Ramazan i pandemija: Kako udovoljiti vjerskim, a ispoštovati naredbe struke

Po ovom pitanju treba konsultovati i uvažiti struku i stručnjake a ne populiste.

Posebno u ovom ramazanu trebamo pokazati solidarnost, suosjećanje  i spremnost na pomoć drugima, kaže Sulejman Topoljak (Anadolija)
Posebno u ovom ramazanu trebamo pokazati solidarnost, suosjećanje  i spremnost na pomoć drugima, kaže Sulejman Topoljak (Anadolija)

Muslimani širom svijeta i ove godine su dočekali mjesec ramazan u uslovima pandemije, zbog čega su ponovo ostali uskraćeni zajedničkim teravih-namazima, mukabelama i iftarima.

Prema riječima bihaćkog muftije Mehmeda Kudića, Islamska zajednica u BiH se od samog početka veoma odgovorno odnosila kada je u pitanju pandemija korona virusa i mogućnost njegovog širenja među stanovništvom. U tom pogledu su, ističe bihaćki muftija, pratili mišljenja medicinske struke, te u skladu s tim donosili preporuke i naredbe.

Mjere čuvaju zdravlje

“Nije bilo lahko donositi odluke o obustavljanju zajedničkih namaza u džematu i reduciranju vjerskih obreda i aktivnosti. Međutim, vrlo brzo prilagodili smo se novonastaloj situaciji, čuvajući prije svega zdravlje naših džematlija, što je i dužnost nosica vjerskog života u Bosni i Hercegovini. Ovogodišnji ramazan smo dočekali malo upućeniji i iskusniji. U godini koja je iza nas vidjeli smo da džamije i vjerski objekti nisu bili mjesta širenja virusa. Pridržavanjem mjera i reduciranim sadržajem vjerskih aktivnosti, širenje virusa svedeno je na minimum”, pojašnjava muftija Kudić.

Direktor Zavoda za hitnu, medicinsku pomoć Kantona Sarajevo Adem Zalihić, prošle je godine bio član Kantonalnog kriznog štaba i autor je nekih od preporuka za džemate, koje su se konkretno odnosile na džematlije i ljude koje brinu o džamijama.

Ističe da je na samom početku bitno napomenuti i podsjetiti na način prijenos virusa, što je zvanično potvrdila i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prema kojoj, da bi došlo do prijenosa virusa sa žarazene osobe na drugu osobu, potrebno je 15 minuta bliskog kontakta, bližeg od 1,5 metar udaljenosti i da osobe ne nose zaštitnu masku.

“To su temelji na kojima se pravi strategija zaštite stanovništva. Naravno, moramo imati u vidu da je to jedna respiratorna infekcija koja se prenosi kapljičnim putem i nije to ništa novo, jer dosta infekcija se prenosi na taj način. Zatvorene prostorije, one koji su skučene i koje se ne provjetravaju omogućavaju lakši prijenos virusa. To su stvari koje se moraju uzeti u obzir na samom početku. S druge strane, gledajući kroz prizmu vjere imamo obavezu obavljanja namaza u džamijama, tradiciju mukabele, obavljanja teravija, zajedničke iftare itd”, kaže Zalihić.

Dodaje, kako je od izuzetne važnosti da ljudi koji dolaze u džamiju uzmu u obzir to da im islam nalaže da budu svjesni i savjesni građani, te da u tom kontekstu moraju voditi računa o tome da osjete bilo kakav simptom ne idu u džamiju, obavezno da nose maske i da u slučaju bolesti nekog od ukućana ili kontakta sa nekom od bolesnih osoba, ne dolaze u džamiju.

