Kod nas ne mare za vakcine, a kamoli za Dan knjige za djecu

U vremenu kada smo pozvani ostati u kući zbog pandemije korona virusa, ovo je prilika da našoj djeci ponudimo druženje s knjigama.

Međunarodni dan knjige za djecu obilježava se rođendan Hansa Christiana Andersena, najpoznatijeg pisca bajki (EPA - Ilustracija)
Međunarodni dan knjige za djecu obilježava se rođendan Hansa Christiana Andersena, najpoznatijeg pisca bajki (EPA - Ilustracija)

Međunarodni dan knjige za djecu obilježava se od 1967. godine 2. aprila, a osmišljen je s ciljem da se ukaže na važnost dječije književnosti i ljubavi prema čitanju. Ovaj datum je izabran na sam rođendan Hansa Christiana Andersena, najpoznatijeg pisca bajki.

U vremenu kada smo pozvani ostati u kući zbog pandemije korona virusa, ovo je prilika da našoj djeci ponudimo druženje s knjigama. One će ih odvesti u nepoznate krajeve, upoznati ih s neobičnim likovima i pružiti im zabavu, nove spoznaje, razigrati maštu i učiniti da zaborave trenutnu stvarnost koju žive.

Ferida Duraković istaknuta je bosanskohercegovačka književnica, a njena djela koja odušu humorom, toplinom i nježnošću posebno vole čitati djeca. Ova ugledna pjesnikinja, autorica kratkih priča, spisateljica za djecu, kolumnistica i urednica ističe kako Dan knjige za djecu u bh. društvu nema velike važnosti osim za one koji znaju za ovaj datum.

Književnost namijenjena djeci preko leđa djece

“Pa kod nas ne mare ni za vakcine, a kamoli za Dan knjige za djecu! Šteta, jer knjige namijenjene djeci u savremenom svijetu zarađuju novce i drže izdavače. Kod nas ovi malobrojni izdavači književnosti namijenjene djeci žive od autorica i autora koji pišu za djecu ne poštujući njihova elementarna autorska prava, i tako im oduzimaju ono malo hljeba koji bi mogli zaraditi pišući za djecu. Takozvani ozbiljni autori ne pišu za djecu jer to smatraju ‘neozbiljnim’ spisateljskim poslom, što je glupo i ignorantski. A svi pamtimo koje su nam knjige obilježile djetinjstvo i mladost, zar ne?”, kaže Ferida Duraković.

Prema njenim riječima, neophodna je temeljna reforma obrazovanja u Bosni i Hercegovini, pa time i školskih planova i programa iz književnosti za djecu ako želimo da nam djeca rastu u skladu sa savremenim svijetom.

“Iako je lektira u osnovnim školama jedan od temelja obrazovanja prema našim školskim planovima i programima, nažalost književnost namijenjena djeci, preko leđa djece, služi prije za potvrdu ‘vlasništva’ nad nacionalnim identitetima, pa se onda izvlače iz prašine pisci koji djeci ništa ne znače, a slagači programa ih uzimaju jer su ‘naši’, samo da ne bi bili ‘njihovi’. Djeci su lektire postale ‘pod moranje’, dosadne, prisilno čitanje gdje oni sami biraju na drugim stranama knjige koje će čitati, čime se već u ranoj mladosti djeca odvraćaju od knjiga i čitanja kao jedne od najplemenitijih ljudskih aktivnosti”, naglašava cijenjena bh. književnica.

Nastavnike obrazovati u skladu s vremenom

Tvrdi da bh. školski sistem, pa tako i nastava književnosti i jezika, umjesto unaprijed ide unazad, te je zbog toga djeci dosadna i odbojna.

“Naša djeca su rođena u doba društvenih mreža dok je, recimo, moja generacija tek počinjala sa televizijom, pa bi u skladu s tim, multimedijalno, trebalo obrađivati nastavne jedinice. Ne moramo izmišljati ništa, samo treba nastavnike obrazovati u skladu s vremenom, gledajući šta rade obrazovaniji i pametniji od nas,  a ne u skladu s nacionalnim i ideološkim parametrima”, navodi sagovornica.

Dodaje da u svom pisanju nema preferencije i da sve zavisi od prvobitne ideje i impulsa koji je tjera da piše.

“Nekad je to pjesma, nekad priča i nastojim da ideju ogrnem u formu koja joj je potrebna. Samo da nije dosadno i da govori o temeljnim ljudskim vrijednostima koje će dijete pratiti cijeli život”, govori Ferida Duraković.

Uvjerena je da knjiga nikada neće izumrijeti već da će samo dobivati drugačije forme.

“Pismenost isto mijenja forme, ali knjigu u klasičnom ili elektronskom obliku, ništa ne može zamijeniti jer je temelj obrazovanja. Ne bojim se za knjigu, bojim se samo da će školski sistemi kod nas propustiti šansu da obrazuju djecu da budu spremna za izazove modernog svijeta. Kad politike obrazovanja vode ljudi koji su jedva informatički pismeni, teško da ćemo se maknuti iz nacionalističkog mulja u kojem nas drže dok se ne zacementiramo tamo”, smatra priznata bh. spisateljica.

Knjiga je lijek za budućnost

Napominje da su sve knjige dobre ako ih dijete čita u pravo vrijeme.

“Dakle, od roditelja i nastavnika zavisi kad i kako čitati određene knjige. Ako je neka klasična knjiga djetetu dosadna, postoje načini da se lektira učini zanimljivijom i privlačnijom. Tome i služe silni mediji koji nam se nude za pomoć pri obradi nastavnih jedinica”, jasna je sagovornica.

Mladima, a posebno djeci poručuje da što više čitaju knjige.

“Čitajte, samo čitajte. Odbacujte ono što vam je dosadno, tražite od odraslih da vam objasne zašto morate čitati neku obaveznu knjigu, pitajte ako vam u knjizi nešto nije jasno, nemojte odustati od knjige zato što nastavnici ne umiju da vam je približe. Knjiga je lijek za pamet, za dosadu, za ljubav, za budućnost”, zaključuje Ferida Duraković.

Izvor : Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO