Godišnjica u Jasenovcu: Nove podjele i politikanstvo

Iako je Jasenovac jedna od najvećih sramota Hrvatske, ta tema i danas izaziva oprečna mišljenja.

Ima čak i onih koji tvrde kako Jasenovac nije bio nikakav koncentracijski logor nego nekakav radni logor (Goran Stanzl / Pixsell)
Ima čak i onih koji tvrde kako Jasenovac nije bio nikakav koncentracijski logor nego nekakav radni logor (Goran Stanzl / Pixsell)

Iako je koncentracijski logor Jasenovac, i sve ono što se događalo u tome logoru tijekom Drugoga svjetskog rata, jedna od najvećih sramota Hrvatske u povijesti i danas, 76. godina poslije, ta tema izaziva niz komentara i oprečnih mišljenja.

Nevjerojatno je kako i dalje radi te „tvornice smrti“, koju su ustrojile ustaše i NDH, kontinuirano svjedočimo o brojkama ubijenih i svemu onome što se tamo događalo kada je riječ o sudbinama Židova, Srba, Roma ali i Hrvata i drugih nacionalnosti. U Jasenovcu su ljudi, samo zato što su druge nacionalnosti ili su imali drugačije razmišljanje, ubijani na najrazličitije načine. Zatočenici logora su izgladnjivani, strijeljani, premlaćivani ali i trovani plinom, klani… Među ubijenima je bilo puno i djece, žena i staraca.

Različite brojke

Prema jednima u logoru je ubijeno više od milijun ljudi, drugi govore kako je tamo ubijeno oko 700.000 ljudi, treći o ubijenih 100.000 ljudi, a ima i onih koji su mišljenja da je broj ubijenih u Jasenovcu puno manji. Ima čak i onih koji tvrde kako Jasenovac nije bio nikakav koncentracijski logor nego nekakav radni logor.

U isto vrijeme ima i onih koji i danas ustrajavaju na ustaškom pozdravu „za dom spremni“. Isto tako u nizu hrvatskih gradova i naselja postoje ulice s imenima ustaških zločinaca.

U takvoj atmosferi i ove godine obilježena je obljetnica proboja zatočenika iz toga ustaškog logora u okviru koje su položeni vijenci u ime svih ubijenih. Tim povodom danas su se u Jasenovcu okupili državni vrh i udruge stradalnika. Iako se radi o mjestu jednoga od najstrašnijih zločina u Drugome svjetskom ratu današnju obljetnicu obilježila je činjenica što je u Jasenovcu postojalo više kolona su onima koji su polagali vijence i odavali počast žrtvama. Pokušalo se to pojasniti s epidemiološkim mjerama ali je prava istina i da obljetnica proboja posljednjih zatočenika iz Jasenovca pokazuje sve podjele, odnose među čelnim ljudima države kao i u kakvom je stanju hrvatsko društvo trenutno.

Komentirajući odvajanje državnoga vrha na komemoraciji predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus rekao je kako se jako malo učinilo po tome pitanju ali i da se vode nekakvi početni razgovori tako da ne može reći da se ništa ne radi.

„I dan danas se dokazalo ono da smo potpuno podijeljeni i da nismo u stanju kad se obilježavaju ovakve stvari prijeći preko nekih stvari i to napraviti na nivou. Mislim da ovo što se danas dogodilo pokazuje sliku Hrvatske u kojoj živimo“, kratko je rekao Kraus.

Prema riječima predsjednika Antifašističke lige RH Zorana Pusića zna se zašto na obljetnici nije bila jedna kolona.

Nove prozivke

“Toleriranje nekakvih notornih ustaških sindroma poput ‘Za dom spremni’ je nešto što se ne radi o hrvatskoj prošlosti, nego sadašnjosti i budućnosti. I to je bio razlog zbog čega nije bilo jedne kolone. Naravno, nikome to nije bilo drago. No ja mislim da je to važno pitanje za Hrvatsku”, rekao je Pusić.

Vijenac je položio i predsjednik RH Zoran Milanović koji je rekao da je Jasenovac bio ustaški logor.

„Jasno je da Josip Broz nije ovdje nikad dolazio jer je ovo mjesto kontroverzi. Postoji i grupacija da je ovdje ubijeno 700.000 ljudi, što nije moguće. Istina je da je brojka manja, ali jednako strašna. Ovdje je ubijeno oko 100.000 ljudi“, rekao je Milanović.

Dotakao se i tri kolone u Jasenovcu rekavši da onaj tko je državnik mora biti spreman pokazati emociju i bijes i ljutnju ali isto tako ne glumatati i ponašati se u skladu s očekivanjima te u isto vrijeme ne biti oportunist.

