‘Knjiga žalbi’ pokazuje teško stanje u kulturi bez obzira na promjene vlasti

Izložba je dokaz da je u kulturi bilo gore i da uvijek može gore, kaže autorica Tamara Sarajlić-Slavnić.

Izložba „Knjiga žalbi“ autorice Tamare Sarajlić-Slavnić otvorena je početkom aprila u galeriji “Mak” Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu (Ustupljeno Al Jazeeri)
Izložba „Knjiga žalbi“ autorice Tamare Sarajlić-Slavnić otvorena je početkom aprila u galeriji “Mak” Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu (Ustupljeno Al Jazeeri)

Izložba „Knjiga žalbi“ autorice Tamare Sarajlić-Slavnić otvorena je početkom aprila u galeriji “Mak” Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Izložba je rezultat istraživačkog rada više kustosice Sarajlić-Slavnić, a sadržaj izložbe je vrlo aktuelan u pandemijsko vrijeme kada radnici u kulturi najčešće izgovoraju rečenicu ”nikad nam nije bilo gore”:

Izložba dokumentuje egzistencijalne izazove sa kojima se kulturne institucije i pojedinci suočavali tokom 20. stoljeća u Sarajevu,  odnosno bivšoj Jugoslaviji.

Bez obzira na promjenu vlasti kultura nije imala potrebni društveni prioritet. Međutim, danas je stanje još teže jer o kulturi najčešće odlučuju osobe koje dolaze izvan kulturnih tokova.

Životni izazovi kulturnih radnika

“Za pripremanje izložbe imala sam jako malo vremena, a mnogo literature iz koje sam preuzimala podatke, dokumente za izložbu koja je privukla ogromnu medijsku pažnju, ali posjeta je nažalost izostala zbog okolnosti pandemije”, izjavila je kustosica Sarajlić-Slavnić.

Publika ima priliku da u vremenu kad je deficit kulturnih dešavanja posjeti izložbu u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine kroz koju će se upoznati sa životnim problemima poznatih književnika, glumaca i kulturnih radnika. Izložba kroz originalnu dokumentaciju pokazuje svakodnevnu ljudsku stranu kulturnih radnika koja je često zanemarena u javnosti.

Pismo književnika Hamze Hume u kojem traži honorar za svoje pripovjetke (Ustupljeno Al Jazeeri)

“Izložba je aktuelna u svakom vremenu jer stanje u kulturi umjesto da se popravlja dodatno se pogoršava. Nažalost, danas o kulturi odlučuju pojedinci koji najčešće nemaju nikakve veze sa kulturom, a u vremenu kad je Branislav Nušić bio direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu iako u teškim okolnostima on je zasigurno uložio maksimalni trud da popravi status institucije i zaposlenika”, pojašnjava Sarajlić-Slavnić.

S obzirom na loše stanje u kulturi zbirke u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti obiluju brojnim žalbama, molbama, pritužbama, a njihovim izdvajanjem u jednu izložbu dobijamo cjelovitu sliku kulture kroz vrijeme.

“Ova izložba je dokaz da je u kulturi bilo gore i da uvijek može gore. Na osnovu nje možemo zaključiti da je odnos društva prema kulturi i decenijama ranije bio na granici nezainteresiranosti. Na ideju da napravimo izložbu došli smo tokom istraživanja za neke druge muzejske projekte kada smo prebirući po zbirkama shvatili da u gotovo svakoj ima neki “kukajući” dokument ili eksponat. Odlučili smo da ih povežemo i spojimo u smislenu cjelinu” dodaje kustosica Sarajlić-Slavnić.

Izložba se sastoji od tri dijela. U prvom su predstavljeni novinski članci koji govore o situaciji u bosanskohercegovačkoj kulturi kroz historiju, prije svega u Narodnom pozorištu u Sarajevu od njegovog osnivanja do danas.

Ugovori, molbe, žalbe…

“Drugi dio izložbe predstavlja prepiska iz zbirki pojedinih pisaca u kojoj se oni žale na nedobijanje honorara za svoj rad, pišu žalbe komisijama i traže da im se dodijele stanovi… U tom segmentu bih izdvojila pisma književnika Hamze Hume upućena novinaru Živku Milićeviću, zatim pisma hrvatskog pisca Gustava Krkleca koji piše Ahmetu Hromadžiću i Izetu Sarajliću žaleći se na svoje finansijsko stanje. Tu su i pisma pisca Draška Ređepa upućena Maku Dizdaru u kojima se on žali na nedobiveni honorar ili molba Maka da mu se dodijeli stan koji mu je obećan”, objašnjava Sarajlić-Slavnić.

Pismo pisca Draška Ređepa upućeno Maku Dizdaru u kojima se žali na nedobiveni honorar (Ustupljeno Al Jazeeri)

Treći segment izložbe su ugovori, molbe i žalbe. Autorica izložbe u tom segmentu posebno ističe Ugovor glumice Jelene Kešeljević i Uprave Narodnog pozorišta u Sarajevu.

“To je vrlo zanimljiv eksponat ne samo zbog sadržaja nego i zbog toga jer se na njemu nalazi potpis Branislava Nušića, tadašnjeg upravnika Narodnog pozorišta.”

Plate radnicima Muzeja kasne šest mjeseci

Kustosica Sarajlić-Slavnić podsjeća na težak položaj institucije u kojoj radi jer njena plata kasni već šest mjeseci čime je praktično i sam Muzej “uklopljen” u pomenutu izložbu.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine je jedna od sedam nacionalnih kulturnih institucija koje nemaju riješeno godišnje finansiranje.

Muzej se finansira kroz grantove i projekte što nije dovoljno za plate devet radnika i održavanje prostora. Takav odnos vlasti na najbolji način pokazuje njihovo nerazumijevanje vrijednosti kulturnog blaga kojeg čuva ovaj Muzej.

“Muzejske zbirke Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine pokazuju da se diskurs žalovanja u našoj zemlji razvija i gaji, te da se u što ljepše, što pametnije i prefinjenije “kukanje” i žalbe svih vrsta i oblika troši silna društvena energija, veća nego u rješavanje problema. S jedne strane, to je za društvo pogubno. Sa druge strane svi ti dokumenti svjedoče stvarnoj i decenijskoj opasnosti u kojoj se sam život i rad umjetnika i umjetnica odvija u našoj zemlji”, smatra Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Glumci i reditelj predstave “Srebrenica – kad mi ubijeni ustanemo”, koja je prije dvije sedmice premijerno izvedena u Beogradu, dobijaju prijetnje koje smatraju ugrožavanjem lična sigurnosti. Nijedna institucija kulture u Srbiji nije se oglasila povodom tih prijetnji. Protiv osoba koje su objavama na društvenim mrežama, portalima i tabloidima, prijetile akterima predstave, podnesene su krivične prijave. Međutim, […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO