Privreda i pandemija: Imunizacijom do oporavka

Trenutno jedina stvar koju vlasti moraju napraviti je nabavka vakcina i imunizacija građana, smatra Azra Atagić-Ćatović.

Tek se nakon imunizacije građana može očekivati dolazak turista i priliv novca u BiH, smatra Azra Atagić-Ćatović (EPA)

Pandemija COVID-19 ostavila je snažan utjecaj na ekonomije zemalja širom svijeta. Države mnogo jače od Bosne i Hercegovine imaju ozbiljnih problema sa padom bruto društvenog proizvoda i ulaze u recesiju.

BiH, prema svim pokazateljima, više nije ni u recesiji, već tone ka evropskom dnu kada je ekonomska slika u pitanju.

Međutim, iako je utjecaj koji pandemija ima na domaću privredu još uvijek nemjerljiv, nije sve tako crno smatra Azra Atagić-Ćatović iz Akta.ba.

Druga strana pandemije

“Kao i u čitavom svijetu, tako je i na bh. tržistu najviše pogođen sektor turizma i ugostiteljstva, te sve vezane branše, kao npr. prijevoz putnika, počevši od rent-a-car kuća pa do aerodroma. Pogođeni su mali obrti, pogotovo u starim gradskim jezgrima, čije je poslovanje najviše bilo oslonjeno na dolazak turista. S druge strane imamo brzi razvoj digitalnih tehnologija, koji možemo iskoristiti za još brži napredak uspavanih javnih servisa, koji će u konačnici dovesti i do boljeg poslovnog okruženja”, smatra Atagić-Ćatović.

Dodaje, kako je BiH kao zemlja propustila tu priliku i da je sa pandemijom na površinu isplivao sav nerad domaćih javnih institucija, a šira javnost se mogla uvjeriti sa kojom se “hobotnicom” privrednici u BiH svakodnevno bore.

Optimističan je i Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, koji smatra da su nakon godinu borbe sa pandemiijom koja i dalje traje, brojke značajno bolje od onih koje su se očekivale.

“Naravno postoje neke branše i oblasti koje su značajnije pogođene, a imamo neke industrije koje su čak imale rast u vrijeme pandemije kao što je sve vezano za izvoz prema Europskoj uniji. Ekonomski tokovi su se promjenili i mislim da će tako i ostati. Puno se kupaca iz Azije i Kine prebacilo na naš region jer sad nemate priliku otići u Kinu, ugovoriti nešto, a cijene tako rastu. Dobar dio naših kupaca je povećao svoje narudžbe prema našem regionu, jer mo mi najbliži i najjeftiniji”, kaže Smailbegović.

Ističe i to da je jedan dio industrije značajno porastao. Statistički gledano januar i februar ove godine su dosta značajni kaže, jer je iznos povećan za sedam do sedam i po posto u odnosu na januar i februar prošle godine.

Pad poreza na potrošnju

S druge strane, u BiH je došlo do pada PDV-a ili poreza za potrošnju što znači, smatra on, da se manje troši i manje je turista.

“Kad gledamo ostale poreze i doprinose, tu je prisutan simboličan pad. Tako su npr. doprinosi na plate pali za 0,7 posto u odnosu na prošlu godinu. Smanjenje broja zaposlenih isto nije toliko veliko kada uopćeno pogledamo cijelu FBiH. Ovo sve nam pokazuje da je naša priivreda zaista dinamična i da se nastojimo oduprijeti i mislim da je privatni sektor jedan segment društva koji, bez obzira na sve, veoma dobro funkcionira”, kaže Smailbegović.

A dobro funkcionira, dodaje, zato što je na tržištu iako ga niko ne štiti i nema pomoći od države zbog čega smatra da je domaća privreda jaka iz razloga što je preživjela mnoge turbolentne godine i dobro se nosi u pandemiji korona virusa.

Kada je u pitanju zaštita i pomoć države koju bi privredni sektor trebao imati, ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da institucije nisu poduzele dovoljno, niti su poduzele ono što se očekivalo da će poduzeti shodno ranijim najavama.

“Upravo navedeno je problem u kontekstu postojećih rješenja. Istina, COVID-19 pandemija je predstavljala nešto novo, neočekivano u prošloj godini, svojevrsni generacijski izazov za ekonomsku i bilo koju drugu politiku. Svejedno, to ne može biti izgovor za kašnjenje u implementaciji određenih zakona, izostanku inovativnih mjera podrške, kao i opštem ignorisanju novonastale situacije. Posebno sada, u 2021. godini, nema izgovora za lošu ekonomsku politiku”, ističe Čavalić.