„Ono što sam čuo su jadne isprike i izgovori. Ministrica kulture u Vladi RH Nina Obuljen Koržinek dozvoljava da se njome upravlja. Vidim da je i ministrica kulture, koja se da maltretirati od premijera, rekla da je prošlogodišnje zajedničko obilježavanje bilo pogrešno. Je li ona stručnjak za kulturu nacije ili za kulturu gljivica i virusa? Jer se ponaša kao stručnjak za viruse”, rekao je Milanović.

Izaslanstvo Vlade RH predvodio je premijer Andrej Plenković koji je tom prilikom rekao kako su u Jasenovac došli obilježiti 76. godišnjicu proboja iz ovoga ustaškog koncentracijskog logora.

„Došli smo odati počast svim žrtvama režima NDH i strašnim zločinima koji su počinjeni u ovom i drugim logorima protiv Židova, Srba, Roma, antifašista, Hrvata. Važno je da mlađe generacije osvijeste te zločine i nikad ih ne zaborave. Mi smo ovdje i ove godine, kao što smo bili svake godine tijekom prvog mandata, kao što ćemo biti i do kraja mandata, a dolazit ćemo i kasnije, s pijetetom i sviješću da ovakve zločine ne smijemo dozvoliti da se ikada ponove”, rekao je Plenković.

Strašan zločin

Četvrtu godinu za redom kao predsjednik Sabora vijenac u Jasenovcu polaže Gordan Jandroković koji je rekao kako je u tome logoru počinjen strašan zločin  kao i da treba podsjećati mlade generacije da zlo postoji i da uvijek postoje ljudi koji su spremni činiti strašne zločine.

„Naša je zadaća da pokažemo da sloboda i demokracija trebaju svoje čuvare, da pokažemo da i mir i ljudska i manjinska prava trebaju biti stečevine moderne hrvatske države. Smatram da sve simbole ustaškog režima treba zakonski sankcionirati. Sve ono što podsjeća i što je bio dio ustaškog pokreta, treba biti zakonski sankcionirano”, rekao je Jandroković.

Zasebno je vijenac u Jasenovcu položio i predsjednik najjače oporbene stranke u Hrvatskoj Peđa Grbin koji je rekao kako danas iz Jasenovca svi šalju poruku da se tu dogodio strašan zločin ali i da ostala 364 dana u godini Vlada Hrvatske ne poduzima ništa da bi sankcionirali sve one koji taj zločin veličaju.

„Zato sam predložio da se zakon dopuni da se to kažnjava. Smatram da je danas vrijeme da i u Hrvatskoj kažemo da je dosta. Za to u Hrvatskoj može i mora biti snage“, rekao je Grbin.

Izmjene zakona

Prema najavama nekih poslije lokalnih izbora očekuju se izmjene kaznenog kroz koje će biti određene sankcije za sve one koji veličaju ustaše, četnike i slične režime kao i one koji pozdravljaju ili nose ta znakovlja. Neki tu informaciju demantiraju, a drugi potvrđuju navodeći kako je vladajuće strah lokalnih izbora te da se čeka da oni prođu kako bi se mogli, bez izbornih posljedica, posvetiti izmjenama toga zakona.

„U postupku je zabrana pozdrava Za dom spremni, ja vjerujem da će taj postupak ići dalje. Dosad su održana tri sastanka, idemo dalje. Ja vjerujem da će tajming koji smo odredili i dalje ići. Ja odustao od toga nisam. Ja se nadam da ćemo do ljetnog raspusta to dovesti do Sabora“, rekao je predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus.

Počast žrtvama Jasenovca odao je i veleposlanik Izraela u Hrvatskoj Ilan Mor koji je rekao kako se moramo prisjećati prošlosti te istovremeno boriti protiv antisemitizma, rasizma i netrpeljivosti.

“Svaki puta kada posjetim Jasenovac, Auschwitz ili neko drugo takvo mjesto u Europi, mislim na pouke koje trebamo izvući. Moramo se prisjećati tih događaja, ali i sjetiti se da Holokaust i sistematično istrebljivanje Židova nisu započeli u Auschwitzu, već antisemitizmom koje seže u prošlost do Križara. Imperativ svih nas je da se borimo protiv antisemitizma, rasizma, netrpeljivosti. Nikada ne smijemo biti samo svjedoci i gledati u drugu stranu dok se nešto užasno događa. Trebamo biti aktivni i boriti se za one koji su diskriminirani, drukčiji od nas, kako bismo zaštitili njihova prava. Te pouke trebamo prenijeti mlađim generacijama. Trebamo se boriti i protiv kontinuiranog procesa negiranja i umanjivanja Holokausta“, rekao je Mor.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO