Kula stražara iz srednjovjekovne Bosne: Čuvar unskih puteva i Ljutočke doline

Kula iznad Ćukova sa pogledom koji puca na Ljutočku dolinu, u posljednje vrijeme postaje atrakcija brojnim ljubiteljima prirode, historije i adrenalina.

Među brojnim kulama i gradovima je Vrnograč iznad sela Ćukovi kod Bihaća (Ustupljeno Al Jazeeri)
Među brojnim kulama i gradovima je Vrnograč iznad sela Ćukovi kod Bihaća (Ustupljeno Al Jazeeri)

Dolina Une je zbog svoga geostrateškog položaja tokom vijekova bila značajna u povezivanju juga sa sjeverom i predstavljala je svojevrsnu granicu između istoka i zapada. Dugo su se na ovom područuju sukobljavali i miješali orijent i zapad. U takvim prirodno-historijskim uslovima tokom određenog perioda nastala je specifična mješavaina kultura i civilizacija od koje su danas sačuvani broji historijski spomenici. Najčešće graditeljske cjeline u ovoj regiji iz tog perioda su srednjovjekovni gradovi kojih je Bosanska krajina puna.

Najvažnija rijeka

Među brojnim kulama i gradovima je Vrnograč iznad sela Ćukovi kod Bihaća. Nedovoljno istražena, ali još uvijek dobro očuvana od strane majke prirode, ova kula stražara datira iz polovine 15. stoljeća, a pripadala je Humskoj župi koja je u vrijeme kralja Tvrtka bila dio srednjovjekovne države Bosne.

“Rijeka Una se u srednjem vijeku imenovala “najvažnijom rijekom Hrvatske” – principalissimo fiume di Croacia. Unski prometni pravac u isto to doba imenovao se “via exercitualis”, tj. vojnička cesta, premda su se njime podjednako uz vojnike služili i trgovci. Ta “via exercitualis”, vojno-politički i geostrateški iznimno značajna za cijelo Unsko-sansko područje, u većem je dijelu pratila rijeku Unu spajajući prekuonje splitsko (primorsko) s panonskim (unutrašnjim) tržištem.”, piše bihaćki historičar dr. Midhat Kozličić u svojoj knjizi Unsko-sansko područje na starim geografskim kartama.

Stražarsko-obavještajna uloga Vrnograča proizilazi iz njegove građevinske kompaktnosti i pozicije na kojoj se nalazi. Smješten je na strmoj litici preko puta vrha zvanog Ljutoč iznad sela Ćukovi i na njegovoj granici sa naseljom Lipa.

Sa pogledom na mikroreon Duliba i dolina Oraški potok koji predstavljaju prirodni putni pravac, koji sa blagim usponom izlazi od desne obale Une do današnje komunikacije Bihać-Bosanski Petrovac, odnosno srednovjekovnog putnog pravca iz Siska u Topusko, zatim preko Bihaća dolinom Une i Unca do grada Unca preko Knina za Zadar i Split.

Vojna cesta i put

“Za ovaj put V. Klaić je zapisao da su potonjom cestom u 13 i 14. stoljeću redovno dolazile vojske hrvatsko-ugarskih kraljeva, hrvatskih hercega i bana, pa prema tome cesta bi prozvana “via exercitualis” vojnička cesta. Pretpostavljeni odvojak ove “via exercitualis” ispod Vrnograča i Orašca do Une vjerovatno je išao do današnjeg Kulen Vakufa, gdje se može pretpostaviti prelaz preko Une, s obzirom na to da su upravo na tom mjestu kasnije Turci sagradili grad i nazvali ga Džisri Kebir (Veliki Most). Prelaz preko Une je vjerovatno u srednjem vijeku čuvao grad Ostrovica, odakle je mogao voditi u Lapac i dalje na Udbinu i prema moru”, navodi arheologinja Branka Raunig u Zborniku radova od 1983.

Iz Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać ističu da znaju za ovu srednjovijekovnu utvrdu koja se kažu nalazi na fantastičnom mjestu i imaju u vidu da tokom nekog dužeg perioda najprije snime teren, a zatim urade projekat i apliciraju za sredstva koja su potrebna da se urade zaštitni i drugi radovi na ovom značajnom objektu.

“Ovaj kula se nalazi na listi Peticija koja, kao i Privremena lista nacionalnih spomenika, ima isti status kao i Lista nacionalnih spomenika do usvajanja ili poništavanja odluke. Posjedujemo fotografije i želimo izaći na teren napraviti geodetski plan, ali najprije ga treba očistiti i osigurati siguran pristup do kule. Mi od našeg kantonalnog ministarstva primamo sredstva samo za plaće, a sve ostalo nastojimo osigurati putem javnih poziva koji sufinansiraju takve stvari. Dakle, to je na dugom štapu, ali želimo na tome raditi”, kaže Amir Kadić, direktor Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać.

Postaje atrakcija

Kula iznad Ćukova sa pogledom koji puca na predivnu Ljutočku dolinu, u posljednje vrijeme postaje atrakcija brojnim ljubiteljima prirode, historije i adrenalina. Profesor engleskog jezika i planinar Adnan Međedović iz Bihaća, kaže da je teško proći kroz Ljutočku dolinu a ne zapaziti ovog kamenog čuvara nekadašnjih puteva koji su spajali istok i zapad.

„Od svih starih gradova u Bosanskoj Krajini, ova srednjovjekovna utvrda je zasigurno od teže pristupačnih, s tim ujedno najviše je i prepuštena zubu vremena. Ko se odluči na obilazak ove historijske lokacije, treba znati da do nje ne vode klasični putevi ili markirane staze. Lokalni vodič ili kretanje pomoću GPS uređaja su najbolje opcije za sigurnu posjetu. Ipak, obilazak ove arhaične građevine i pogled na Ljutočku dolinu je vrijedan uloženog truda“, kaže Adnan Međedović.

Dodaje, da je kulturno-historijski značaj starih gradova Krajine uvijek bio izuzetno velik, kako za samu krajišku historiju, tako i za turizam i turističku ponudu.

„Danas je njhova promocija krucijalna u pogledu razvoja turističke ponude Unsko-Sanskog kantona i lokalnog turizma. Iskreno se nadam se da će nadležne institucije uložiti napor u konzervaciju ovih historijskih lokacija, što bi u velikoj mjeri doprinijelo njihovom očuvanju“, ističe naš sagovornik.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO