Danska i status sirijskih izbjeglica koji se ne žele vratiti

Danska je sa dobrodošlicom dočekala hiljade izbjeglica iz Sirije. Sad im poručuje da je vrijeme da se vrate u “sigurne” zone.

Danska policija hvata izbjeglicu 9. septembra 2015. tokom njihovog protesta (AP)

Deset godina nakon izbijanja rata u Siriji, Danska poručuje mnogim sirijskim izbjeglicama koje su tražile sigurnost u ovoj europskoj državi da je vrijeme da se vrate.

Blizu 500 Sirijaca se nalazi u situaciji punoj nesigurnosti i straha jer se Danska priprema otkazati privremene dozvole za one izbjeglice koji su stigli iz Damaska i Rif Damaska, područja koje su danske vlasti sada proglasile “sigurnim”.

“Sjećam se mnogo ružnih stvari iz Sirije, ljudi su umirali ispred mene”, govori za Al Jazeeru Sageda Salem, 19-godišnja izbjeglica iz Sirije koja sada živi u danskom gradu Odenseu.

Dok danske vlasti ponovo procjenjuju dozvole za boravak stotina sirijskih izbjeglica iz tih “sigurnih” područja, bolna sjećanja se vraćaju Sagedi koja je u Dansku stigla 2016. zajedno sa majkom i četiri sestre.

“Osjećam se potresena, preplašena i tužna kada čitam pismo vlasti koje navode kako će moja dozvola biti ponovo procjenjivana. Sada ne znam da li da nastavim ili prekinem sa studijima.”

Mnoge izbjeglice će vjerovatno odbiti vratiti se u ratom poharanu Siriju, a ta ih odluka može dovesti do ustanova za deportaciju ili “centara za odlazak”. Neki će sigurno pokušati prebjeći u drugu europsku državu kako bi tražili azil.

“Ogromni paradoks”

Danski ministar za imigraciju i integraciju Mattias Tesfaye je odbio poziv Al Jazeere za intervju, ali je poslao napisano saopćenje.

“Odluka da se ponovo provjeravaju dozvole za boravak je zasnovana na zaključku o općoj sigurnosnoj situaciji u Damasku koji je donio Danski apelacioni odbor za izbjeglice. Zaključak odbora je da se opća sigurnosna situacija u i oko Damaska popravila toliko da više nema potrebe za zaštitu osoba koje nisu direktno progonjene”, navodi se u saopćenju.

No, danska kontraverzna odluka našla se na udaru domaćih i stranih kritika.

“Nije u interesu sirijskog naroda da se primoravaju sirijske izbjeglice na povratak u Siriju, uključujući i područja koja su pod kontrolom režima, a gdje ljudi strahuju da će biti proizvoljno pritvoreni, mučeni, pa čak i ubijeni u znak odmazde snaga sigurnosti [sirijskog predsjednika Bashara al-] Assada zbog bijega iz države”, u martu je na Vijeću sigurnosti UN-a kazao američki državni sekretar Antony Blinken.

Europska unija, UNHCR i mnoge druge organizacije su također osudile prinudni povratak sirijskih izbjeglica.

Martin Lemberg-Pedersen, profesor migracijskih studija na Univerzitetu Kopenhagen, za Al Jazeeru kaže kako je stav Vlade “ogromni paradoks”.

“Danska formalno ne priznaje Assadov režim. Sa jedne strane vlasti kažu: ‘Ovaj čovjek je brutalni diktator koji je ubio i progonio veliki dio svoga stanovništva’. Sa druge strane, oni žele vratiti ljude koji su pobjegli samom režimu od kojeg su pobjegli”, navodi on.

Stav stručnjaka

U ponedjeljak je osam od 12 stručnjaka, koji su citirani u izvještaju Danske imigracijske službe gdje se proglašavaju Damask i Rif Damask sigurnim zonama, osudilo zaključak u zajedničkom saopćenju koje je objavo HRW.

“Ova odluka je iskoristila naša svjedočenja pred Danskom imigracijskom službom za izvještaj o Damasku, ali mi ne priznajemo naše stavove u zaključcima ili politici Vlade koji su uslijedili niti smatramo kako danska politika o sirijskim izbjeglicama zorno prikazuje pravo stanje na terenu”, navodi se u saopćenju.

Sirijski rat je odnio na stotine hiljada života, a raselio veliki dio stanovništva.

Od 2011. u Dansku je stiglo blizu 32.000 sirijskih izbjeglica. Pet hiljada je dobilo azil i privremene dozvole za boravak zbog opasne sigurnosne situacije u domovini, a ne zbog pojedinačnog progona.

Sada će se ponovo procjenjivati status Sirijaca iz Damaska i Rif Damaska.

Ova odluka dati još iz decembra 2019. godine kada je Apelacijski odbor za izbjeglice tvrdio kako je Damask dovoljno siguran za povratak ljudi koje direktno ne progoni Assadova Vlada. U februara 2021. godine, sigurnosna procjena je proširena i na Rif Damask.

“Mnogi od pogođenih ovom odlukom su ranjive kategorije izbjeglica: porodice, žene i djeca. Oni su pobjegli od rata i ne mogu dokazati da li ih progoni režim kao pojedince, pa su stoga dobili privremeni status. Ljudi su ovdje zasnovali dom, neki su završili sa školovanjem, izgradili su život ovdje i mnogi će ostati bez prava i biti natjerani na takozvane statuse čekanja odlaska”, navodi Martin Lemberg-Pedersen.

Druge države, poput Švedske i Velike Britanije, također navode kako se opća sigurnosna situacija u Damasku značajno popravila, ali nijedna nije došla do zaključka da se Sirijci mogu sigurno vratiti nakon višegodišnjeg egzila van domovine. Danska nema zvanične diplomatske odnose sa Sirijom i ne može prinudno vratiti ljude ako oni odbiju svojevoljno otići.

“Živa se ne vraćam”

Većina takvih će završiti u jednom od danskih “centara za odlazak” gdje vladaju uvjeti koje je kritizirao Europski komitet za sprečavanje torture (CPT).

“Ovi centri su kao otvoreni zatvori. Ne možete raditi, bukvalno nemate novca, ne možete se obrazovati i ne možete sebi praviti obroke. Tamo nema nikakvih aktivnosti, napravljeni su da budu što gori kako bi natjerali ljude da odu iz Danske”, navodi Michala Bendixen, osnivačica aktivističke grupe Refugees Welcome.

Radwan Jomaa, muž i otac troje djece, već je izgubio svoju dozvolu za boravak. On govori kako odlazak u Siriju nije opcija pošto ga tamošnje vlasti traže zbog opozicijskih aktivnosti. On sada čeka odluku po žalbi.

“Ako izgubimo na žalbi, živjet ću sa porodicom u ovom centru koji je gori od zatvora. Povratak u Damask nam znači smrt”, kazao je Jomaa za Al Jazeeru.

Sageda Salem se također priprema za pravnu borbu i njeno pravo da i dalje živi u Danskoj, dok čeka odluku imigracijskih vlasti.

“Uradit ću sve što mogu da izborim se za pravo da ostanem jer se živa ne vraćam u Siriju”, rekla je.

Izvor: Al Jazeera