Dodaje da se, kako bi reakcija bila adekvatna, mora uspostaviti sistem praćenja određenih indikatora kao npr. epidemioloških, ekonomskih itd, i na bazi navedenih donositi prave mjere i sve mora biti maksimalno transparentno kako bi se vratilo povjerenje u sistem.

Cijepljenjem vratiti turiste

Trenutno jedina stvar koju vlasti moraju napraviti je nabavka vakcina i imunizacija građana smatra Azra Atagić-Ćatović.

Dodaje, kako se tada može očekivati dolazak turista i priliv novca u BiH u smislu promocije BiH kao sigurne turističke destinacije. S druge strane, država mora pomoći male i srednje biznise koji su direktno i najviše pogođeni pandemijom.

“I ne mislim na velike kompanije, hotelske komplekse koji su dobili milione sa više entitetskih nivoa i od više institucija. Mislim na male obrte i firme koji nisu u mogućnosti platiti ni osnovne doprinose na plate, koji propadaju iz dana u dan. Godinama najavljuju umanjenje doprinosa na plate i sad je bio idealan period da se napokon napravi rez i umanje doprinosi”, kaže Atagić-Ćatović.

“Nažalost i ovdje su vlasti podbacile. Malim obrtima su uvećani doprinosi. Dosta uposlenika je zbog pandemije ostalo bez posla, što je dovelo do povećanja prosijeka prosječne plate u FBiH. Nonsens je to koji su vlasti trebale predvidjeti”, dodala je.

A sa povećanjem prosječne plaće, povećala se i osnovica za obračun doprinosa.  Čak su, kaže naša sagovornica, iskoristili pometnju te uveli i neke nove parafiskalne namete.

Kada je u pitanju lockdown, Smailbegović smatra da je on opravdan i da je struka do sad već stekla određeno iskustvau u nošenju sa ovom situacijom da može procijeniti kada i gdje treba djelovati i gdje su najveći centri prijenosa virusa.

“Naravno, ako se ljudima to pravo (na rad op. a.) oduzme mora se, prije ili kasnije, nekako nadoknaditi jer kada se zabrani rad, treba imati na umu da ljudi od toga žive i plaćaju troškove koje imaju. Smatram da su se ovim zakonom, koji je donio Kanton Sarajevo, mogla izdvojiti veća sredstva za pomoć i želim da vjerujem struci da će ovaj djelimični lockdown koji su uveli, imati određenog efekta”, ističe Smailbegović.

Zdravlje na prvom mjestu

Dodaje kako je vrlo važno da mjere koje se donesu, zaista imaju pozitivnog efekta na zdravlje ljudi – ne da se donose mjere koje će pogoditi ekonomiju, a neće donijeti nikakvog efekta na zdravlje ljudi.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da se bh. privreda još uvijek oporavlja od prošlogodišnjeg šoka, posebno uslužne djelatnosti, te da shodno tome, nemamo luksuza za nova zatvaranja.

“Iluzija je pratiti zemlje Zapada po ovom pitanju. Bosna i Hercegovina je specifična, apsolutno decentralizirana zemlja, sa minimalnim instrumentima monetarne politike i ograničenim mogućnostima zaduživanja. Ovo znači da ne možemo oponašati lockdown, već da moramo biti “pametniji” kada je riječ o rješenjima – koja treba da budu inovativna i autentična spram naše situacije. Negativne posljedice novog zatvaranja se odnose na povećanje broja nezaposlenih osoba, daljnji pad budžetskih prihoda, što posljedično narušava funkcionisanje velikih sistema poput zdravstvenog i PIO”, mišljenja je Čavalić.

Nešto drukčiji stav od njega ima Smailbegović, koji tvrdi da se bh. ekonomija dobro drži, posebno realni sektor i vjeruje da će on preživjeti ovu pandemiju.

“Neki će naravno biti pogođeni jer se ne mogu napuniti hoteli zato što nema turista, ali mislim da će se to vratiti ponovo na staro stanje. Agencije za bankarstvo i banke su napravile dobar posao i ko je imao zahtjeve izišli su mu u susuret. Pomoć koja je došla od FBiH i kantona dobro je došla i važna je, ali je manje važna od onog koliko je zapravo važno da vlast skupi snagu i napravi neke ozbiljnije reforme u poboljšanju poslovnog ambijenta”, podvlači Smailbegović.

Dodaje na kraju da BiH spada u evropske zemlje koje imaju najveće doprinose, cijena rada se mora smanjiti, uvesti stimulacije na investicije i izvoz kako bi osnažili domaću privredu koja je esencijalna za bh. ekonomiju.

 

 

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO