Deja vu, Krajina i ljetnja migrantska invazija

Iako je godina počela prividno mirno i u stišanoj retorici svih strana, najezda migranata će narušiti privremenu lažnu idilu.

Teška zima u migrantskom kampu Lipa nedaleko od Bihaća (Armin Durgut / PIXSELL)
Teška zima u migrantskom kampu Lipa nedaleko od Bihaća (Armin Durgut / PIXSELL)

Objektivna i racionalna slika stanja sa migrantima u BiH može se iščitati iz zajedničke izjave Ambasadorice Republike Hrvatske u BiH Ulrike Hartmann i premijera Unsko-sanskog kantona Mustafe Ružnića i Izvještaja Amnesty Internatioanala za prošlu godinu o migrantima i azilantima u BiH.

U partnerskoj izjavi ambasadorice i premijera se kaže da “upravljanje migrantskom krizom mora biti koordinirano sa državnog nivoa, a raspoređenost tereta mora biti jednaka, jer krizu ne mogu dalje nositi samo Unsko-sanski i Sarajevski kanton”.

Prividni mir i relaksirajuće izjave

Amnesty International navodi, između ostalog, da Bosna i Hercegovina nije uspjela pružiti efikasan pristup pravu na azil i adekvatne uslove za prijem i smještaj hiljada migranata i azilanata koji se se na putu ka EU našli nasukani u zemlji, te da je “političko nedjelovanje Vijeća ministara i nespremnost na svim nivoima vlasti da međusobno sarađuju dovelo do neuspjeha u utvrđivanju dodatnih smještajnih kapaciteta i spriječilo transfer iz postojećih prihvatnih centara Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u centre pod nadležnošću vlasti u BiH”.

U tom realnom okviru sa mnoštvom malih i velikih problema i lokalnih specifičnosti, pa, ako hoćete, i apsurda i hendikepa, Unsko-sanski kanton, evo, pune tri godine moli i traži podršku državnih vlasti ili, zbog njenog hroničnog izostanka, poseže “za svijet” nepopularnim mjerama zabrane novih dolazaka i uvođenja strožijih mjera za boravak migranata van kampova (ograničenja slobode kretanja, okupljanja na javnim mjestima, zabranu davanja objekata u zakup…) Naravno, Amnesty International u svojim izvještajima ne analizira, niti ga zanima kako i u kolikoj mjeri migranti i azilanti narušavaju i ugrožavaju ljudska prava “domoradaca”.

Ova je godina počela u prividnom miru i hibernaciji oštrih izjava između krajiških funkcionera s jedne i predstavnika državne vlasti, Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i drugih međunarodnih organizacija s druge strane. Učestale su posjete i razgovori, lijepo vrijeme je smanjilo pritiske na uslove života migranata, pa su i izjave i konstatacije, umjesto ranijih deprimirajućih, dinamičnije i ohrabrujuće.

Motivirajuće poruke dolaze kako od austrijske ambasadorice Hartmann, šefa IOM-a iz Ženeve Eugenija Ambrosija i šefica misije IOM-a u BiH Laure Lungarotti, tako i od državnog ministra Selme Cikotića prilikom zajedničke posjete Privremenom prihvatnom centru Borići u Bihaću i privremenom kampu Lipa. Cikotić hvali radove na stalnom migrantskom kampu Lipa i poboljšanju uslova života u privremenom šatorskom naselju, Ambrossi diplomatski bezlično govori o napretku u organizacijskim i upravljačkim poslovima državnih institucija BiH u migracijskim procesima, a austrijska ambasadorica ističe kako “napokon imamo kvalitetnu saradnju svih učesnika u ovom procesu, tako da se već vide i rezultati…”

Migranti dolaze

Kada oni odu Krajini ostaju “izvedbeni radovi” na kontroli migranata koji napuštaju kampove, žive u šatorskim naseljima ili napuštenim objektima, te pridošlicama čiju je dinamiku dolaska na najzapadniji kanton BiH donekle umanjila pandemija.

