Ivan Đikić: Nepravedan tretman prema cjepivu AstraZenece

Nadam da će javnost biti malo umjerenija prema ovom odličnom cjepivu, kaže Ivan Đikić, hrvatski biohemičar sa njemačkom adresom.

Od 96 prijavljenih slučajeva nuspojava u BiH, 47 otpada na AstraZenecu (EPA)
Od 96 prijavljenih slučajeva nuspojava u BiH, 47 otpada na AstraZenecu (EPA)

Kada je Velika Britanija postala prva država u svijetu koja je odobrila upotrebu vakcine Oxforda i AstraZenece, mnogi su taj trenutak smatrali prelomnom tačkom u globalnom ratu protiv korona virusa.

Nekomercijalna vakcina koja se prodaje po niskoj proizvodnoj cijeni, jedina koju je razvio jedan univerzitet, a ne farmaceutska kompanija, vakcina koja se obavezala na isporuku većeg dijela ukupne nabavke globalnog mehanizma COVAX kojom će se vakcinisati manje bogati i siromašni, cjepivo koje ne zahtijeva nikakve posebne logističke zahvate…, mogla je krenuti u bitku protiv COVID-19 na svim meridijanima planete.

Šta se poslije desilo, znamo.

Nekoliko mjeseci kasnije, ta vakcina u mnogim krajevima svijeta nosi poniznu etiketu nepoželjne, dok nisu rijetki slučajevi da se ljudi, kada čuju šta će im biti ubrizgano, vrate kući neobavljena posla. Pojedine države ih se, zbog pojave krvnih ugrušaka, žele riješiti, mada veza trombova sa vakcinom nije utvrđena. Mnoge države ne žele niti da ih kupuju, dok se prednost daje vakcinama američkih farmaceutskih giganata Pfizera i Moderne, koje su, kako se smatra u javnosti, za razliku od AstraZenecine, „sigurnije“, pošto nije zabilježeno da izazivaju krvne ugruške.

‘Dvoje u BiH u bolnici’

A, šta je sa Bosnom i Hercegovinom? Trebaju li građani BiH strahovati od AstraZenecine vakcine i da li je taj strah utemeljen?

BiH je prve doze vakcine britansko-švedskog proizvođača već dobila, nešto preko mehanizma COVAX, a nešto kao donaciju Srbije. Dobit će još desetke hiljada, a ista vakcina već je našla hiljade primalaca iz BiH u susjednoj Srbiji, koji čekaju na drugu dozu. Da li bilo neželjenih posljedica?

Prema zvaničnim podacima nadležne agencije za lijekove BiH, najveći broj do sada zaprimljenih nuspojava otpada upravo na AstraZenecu, no, u ogromnoj većini slučajeva radi se o uobičajenim posljedicama vakcinacije.

Kako nam je rečeno iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (ALMBiH), u toj državi zasad je primljeno 96 prijava nuspojava nakon vakcinacije, a 47 ih otpada na AstraZenecu (27 se odnosi na indijsku, a 20 južnokorejsku).

“Prijavljeni simptomi su uobičajne reakcije na vakcine kao povišena temperatura, groznica, kašalj, umor, glavobolja, malaksalost, slabost, bol i otok na mjestu primjene, crvenilo, osip po koži, bol u mišićima i zglobovima, preznojavanje, proliv, kratkotrajni ili produženi, sa oporavkom, povraćanje, mučnina ili gubitak čula okusa ili mirisa. To su uobičajne reakacije na vakcine, prolazne sa oporavkom”, naveli su.

I dok se u 93 slučaja radi o takvim, u suštini, bezazlenim nuspojavama, sva tri ozbiljnija slučaja odnose se na AstraZenecu.

“Dvije osobe su hospitalizovane i oporavak im je u toku. Jedna prijava odnosila se na pacijenta sa postojećim hroničnim dijagnozama te je bilo potrebno bolničko praćenje. Njen oporavak je u toku”, naveli su iz ALMBIH, bez preciziranja o kakvim se nuspojavama radi.

Kada se radi o AstraZeneci, dodaju iz ALMBiH, preko apoteka su zaprimljena još dva slučaja koja se odnose na one koji su vakcinisani u Srbiji, ali nuspojave su uobičajene.

Šta uzrokuje reakciju?

Prva moguća veza između AstraZenecine vakcine i krvnih ugrušaka prvo je otkrivena u Norveškoj početkom marta, a uslijedilo je nekoliko slučajeva u Njemačkoj i Holandiji. Iako nijedno istraživanje, niti analiza, nisu potvrdili tu vezu, najmanje 16 evropskih država je ili ograničilo, ili obustavilo upotrebu vakcine.

U Velikoj Britaniji, koja je naručila 100 miliona doza AstraZenece, na prvih 20,6 miliona doza zabilježeno je 100 slučajeva pojave ugrušaka, od kojih su 22 imala smrtonosan ishod. Evropska agencija za lijekove (EMA) tvrdi da je do 4. aprila registrovala 169 slučajeva ugrušaka u mozgu i 53 u venama abdomena, na ukupno 34 miliona doza datih u zemljama Evropske unije i Velike Britanije. Većina se odnosila na žene starosti do 60 godina, koje su dobile ugruške unutar dvije sedmice od prve doze.

Slučajevi sa smrtnim posljedicama zabilježeni su u više zemalja svijeta.

“Sada možemo reći da je jasno da postoji veza s vakcinom. Međutim, još ne znamo šta uzrokuje tu reakciju”, rekao je Marco Cavaleri, zadužen za strategiju cjepiva pri EMA-i prenijeli su svjetski mediji.

No, iako veza nije utvrđena, Njemačka i Italija obustavile su upotrebu vakcine za mlađe od 60 godina, a Francuska u Belgija za ispod 55, dok su se na slične poteze odlučile mnoge druge zemlje. Strah od AstraZenece došla je do te mjere da su njemački i francuski organi onima koji su primili prvu dozu te vakcine savjetovali da druga doza bude od drugog proizvođača, mada nijedno klinički ispitivanje nije potvrdilo efikasnost i sigurnost takvog poteza. Danska je vakcinu u potpunosti izbacila iz upotrebe i nastoji se riješiti svojih zaliha.

Sličan problem, čini se, postoji i s vakcinom Johnson & Johnsona, koja se bazira na sličnoj vektorskoj tehnologiji kao i AstraZeneca.

Da li je podatak da je EMA bilježi pet slučajeva tromboze na milion vakciisanih u Evropi, razlog za strah?

Britanski naučici konstatovali su da je rizik od vrlo rijetke cerebralne venske sinusne tromboze (CVST), koja se povezuje sa AstraZenecinom vakcinom, osam do deset puta veći nakon zaraze korona virusom nego nakon vakcine.

‘Kvalitetno i učinkovito cjepivo’

Prema otkriću iz studije britanskih naučnika, dok ima sličan nivo stvaranja antijela, ta vakcina ima jači odgovor od Pfizerove kada su u pitanju T ćelije, koji igraju ključnu ulogu u odbrani organizma od virusa.

No, iako su svi međunarodni i nacionalni regulatori konstatovali da s koristi od AstraZenecine vakcine mnogo veće od rizika, bojazan oko AstraZenece ne jenjava. Ivan Đikić, ugledni hrvatski biohemičar sa njemačkom adresom, kaže – nepravedno.

„Mislim da je dosta nepravedan tretman prema cjepivu AstraZenece, jer je to, prema svim podacima kvalitetno, učinkovito i zaštitno cjepivo koje je spasilo mnogo života, posebno u Velikoj Britaniji. Primjerice, i Angela Merkel, jedna od vodećih političarki Europe, cijepila se tim cjepivom, demonstrirajući povjerenje prema njemu“, kaže Đikić.

Na pitanje otkud pojava ugrušaka nakon vakcinacije, Đikić odgovara da te rijetke komplikacije još nisu razjašnjene.

„Čini se da adenovirusni vektori imaju određenu povezanost kod vrlo rijetkih pojedinaca. Nije važno postoje li predispozicije, dijabetes ili nešto drugo. Jednostavno postoji mogućnost da se kod određenih pojedinaca, kada im se ubrizga antigen sa adenovirusnim vektorom, stvore protutijela koja će prepoznati adenovirusnu komponentu, a i isto vrijeme, koagulirati sa njihovim trombocitima. Kada protutijelo bude stvoreno, ono može uzrokovati neželjenu posljedicu. Tek treba otkriti kod kojih se osoba to može desiti“, kaže.

‘Mogući problem cijene i konkurencije’

„Očigledno se pojavljuju većinom kod mlađih osoba ispod 60 godina. Upravo radi toga neke zemlje koje imaju veći broj cjepiva, da bi maknuli i taj veoma minimalni rizik, mogu preporučiti svojim građanima da se cijepe drugim cjepivima, kada već imaju tu mogućnost. No, ako nema te mogućnosti, nema razloga odbacivati AstraZenecu. Taj rizik, koji sam i ja sam preuzeo, daleko je manji nego rizik od stvaranje urgušaka kod prirodne zaraze virusom“, dodaje.

Na pitanje da li problem sa AstraZenecom može biti neke druge prirode, a ne samo medicinske, Đikić je odgovorio da postoji i ta mogućnost.

„Nema problema u cjepivu, možda postoji problem u medijskoj prezentaciji. Na početku smo vidjeli jedan od najkvalitetnijih vidova saradnje društva i farmaceutske industrije, jer se AstraZeneca odrekla profita radi proizvodnje cjepiva za sve. Dobila je mnogo novca da napravi vakcinu i to je odlično obavila. No, čini se da je u međuvremenu došlo do nekog zastoja u proizvodnji, problema u komunikaciji i grešaka, a možda je problem i u cijeni i konkurenciji. Možda postoje neki drugi razlozi za koje mi ne znamo. U svakom slučaju se nadam da će javnost biti malo umjerenija prema ovom odličnom cjepivu. Puno je parametara koji pokazuju da se ovo cjepivo ne treba niti zabranjivati, niti negativno prezentirati“, kaže hrvatski stručnjak.

 

 

 

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO