Višemilionska zaduživanja BiH u sjeni priče o razlazu

Vlada Republike Srpske najavila je da će taj bosanskohercegovački entitet zadužiti za dodatnih 700 miliona KM na Londonskoj berzi.

Prednost koju Bosna i Hercegovina ima, a to je relativno nizak vanjski dug, vrlo brzo bi se mogla istopiti zbog nekontroliranog zaduživanja (Armin Durgut / PIXSELL)

Izlaz na Londonsku berzu Republike Srpske, jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, objelodanio je koliko se entitetska vlade Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) populističkog političara Milorada Dodika nekontrolirano zadužuju, kako bi vještački održala socijalni mir i ostala na vlasti, upozoravaju i opozicija i neki analitičari.

Vlada Republike Srpske najavila je da će taj bosanskohercegovački entitet zadužiti za dodatnih 700 miliona KM na Londonskoj berzi. Iz opozicionih stranaka, poput PDP-a i SDS-a, to vide kao vrlo opasan potez, koji bi mogao dovesti do ekonomskog kolapsa entiteta. Ukupan godišnji budžet RS-a iznosi 3,8 milijardi KM, i on je već opterećen ranijim zaduženjima.

Ali, nova zaduženja Republike Srpske prolaze u sjeni teme o mirnom raspadu Bosne i Hercegovine, koju je nametnuo upravo Milorad Dodik. To ovih dana potrese ne samo Bosnu i Hercegovini, već i Evropsku uniju. Krajnji jugoistok EU-a samo tri decenije ranije je bio opustošen ratom.

‘Dodikove greške platit će građani’

Vojin Mijatović, potpredsjednik opozicione Socijaldemokratske partije (SDP BiH), rekao je da je zabrinjavajuća šutanja državnih vlasti BiH na zaduženje RS-a. Mijatović upozorava da ukoliko entitet ne mogne plaćati svoje obaveze, finasijeri će novac naplatiti od države BiH. To bi dodatno moglo ugroziti jednu od najslabijih ekonomija u Evropi.

„Naravno ovo uopšte ne interesuje nikog iz Sarajeva kao da se radi o drugoj državi“, rekao je ogorčen.

Na opasnost od zaduživanja RS-a na Londonskoj berzi Mijatović je pisao i Senadu Softiću, guverneru Centralne banke Bosne i Hercegovine. Traži da centralna vlada u Sarajevu objavijesti investitore Londonske berze da novac koji bi dali Republici Srpskoj nema pokriće. Kao rješenje izbjegavanju sličnih situacija u budućnosti Mijatović predlaže da država u potpunosti preuzme fiskalni sistem u svoje ruke.

Uprkos kritikama, i svjesnosti da to može donijeti samo kratkoročnu stabilnost, čini se da entitetska vlada RS-a nema mnogo izbora, i da budžetske korisnike, uključujući i penzione, mora finasirati najvljenim zaduženjem.

BiH može iskoristiti nisu zaduženost

Stanje javne zaduženosti BiH 31. decembra 2020. godine iznosilo je 12 milijardi i 154,56 miliona konvertabilnih maraka (6,19 milijardi eura), od čega se na vanjski dug odnosi osam milijardi i 662,66 miliona KM (4,41 milijarde eura), ili 71,27 posto, a na unutrašnji dug tri milijarde i 491,90 miliona KM (1,78 milijardi eura), ili 28,73 posto, prema informaciji Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine.

U odnosu na 31. decembar 2019. godine javni dug se povećao za 943,32 miliona KM (480,47 miliona eura), ili 8,41 posto, od čega se vanjski dug povećao za 519,89 miliona KM (264,80 miliona eura), ili 6,38 posto, a unutrašnji dug za 423,43 miliona KM (215,67 miliona eura), ili 13,80 posto.

Uprkos porastu zaduženosti, i vrlo niskoj ekonomiji, Bosna i Hercegovina je i dalje manje zadužena nego susjedne zemlje. To stručnjaci vide kao potencijal koji bi zemlju konačno mogao pokrenuti, 25 godina nakon okončanja rata i teške etničke podijeljenosti.