A da dolaze i da ih ima – ima. U periodu od januara do marta ove godine krajiški policajci su legitimirali 5612 migranata u svim gradovima i općinama USK, osim Sanskog Mosta. Zanimljivo, najviše ih se nalazi na područjima Bosanske Krupe (1759), Velike Kladuše (1408), Ključa (1197), Bužima (1031). U ovim brojkama je i 258 maloljetnih migranata.

“Postupajući u skladu sa naredbom policijskog komesara Uprave policije MUP USK broj: o5-04-33/18 MV od 23.10. 2018. godine, policijski službenici na svim rubnim dijelovima USK onemogućavaju dalji priliv dolazak migranata na USK i iste vraćaju na polazna odedišta, te je u periodu januar-mart 2021. godine na polazna odredišta vraćen 4161 migrant…”, stoji u Informaciji o stanju migranata na području USK za period januar-mart 2021. Uprave policije MUP USK od 8. aprila.

Prema ovom dokumentu, pored 1883 migranta koji su smješteni u privremenim prihvatnim centrima u Bihaću i Velikoj Kladuši, a to je podatak IOM-a na dan 31. mart 2021. godine, na području USK van kampova, policijske su procjene, boravi oko 2250 migranata, od čega 1650 u Bihaću, 200 u Cazinu i 400 u Velikoj Kladuši.

“Stanje je na prvi pogled pod kontrolom i u osnovi je tako, međutim, naše procjene govore da se opet moramo pripremiti na novu invaziju migranata koji se spremaju na novi ‘game’ i žele da ‘dobace’ do  Evropske unije, a USK im je posljednja odskočna daska”, kaže naš dobro obaviješteni izvor u MUP-u USK.

Još jedna najavljena aktivnost Uprave policije MUP-a USK izazvaće disbalans odnosa na verbalno-retoričkoj razini između Krajine s jedne i IOM-a i “ostalih” s druge strane. To je zatvaranje migrantskog kampa Miral u Polju kod Velike Kladuše koji treba biti zakatančen do kraja maja na isti način kao i Bira u Bihaću.

Podsjetimo, izvršna vlast USK prvo je molila i tražila od viših nivoa vlasti, pozivajući se s pravom na Brisel, da se provede zaključak o zabrani formiranja kampova u urbanim dijelovima gradova i općina, a kada je “Sarajevo” vapaje “prečulo” Krajišnici su pokazali da “znaju i drugačije”.

To je odluka vlasti Unsko-sanskog kantona, zaključak Operativne grupe i Kantonalne skupštine, kaže ministar policije Nermin Kljajić i dodaje kako se neće odustati od zatvaranja Mirala.

Odluka o zatvaranju Mirala podebljana je i nedavnim testiranjem migranata u ovom kampu, kada je čak njih 135 imalo pozitivan nalaz na COVID-19, da bi 55 migranata zaraženih korona virusom netragom nestalo iz kampa.

“To je nedopustiv propust međunarodnih i zaštitarskih organizacija i agencija koji upravljaju centrom. Zbog toga apelujemo i na Kantonalno tužilaštvo USK da reaguje po ovom pitanju i ispita odgovornost za ovakvo ugrožavanje zdravstveno, epidemiološke situacije u našem kantonu”, kazao je tim povodom premijer USK Mustafa Ružnić.

Svakodnevna ‘jadikovka’

Posljednjih dana u Bihaću građani protestiraju zbog problema koje prave oko 200 migranata koji žive u nedovršenom betonskom mastodontu zgrade Doma penzionera u središtu grada, svega 100 metara od zgrade Uprave policije MUP USK. Žale se na ogromne količine smeća i epideomiološko-zdravstvenu opasnost

“Ovaj problem je prisutan godinama, međutim sada je situacija kulminirala. Dvorišta naših stambenih objekata zatrpana su smećem, a iza nas su i brojne neprospavane noći zbog buke. Radi se o nedovršenom objektu bez sanitarnih čvorova i toaleta, pa više od smrada ne možemo ni otvoriti prozor”, kaže Zinaida Salihagić, koja stanuje u neposrednoj blizini nedovršenog Doma penzionera.

U naselju Jezero – Privilica žale se na otuđivanje imovine. Iz Gradske uprave Bihać mole za strpljenje u pronalaženju rješenja oko izmještanja migranata i osiguranju nedovršene zgrade Doma penzionera čiji je titular Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje, koji je u potpunosti zaboravio na ovaj objekat. Na sjednicima Operativne grupe za praćenje i kontrolu migraata u Unsko-sanskom kantonu (USK) pominjana je i mogućnost pokretanja krivične odgovornosti zbog ugrožavanja sigurnosti i zdravlja građana.

Manje je poznato da je Uprava policije provela akciju “Željezara i Dom penzionera” 10. februara, u kojoj je učestvovalo 45 policajaca zajedno sa službenicima Službe za poslove sa strancima i tom prilikom je u Domu penzionera pronađeno 202 lica afroazijskog porijekla. Svi su transportirani u privremeni šatorski kamp Lipa, odakle su se samovoljno vratili na isto mjesto, bliže granici i pripremama za novi “game”.

Inspektori Službe za poslove sa strancima u saradnji sa pripadnicima MUP-a USK pronašli su nedavno ukupno 32 migranta u napuštenoj devastiranoj kući u naselju Stari Grad, u Velikoj Kladuši. Radilo se o 8 migrantskih porodica sa ukupno 15 malodobne djece – događaj je okončan izmještanjem u privremeni prihvatni centar Sedra koji je predviđen za smještaj ranjivih kategorija migranata. U prva tri mjeseca, MUP USK je Službi za poslove sa strancima predao 41 migranta od kojih su 17 bili lišeni slobode.

Prema službenim informacijama, migranti su u ovom periodu počinili 12 krivičnih djela. Među pet krivičnih djela prema građanima BiH je jedno ubistvo u pokušaju, neovlašteno posjedovanje i omogućavanje uživanja droga, krađa i izazivanje opće opasnosti.

Hrvatska ‘nevinost’ sa migrantima

Krajiška izvršna vlast susreće se i sa problematikom “povrata” migranata iz susjedne Hrvatske sa ozbiljnim zdravstvenim posljedicama. Hrvatska, općepoznato, uprkos brojnim dokazima i izjavama, nojevski tvrdi kako ne vrše nasilje nad migrantima. Misija UN-a u BiH je zatražila od Hrvatske sa prestane sa odbijanjem i kolektivnim protjerivanjem duž granice BiH i Hrvatske.

Tim UN-a i nevladinih organizacija koji zajedno rade su 2. aprila sreli grupu 50 vidno iscrpljenih muškaraca koji su hodali blizu službenog graničnog prelaza sa Hrvatskom u smjeru prema Bihaću. Imali su i rane po tijelu, a mobilni timovi su im osigurali hranu, odjeću, obuću i higijenu, a medicinski timovi pružili hitnu pomoć za 25 povrijeđenih. Migranti su opisali da su im prilikom prelaska granice oduzete stvari, uključujući mobitele i novac, te da su pretučeni drvenim palicama dok su prisilno vraćani na teritorij Bosne i Hercegovine.

“U prva tri mjeseca ove godine legitimirali smo 1294 migranta koji su vraćeni iz Republike Hrvatske,a po izjavama migranata ilegalno su vraćeni od strane hrvatske policije”, kaže policijski komesar USK Mujo Koričić.

Početkom aprila u Velikoj Kladuši u migrantskom sukobu teško je povrijeđen osmogodišnji dječak i ranjen 24-godišnji Afganistanac, a počinitelj je pobjegao. U februaru se u mjestu Drenovac prilikom ilegalnog prelaska grupe migranata u Hrvatsku u rijeci Glinici utopio jedan migrant. Tijelo mu je pronađeno nakon tri dana, 14.februara. Radilo se o K.H., starom 33 godine iz turskog grada Tarususa.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO