoznala nove prijatelje i nada se da će za to imati prilike i ove godine.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Pokret ‘Odbranimo reke Stare planine’ proglasio je ekološku autonomiju za Park prirode Stara planina uz poruku – ‘dok se ne uspostavi pravna država, građani imaju pravo da provode zakon’.

Published On 13 Jun 2020

Ne jenjava borba aktivista okupljenih u pokretu OŠFG da dokažu da postoje ozbiljni problemi u upravljanju jedinim nacionalnim parkom u Vojvodini.

Published On 20 Mar 2021
Više iz rubrike TEME
POPULARNO