Zagađenje ubija četiri puta više ljudi godišnje nego COVID-19

Nema vakcine za pandemiju zagađenja, ali to je neman koja se može i mora pobijediti.

Ministar okoliša u Delhiju Gopal Rai u martu je kazao kako su gradske vlasti uspješne u borbi protiv zagađenja (EPA)
Ministar okoliša u Delhiju Gopal Rai u martu je kazao kako su gradske vlasti uspješne u borbi protiv zagađenja (EPA)

Smrtonosna pogibelj guši naše gradove, ubija četiri puta više ljudi godišnje nego COVID-19. Od nje je širom svijeta 2018. umrlo skoro devet miliona osoba, a u Indiji svake tri minute odnese život jednog djeteta.

Ta pogibelj je zagađenost, a žrtve su preminule samo jer su udisale zrak iz svoje okoline. Zagađeni zrak. Devet miliona mrtvih. A izvor te otrovne zagušljive atmosfere oko gradova? Većinom fosilna goriva.

Emisije stakleničkih plinova iz uglja, nafte i plina simultano dovode do globalnog zatopljenja, a po gradovima ubijaju tako što oslobađaju sitne otrovne čestice. Naučnici najsmrtonosnije od njih nazivaju PM2.5 – one prodiru duboko u pluća i mogu dovesti do raka pluća, srčanih oboljenja, udara i preuranjene smrti.

Čestice od 2.5 mikrona ili manje se smatraju naročito opasnima po ljudsko zdravlje jer mogu proći kroz odbranu našeg tijela kao što su dlake u nosu ili sluz.

Smrt na globalnom nivou

Procjene o preminulima na globalnom nivou, objavljene u magazinu Enviromental Research, pokazuju kako je „crni bilans“ veći od ukupnog broja preminulih od konzumiranja duhana i onih koji su umrlo od malarije.

Istraživači, među kojima su specijalisti za satelitske snimke i epidemiolozi, koristili su globalni 3D model atmosferske hemije kako bi razlikovali zagađenost po njenom izvoru. To im je pružilo mogućnost da mapiraju zagađena područja i usporede ih sa područjima gdje ljudi žive.

Ovaj nevidljivi ubica je u Istočnoj Aziji bio odgovoran za skoro svaku treću smrt svih preminulih od 14 godina i više. U Indiji, zagađenost zraka je treći po redu najveći uzrok smrti i ubija godišnje znatno više od milion osoba. U ovoj državi se nalaze 22 od 30 najzagađenijih gradova svijeta, a Delhi kotira kao najzagađeniji glavni grad svijeta sa navišom urbanom stopom smrtnosti (54.000) 2020. godine – to je otprilike jedna od 500 osoba.

Prisjetimo se kako je 2020. pandemija usporila ekonomije i većinu godine smanjila emisije CO2. Ovo znači kako će se, čim se nacionalne ekonomije ponovo pokrenu i emisije povećaju, stopa preminulih od zagađenosti također povećati.

Smrtonosni zrak Delhija

Novinarka Neha Tara Mehta je rođena i odrasla u indijskoj prijestolnici. U njenom moćnom Al Jazeerinom dokumentarcu „Smrtonosni zrak Delhija“ iz 2019. ona je napravila priču o gradu u kojem se blizu 30 miliona njegovih stanovnika guši vlastitim zagađenjem.

Delhi u tri dana: Indijska prijestolnica 28. i 31. oktobra 2019. Druga fotografija je napravljena nakon praznika Diwali kada se koristi mnogo pirotehnike (AP)

„Za grad sa tako velikim brojkama (veliki broj stanovnika, visok stepen zagađenosti…), najvažniji broj naše istrage bio je: nula. Delhi u 2018. nije imao nijedan dan sa dobrom kvalitetom zraka. Dok smo snimali, ustanovili smo kako nema nijedan zagađivač zraka da je kažnjen“, ističe Neha.

Neha je imala sudar sa stvarnošću prije nekoliko godina kada je bila na izletu sa porodicom. Otišli su u Baštu Lodhi, djelić bujnog zelenila na jugu Delhija, kako bi proslavili rođendan nećakinje.

Dosta prije udara pandemije COVID-a, gledala je kako njene male rodice trče u njenom omiljenom parku, na hladnom januarskom zraku, sa malim maskama na licima – potpuno nesvjesne da ih nose.

„To mi je slomilo srce jer smo bili u mom omiljenom parku u Delhiju gdje sam odrasla skačući po cijelom mjestu i gdje sada moje male rodice trče sa maskama. Djetinjstvo se ne bi trebalo tako provoditi“, govori ova novinarka.

Neha poznaje majke koje provjeravaju kvalitetu zraka čim se probude ujutro kako bi odlučile da li im djeca mogu izaći napolje. A svi oni ljudi koji imaju dovoljno novca posjeduju prečišćivače zraka u svakoj sobi kuće. Čak i te im mjere ne izgledaju dovoljne uvijek: „Čim izađete, odmah ste dodatno izloženi.“

No, za mnoge ostanak u kući nije opcija. „Ako nešto prodajete na ulici, onda morate izaći iz kuće zbog uvjeta posla. Situacija se opisuje kao tiha pandemija jer ubija ljude godinana“, objašnjava ona.

Četvrti stepen

Dok je odrastala, zime u Delhiju su uvijek imale neki romantični duh, zrak je mirovao i nježna magla je nadvijala 5.000-godišnji grad. No, čak i tada ovaj zrak je bio već pun polutanata, uviđa Neha.

Dok je pravila film, ona je iz prve ruke vidjela razarajuće posljedice zagađenja zraka. Upoznala je 26-godišnju Priyanku kojoj je dijagnosticiran kancer pluća četvrtog stepena samo nekoliko mjeseci prije početka snimanja. Pošto nije konzumirala duhan niti je u njenoj porodici bilo oboljelih od raka, njen doktor je prilično uvjeren da je njen slučaj povezan sa zagađenjem zraka. Znatiželjna, puna života i voljena u krugu porodice i prijatelja, Priyanka je preminula nepunu godinu nakon uspostavljanja dijagnoze.

Druga oboljela od raka pluća – majka u 30-godinama koja se borila protiv bolesti kada ju je Neha kontaktirala da se pojavi u filmu – preminula je prije snimanja razgovora.

Potom tu je Ashutosh Dikshit, čovjek u kasnim 50-im koji je predvodio udruženje građana u Delhiju i aktivno vodio kampanju protiv zagađenja zraka. Kada je Neha trebala snimiti razgovor sa njim, žalio se na bolove u leđima i ramenima. Ustanovljeno je da je imao rak pluća četvrtog stepena. Ubrzo potom je preminuo.

Teško se nositi sa činjenicom da milioni udišu smrtonosni zrak. „To je pasivni čin, jel tako? Udišeš zrak, nemaš kontrolu nad time i to te može ubiti“, kaže Neha i dodaje kako sada sa COVID-om „imamo dvojicu ubica u zraku“.

Kako ona direktno ističe na kraju svoga filma, ukoliko se vlasti ne pozabave ovime kao sa vanrednom situacijom, što i jeste, milioni ljudi i dalje dovode živote u opasnost – samo zato što dišu.

Paljenje njiva

Situaciju u Delhiju značajno pogoršava činjenica da se nalazi u središtu poljoprivredne regije Indije gdje je često paljenje njiva poslije žetve. Deseci hiljada farmera pale preostalu slamu i sličan otpad kako bi očistili tlo za novu sjetvu.

Dim sa tih njiva zagađuje ogromna područja sjeverne Indije i dodatno utiče na otrovni okoliš u Delhiju, naročito tokom septembra i oktobra kada slabi vjetrovi pogoduju širenju smoga.

Situaciju u Delhiju značajno pogoršava činjenica da se nalazi u središtu poljoprivredne regije Indije (AP)

Napori vlasti da riješe ovaj problem sačinjavaju zabranu ovakvog djelovanja i nagrađivanje alternativa – no, to je napravilo malo promjene.

Borba za promjene

Dvadesetogodišnji Siddhant Sarang studira na Univerzitetu Delhi i osnivač je omladinske klimatske organizacije Youth Frontliners (Mladi sa prve linije). Užasno stanje u Delhiju ga je nagnalo na život borca i aktiviste za okoliš.

„Moji strahovi su udvostručeni kada sam vidio kako Vlada ignorira ovaj važni problem. Zagađenje zraka, klimatske promjene i smrt zbog njih nisu bitna stavka u indijskom političkom diskursu“, govori.

On studira historiju i navodi kako ga zagađenost u Delhiju užasava. „OK, diplomirat ću, ali mogu umrijeti ovdje… Šta onda da radim?“

„Zagađenost ne samo da osjećate, već je možete i dodirnuti, u nosu i grlu vam je. Ako se vozite, čestice vam se mogu zalijepiti na lice kao cement.“

On govori da ljudi, kada dolaze iz drugih dijelova Indije vozom u glavni grad, odmah znaju da su stigli u Delhi. „Čim vide smog, odmah kažu da su prešli granice glavnog graada. Sada je zagađeni zrak simbol Delhija.“

Ove godine je situacja opasnija sa COVID-om 19 koji hara državom – studije su povezale zagađenje zraka sa višim brojkama oboljelih i preminulih od korona virusa.

Prema izvještaju „Globalno stanje zraka 2020“, tokom 2019. je 116.000 beba preminulo u prvom mjesecu života, a često je to bilo zbog direktne izloženosti majki zagađenju zraka tokom trudnoće. Ako ste siromašni, nema vam spasa.

Sarang govori kako je u jednom trenu 2019. Vlada negirala vlastito istraživanje objavivši kako nema indijske studije koja povezuje zagađenost zraka i smanjenje životnoga vijeka.

„No, u studiji Indijskog vijeća medicinskog istraživanja se tačno kaže kako zagađenje skraćuje prosjećni vijek života u Indiji. Ne treba pitati gdje je Vlada pogriješila, već gdje nije pogriješila“, dodaje.

Djelovanje i postepeno ukidanje

Ministar okoliša u Delhiju Gopal Rai u martu je kazao kako su gradske vlasti uspješne u borbi protiv zagađenja. „Vlada Delhija stalno pokazuje administrativnu volju za smanjenjem zagađenja zraka u gradu, što je dovelo do njegova smanjenja za 15 posto“, naveo je on u saopćenju.

Dodaje kako je Vlada donijela važne politike oko promjene goriva, sadnje drveća i korištenja električnih vozila, te kako radi sa biorazgrađivačima kako bi eliminirala paljenje njiva. Ministar je također naveo kako je sada na državnim vlastima da više urade.

„Vlasti moraju sarađivati kako bi našle održivo i realno rješenje.“

Širom svijeta se čuju glasni pozivi na postepeno ukidanje prljave energije – naročito kod izgaranja uglja za dobijanje električne energije – i sve više korištenja obnovljivih izvora kao što su vjetar i sunce. Ovo će olakšati stanje kod emisija CO2 koji i zagađuje i šteti klimi.

No, ovo je poseban problem za države u razvoju kao što je Indija koja iza sebe nema koristi od dvostoljetnog pristupa fosilnim gorivima. Mnogi kažu kako je to pitanje ekonomske pravde.

No, Delhi bi do 2030. trebao biti najnaseljeniji grad svijeta i kako raste njegova populacija, tako i problemi za okoliš i zdravlje, što se vidi i u drugim gradovima širom svijeta.

Nema vakcine za pandemiju zagađenja, no to je neman koja se može i mora pobijediti. Pitajte 20 miliona stanovnika indijske prijestolnice.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO