Društvene mreže – najveća prepreka vakcinaciji?

Iako Srbija nema problema sa nabavkom vakcina, neočekivana prepreka većoj stopi vakcinacije građana postale su – glasine sa društvenih mreža.

Analiza američkog CCDH kaže da antivakcione naloge na društvenim mrežama prati gotovo 60 miliona ljudi širom svijeta, i da se radi o najvećoj kampanji dezinformacija u savremenoj historiji (EPA)

U Srbiji se ove nedelje očekuje tri-milionita vakcinacija. Zahvaljujući bliskim vezama srpskog politilčkog vrha sa Rusijom i Kinom, vakcine Sputnjik V i Sinofarm stižu gotovo svake nedelje. Tu su i, nešto manje, količine Pfizer i Astra Zeneca vakcina, od kojih su neke (tek nedavno) stigle putem međunarodnog Covax programa.

U Srbiji se preko zvaničnog sajta Vlade – eUprava možete prijaviti za vakcinaciju jednom od četiri ponuđene vakcine, što je situacija ravna naučnoj fantastici, čak i u zemljama EU, pa i mnogima na Zapadu. I ne samo to – putem pomenutog sajta se možete prijaviti i ako ste žitelj regiona, pogotovo ex-YU republika.

Vlasti u Srbiji idu i korak dalje – od nedavno u praktično svim većim mestima možete da “svratite na vakcinaciju” – zapravo, da se vakcinišete bez prethodnog zakazivanja. Takođe, funkcioniše i poseban Viber broj na koji takođe možete da se prijavite za vakcinaciju (Viber je, inače, jedna od najpopularnijih aplikacija u Srbiji). Pa, zašto onda Srbija nije uspešna kao svetski lider u vakcinaciji – Izrael?

‘Svjetski raj za vakcinaciju’

‘Da li je Srbija pravi raj za one koji žele da se vakcinišu i zadaju udarac koronavirusu, te slobodno putuju ovog leta?’ pitaju se nemački i mediji u Austriji. Učestale rasprave među liderima EU, o tome ko je koliko naručio, ko je koliko platio i dobio vakcina do sada, idu toliko daleko da neke članice, poput Italije, Mađarske i Poljske planiraju uvoz ruskog Sputnjika V. Iz ugla prosečnog građana Srbije deluju ove političke razmirice, u najmanju ruku, deluju neverovatno.

Jer, ako želite da se vakcinišete u Srbiji, u najvećem broju slučajeva to možete u roku od samo par dana, najviše nedelju. U velikim gradovima to bukvalno možete i istog dana.

Aleksandra Stanković, menadžer prodaje, kaže da se cela njena porodica već vakcinisala:

“Da, svi smo se u porodici vakcinisali, i ja i suprug i naši roditelji. Odabrali smo Rusku vakcinu, nekako nam je ona najsigurnija. Bila je i Kineska, a da smo malo sačekali mogli smo da dobijemo i onu Američku. Ja radim sa velikim brojem ljudi u prodavnici i želim da se zaštitim”, kaže Stanković.

U Vranju, na samom jugu Srbije, pre desetak dana ispred sportske hale u kojoj se vrši vakcinacija, velika gužva. Razlog – na vakcinaciju je stiglo više od dve stotine makedonskih novinara i medijskih radnika. Dve nedelje pre njih uspešno je vakcinisano još oko stotinu njihovih kolega.

“Ovo je dokaz našeg prijateljstva i saradnje sa našim prvim komšijama. Posle vakcinacije, moći ćemo najzad da se posećujemo međusobno”, rekla je direktorka Zdravstvenog centra u Vranju doktorka Ljiljana Antić. Inače, veliki broj Vranjanaca ima rođake i prijatelje u Severnoj Makedoniji.

Goran Jovanović, kolumnista, koji već godinu dana prati sva dešavanja oko pandemije, kaže da su nadležni mogli da urade i više na informisanju građana.

“Evo, pre neki dan se vakcinisao i Predsednik Vučić, i to Kineskom vakcinom Sinofarm. To je odlično, ali, vakcinisao se ne noseći masku, i to usred zdravstvene ustanove. Par dana nakon toga, zabeležen je veliki broj novih prijava za vakcinaciju – dakle, građani to gledajući, vagaju na neki način. Mislim da je država od početka mogla da pristupi celoj pandemiji sa više iskrenosti. Sa druge strane, vi imate širom Evrope takođe velike skandale – pogledajte samo Nemačku, jednog od lidera Evropske unije, gde su poslanici Bundestaga u aferi oko nabavke medicinskog materijala. Imate mađarskog premijera Orbana koji otvoreno kaže da su ga evropski partneri izneverili. Zamislite kako nekom Nemcu ili Francuzu zvuči kad pročita da u Srbiji možeš da biraš između četiri vakcine, i da se vakcinišeš kad tebi odgovara”, kaže Jovanović.

“Ne vjerujte nikome”

Ipak, kada se ode na bilo koji popularni Facebook ili Instagram nalog u Srbiji, situacija je potpuno drugačija.

“Kako da ne, ne pada mi na pamet da se vakcinišem, hoću da imam decu”, “U Kini se nije vakcinisalo ni deset miliona, a sve je otvoreno”, “Samo se vi vakcinišite, bićete još bolesniji nakon toga” samo su neki od komentara korisnika društvenih mreža. Od početka pandemije, lažne vesti (fakenews) su doživele pravi ‘procvat’ u Srbiji. Komentari ispod gotovo svake vesti o pandemiji i Cov19 idu od ‘prestanite da nas lažete’ do ‘nećemo otrovne vakcine’. Vrlo je opasno što se u mnogim komentarima i objavama prenose “iskustva” o tome koji lek “deluje” na Covid19. “Ma samo to popiješ, i za dva dana gotovo”, tvrdi jedan od ‘internet stručnjaka’.

Ono što je postao “trend” poslednjih meseci je i otvoreno omalovažavanje onih koji se zalažu za vakcinaciju ili su se vakcinisali. Omalovažavanje, uvrede i obavezno postavljanje “ha-ha” smajlija su gotovo pravilo posle svake razumne i pozitivne objave. A da li su anti-vakseri pobedili, bar kada su društvene mreže u pitanju?

Dejan Tomić, IT stručnjak, kaže da država i nadležni uvek imaju i način i pravo da regulišu ovakve pojave.

“Naravno da može da se smanji količina takvih sadržaja. Pa na Twitteru vi imate slučajeve, pod imenom i prezimenom, mesecima se kače nekakvi YouTube video klipovi o svetskoj zaveri, te vakcine izazivaju sterilitet, te zavera svetskih moćnika i kompanija. I to se agresivno nameće, jedan isti tvit po sto puta se kači. I sad, neko ko je prosečan korisnik društvenih mreža treba da ‘fact – check’ te podatke, da proverava njihovu autentičnist. Pa, to niko ne radi. Društvene mreže su veoma ‘plodno tlo’ za dezinformacije svih vrsta, političke, medijske, evo vidimo već godinu dana i oko pandemije. Država može da vrlo lako sankcioniše anti-vaksere. Ok, ako ti baš ne želiš da se vakcinišeš, ali nemoj ni da teraš i ubeđuješ druge ljude”, kaže Tomić.

Da li neko misli i na nas?

I dok se korisnici društvenih mreža međusobno prepiru i ubeđuju ko je u pravu, te ko ima činjenice iz “pouzdanih” izvora, lekari i medicinsko osoblje iz Kovid bolnica i ‘crvene zone’ sa nevericom to prate.

Doktorka Nataša Jordanov Mitić, koja od početka pandemije radi u jednoj od Kovid bolnica, kaže da lekarima negiranje virusa i njegove opasnosti deluje neodgovorno.

“Svima koji negiraju postojanje virusa i komplikacije koje može da izazove poručila bih da posete neku od Kovid bolnica, i prijave se da volontiraju. Dovoljan je samo pogled na pacijente da bi se uverili koliko zapravo može da bude opasan. Pa, kako da se oseća neko od lekara u Kovid bolnicama kad pročita tvrdnje na društvenim mrežama ‘da je u pitanju običan grip’? To je u potpunosti neodgovorno, i rekla bih, neljudski, u najmanju ruku”, kaže dr Jordanov Mitić.

Ministar zdravlja Srbije Zoran Lončar, pre par dana je naveo da su nuspojave nakon vakcinacije izuzetno retke.

“Na skoro tri miliona doza vakcina mi imamo manje od 700 blagih reakcija. Niko nije rekao da vakcina štiti 100 odsto i da se vakcinisani ne mogu razboleti, već da će, ako se to desi, klinička slika biti blaža”.

Vakcina je jedini izlaz

Iako kod jednog dela građana postoji mišljenje da će se “pandemija konačno završiti na leto, pa ne moram da se vakcinišem”, to ni iz daleka nije realno. Naime, Svetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je da će ‘vakcinacija doprineti da se Cov19 stavi pod kontrolu, ali da pandemija nije ni izdaleka gotova’. Ovome u značajnoj meri doprinosi i situacija sa vakcinacijom u slabo razvijenim zemljama i zemljama u razvoju – više od 90 zemalja u svetu još uvek nije dobilo ni jednu dozu vakcine. I Ujedninjene nacije su u martu upozorile da “je distribucija vakcina izuzetno neravnomerna i nepravedna”, te da “je samo petnaest odsto zemalja u svetu upotrebilo 75 odsto raspoloživih vakcina”.

Za to vreme, ni tehnološki giganti ne čekaju. Američki kongresmen Mike Doyle je pozvao na donošenje propisa kojima će Facebook, Twitter i Google biti u obavezi da automatski brišu anti-vakcinaški sadržaj sa svojih platformi. Naime, procene stručnjaka su da je gotovo 80 odsto svog sadržaja o navodnoj štetnosti vakcina zapravo isto, te da se samo prevodi na razne jezike. Zbog ovoga su i gotovo sve ‘teorije zavere’ širom sveta iste, te algoritmima i softveru na kojima se ‘vrte’ društvene mreže ne bi predstavljao problem za ukidanje naloga i brisanje sadržaja.

Analize američkog CCDH (Center for Countering Digital Hate) centra kažu da anti-vakcinaške sadržaje ‘proizvodi’ oko 812 hiljada naloga na Facebooku, YouTube-u i Twitteru. Ove naloge prati gotovo 60 miliona ljudi širom sveta, pa se istovremeno radi i o “najvećoj kampanji dezinformacija u savremenoj istoriji”.

Izvor: Al Jazeera