MMF traži reforme, političari odbijaju

Ipak, tamo se protive nacionalni političari. Od prošle godine traju bezuspješni pregovori između centralne vlade u Sarajevu i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o zajmu vrijednom 1,5 milijardi KM (oko 750 miliona eura). MMF od bosanskohercegovačkih vlasti prije dodjele novca traži reforme, koje bi ojačale zemlju, uključujući i uspostavu registara računa fizičkih lica u Centralnoj banci BiH, što populistička stranka SNSD odbija, ne želeći jačanje institucija države Bosne i Hercegovine nauštrb entiteta. Za punjenje budžetskog deficita u RS-u SNSD zbog toga radije poseže za kreditima komercijalnih finasijera, koji su u pravilu skuplji od MMF-ovih.

Ekonomski stručnjak i univerzitetski profesor sa Sarajevske škole za nauku i tehnologiju Vjekoslav Domljan nisku zaduženost BiH vidi kao prednost u odnosu na niz zemalja [mada ima i boljih od nje, poput Bugarske, Moldove, Kosova]. On je rekao da fiskalni prostor za daljnje zaduživanje BiH postoji nesumnjivo. Ali, govoreći o zaduživanju zemlje u kontekstu prilike za jačanje ekonomije i podizanja životnog standarda građana, kaže da je ključno pitanje za što bi se BiH zaduživala.

„Ako bi se zadužila za produktivna i profitabilna ulaganja, čiji bi prinos bio, jednostavno kazano, viši od kamatne stope po kojoj se zadužuje, to bi bilo prihvatljivo. Ključna pitanja su i kod koga, za što i koliko?“, rekao je Domljan Al Jazeeri, izražavajući bojazan da zaduživanje u BiH ipak ne ide u dobrom smjeru.

„BiH je dočekala pandemiju nespremno, kao što je nespremno dočekala i globalnu recesiju iz 2007-2009, ima vrlo malu rezistentnost (a danas je to temeljna riječ u politikama zemalja) i ne radi dovoljno da ju poveća“, upozorio je. Stoga, rekao je Domljan, treba dobro otvoriti oči da novi krediti ne bi otišli na “krpljenje budžetskih rupa”.

„A više je nego očito da ih treba krpati“, dodao je. Prošlo je više od godinu dana od izbijanja pandemije, a na razini BiH nije praktični ništa urađeno na suzbijanju njenih negativnih efekata. „Ako sijete tako da niste npr. takli PDV (dok je preko 30 zemalja smanjilo stopu a preko 100 olakšalo PDV teret na neki način) jedino što možete požnjeti je novi kredit“.

Ekonomski stručnjak i univerzitetski profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Aziz Šunje kaže da bi bosanskohercegovačka vlada prije zaduženja kod međunarodnih finansijera morala iskoristiti druge mehanizme koje ima na raspolaganju da popravi ekonomiju zemlje. Rekao je da BiH prije svega treba smanjiti nepotrebne troškove, i povećati prihode. Ali nije samo to što profesor Šunje predlaže. On ogromna potencijal vidi u restrukturiranju javne uprave kao i javnih preduzeća. „Državna preduzeća su vrlo neefikasna, jer su pod kontrolom političkih partija. Vode ih nedovoljno sposobni menadžeri. Kada biste napravili reformu, i kada bi ta preduzeća vodili ljudi koji znaju raditi posao, prihodi tih preduzeća bi bili veći, i samim tim BDP bi bio veći, pa bi imali i manju potrebnu za zaduživanjem“. Vladajuće stranke SDA, HDZ i SNSD odbijaju prihvatiti takav prijedlog. Ankete govore da hiljade uposlenih koji se finasiraju iz javnog budžetu i državnih kompanija u najvećoj mjeri glasaju za te stranke.

Izvor: Al Jazeera