“S obzirom na to da sam ljekar, imam pravo da zauzmem svoj stav. Naravno, prilikom zauzimanja stava ne smijemo zanemariti medicinske razloge, s druge strane ne možemo vjernike tek tako lako lišavati njihovih obaveza i vjerskih dužnosti. Mislim da su mjere koje su donesene za ovaj ramazan preoštre za federalni nivo, iz razloga što pravila na federalnom nivou se odnose na cijelu Federaciju BiH i onda kantoni, shodno epidemiološkoj situaciji unutar kantona, mogu donositi još restriktivnije mjere”, pojašnjava Zalihić.

Teškoća zahtjeva olakšicu

Dodaje, kako to ne znači da se epidemiološke mjere trebaju prilagođavati obavezama vjernika, ali isto tako ako higijensko-epidemiološka situacija to dozvoljava, u tome nema ništa sporno ističe dr. Zalihić.

“Pojedinim izjavama se došlo do zabune, u smislu da se zbog muslimana želi izaći u susret i olakšati što je u koliziji sa nekim medicinskim stavovima. Ali se u principu ne radi i tome. Trebalo je naglasiti da je u Sarajevu bilo preko 800 boljelih dnevno prije mjesec dana, a danas imamo oko 150 dnevno.

Imali smo situaciju ovdje u Sarajevu kad je u jeku pandemije za jedan vikend dolazilo 10.000 turista što je bilo apsurdno da se dopusti, i za očekivati je bilo da će doći do pogoršanja situacije”, kaže dr. Zalihić i dodaje kako je učinkovitost ovog policijskog sata diskutabilna.

Krizne situacije donose i drugačiji tretman i propise, jer opće šerijatsko pravilo je da teškoća priziva olakšanje, da se poteškoća mora ukloniti i da se poteškoće ne uklanja istom s jedne strane, a s druge strane moraju se zaštiti univerzalne ljudske vrijednosti kao što su vjera, život, potomstvo, razum i imovina, pojašnjava prof. dr. Sulejman Topoljak, sudija Ustavnog suda Islamske zajednice u prošlom sazivu i član Svijetske unije islamskih učenjaka.

“Kriza koju danas svijet preživljava je upravo zdravstvena, gdje su ljudima ugroženi zdravlje i život kao jedna od najbitniji univerzalnih vrijednosti Šerijata. U tom kontekstu se mnogi propisi trebaju prilagoditi datoj situaciji, u smislu da se radi o izvanrednim prilikama gdje bi primjena nekih propisa, koji su propisani za normalne uslove, donijela ljudima štetu a uklonilo im korist što je suprotno osnovnoj filozofiji Šerijata. Da bi primjena nekog propisa ili zakona bila validna, neophodno je da ona realizuju intenciju radi koje je on propisan. U suprotnom, njegova primjena je zabranjena bez obzira na njegov osnovni status”, pojašnjava Topoljak.

Svako drukčije shvatanje šerijatskih propisa je pogrešno dodaje profesor, pogubno i suprotno cilju radi kojeg je Zakonodavac propisao i objavio Šerijat.

Iskušenje kao pouka

“Dakle, po ovom pitanju treba konsultovati i uvažiti struku i stručnjake a ne glumce i populiste i vaize, jer naš narod je davno rekao da nije svačije kroz selo pjevati”, dodao je.

Islam je vjera nauke i samim time je kompatibilan sa rješenjima koja nudi većina naučne zajednice i struke, ističe bihaćki muftija. U tom smislu će Islamska zajednica i dalje pratiti glas i preporuke naučne zajednice i držati se uputstava glavnih vjerskih autoriteta Rijaseta, Vijeća muftija i Reisul-uleme, te se nakon što se poduzmu svi mogući koraci.

“Razumijem naše džematlije koji ne mogu biti u punom kapacitetu prisutni na dnevnim namazima, kao i na teravih-namazu, a željeli bi to. Neka nam ovo  iskušenje s COVID-19 virusom bude pouka da svi mi kao pojedinci, ali i kao kolektivitet, trebamo u budućnosti više razmišljati o svome stanju. Nekada smo sve imali dostupno, ali te blagodati nismo koristili. Često smo bili nezahvalni Bogu na svome zdravlju i zdravlju svoje porodice te na  blagodatima koje smo uživali. Posebno u ovom ramazanu trebamo pokazati solidarnost, suosjećanje  i spremnost na pomoć drugima”, poručuje bihaćki muftija.

Treba biti jako oprezan kada je u pitanju zajedničko obavljanje molitvi i drugih tradicionalnih aktivnosti koje su se nesmetano obavljale prije pandemije korona virusa, ističe Zalihić.

“Muslimani trebaju shvatiti da se ovo dešava Allahovom odredbom i da je to zasigurno veliko iskupljenje za njih. Treba da ispoštuju ono što mogu kao što je post, a ostalo poput zajedničkih teravih-namaza nije im ni obavezno. Naravno, ako će se pridržavati svih mjera onda tu nema ništa sporno, ali nikako da svojim postupcima pogoršavaju situaciju i utiču loše na trenutno stanje.”

Dodaje, kako bi ljudi koji donose mjere trebali da imaju sluha u smislu da, čim se situacija popravi, malo popuste u onoj mjeri koja diktira data situacija.

Nauka prije tradicije

Naučne činjenice imaju status šerijatskih dokaza a propis koji se donese na osnovu njih od strane učenjaka, ima status propisa Kur’ana i Sunneta pojašnjava prof. dr. Sulejman Topoljak, stručnjak iz oblasti šerijatskog prava.

“Šerijat je postavio stepenovanje pravnih normi tj. djela pravnih adresata. Sva djela nisu na istom stepenu i vrijednosti. U datim situacijama kada norme koje su na višem pravnom stepenu, dođu u koliziju sa onima koje su na manjem stepenu, one se preferiraju a druge se zanemaruju. U konkretnom slučaju klanjanje namaza u džematu, mukabele i klanjanje teravija su sunneti a čuvanje zdravlja i borba protiv pandemije je kako individualna, tako i kolektivna obaveza, onda tu nema nikakve dileme kome se daje prednost i šta se mora poštovati”, poručuje.

Vjernicima upućuje savjet da vjera nije anarhija niti prolazni emotivni osjećaji, nego red, sistem, razum i vjerovanje, te pridržavanjem reda, sistema i onoga do čega su razum, nauka i struka došle jedina je i istinska vjera.

“Allah to od nas traži stalno, a u ramazanu posebno. Nastojimo u ovom mubarek mjesecu popraviti se a prije svega popraviti svoj odnos prema vjeri. Sve to se može postići i u ovoj novonastaloj pandemijskoj situaciji ako budemo pravilno shvatili vjeru, i poštovali red i sistem jer vjera je upravo to. Ako u datim situacijama ne možemo postići idealno, onda se moramo zadovoljiti sa realnim jer u takvim situacijama je upravo realno idealno a idealno postaje utopija i zabranjeno”, poručuje Topoljak.

Što se tiče Islamske zajednice u BiH, bihaćki muftija Mehmed ef. Kudić kaže da će se vjerske aktivnosti i dalje organizirati prema preporukama državnih organa i struke. U tom smislu, kaže, otvoreni su svi raspoloživi prostori za klanjanje, a džuma-namazi se obavljaju u nekim džamijama u dva termina. Reduciran je broj rekata teravije i džuma-namaza. Ostali namazi se obavljaju kao i prije pandemije.

“Neće biti organizirani zajednički iftari, osim isključivo u krugu članova domaćinstva. U slučaju poboljšanja ili pogoršanja situacije, donosit će se određene mjere. Na kraju, uradimo ono što možemo oslanjajući se na dragog Boga i klonimo se neutemeljenih i neodgovornih tumačenja vjere i vjerskih propisa, naročito sada u vremenu pandemije”, poručuje bihaćki muftija i dodaje kako će Islamska zajednica pratiti situaciju i pravovremeno donositi rješanja u interesu muslimana, društva i države.

 

 

 

 

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO