Spora imunizacija, vrata za ‘značajno mutirane’ sojeve

Crna Gora od 20. februara vodi proces imunizacije čijom brzinom bi se petina stanovništva vakcinisala za jednu godinu.

Do kraja ove sedmice, u Crnoj Gori je evidentirano više od 93.800 zaraženih korona virusom (EPA)
Do kraja ove sedmice, u Crnoj Gori je evidentirano više od 93.800 zaraženih korona virusom (EPA)

Goruće pitanje, kako regije tako i šire, je rješavanje pandemije korona virusa, a jedan od bitnih faktora je vakcinacija koja u regiji Zapadnog Balkana prilično „šepa“, a stručnjaci sa kojima smo razgovarali smatraju kako spori proces imunizacije u Crnoj Gori ugrožava one koji su već primili jednu ili obje doze vakcine.

Uz izuzetak Srbije koja je u svjetskom vrhu po broju vakcinisanih na 100.000 stanovnika, koja komšijama dijeli vakcine i koja komšije prima na vakcinisanje, balkanske zemlje dosta kasne u procesu imunizacije što se na duže staze može pokazati jako opasnim.

Do kraja ove sedmice, u Crnoj Gori je evidentirano više od 93.800 zaraženih korona virusom. Od tog broja, blizu 87.800 se oporavilo, dok ih je 1.354 preminulo.

Vakcinacija protiv korona virusa u Crnoj Gori počela je 20. februara i do sada je prve doze primilo više od 13.000 osoba, što znači da se u prosjeku vakciniše oko 400 ljudi dnevno. Ako bi se nastavilo ovom dinamikom vakcinacije, prema proračunu i odnosu prema broju stanovnika (više od 620.000), za godinu bi bilo vakcinisano manje od trećine stanovništva.

Od 22. februara do 5. aprila prvu dozu je ukupno dobilo 11.380 osoba u Domu zdravlja Podgorica, dok ih je 1.403 primilo i drugu.

Prema posljednjim podacima, u Crnu Goru je do sada stiglo 24.000 doza vakcine AstraZeneca od ukupno 84.000 kupljenih preko COVAX programa, 30.000 doza kineske vakcine Sinopharm i 14.000 doza ruske Sputnjik V (4.000 doniranih iz Srbije i 10.000 od 50.000 ugovorenih iz Rusije). Ministarstvo zdravlja je ranije najavilo kako je ugovoreno oko 50.000 doza vakcine Pfizer, ali one još nisu stigle u državu.

Istraživanja agencije IPSOS pokazuju kako raste broj građana Crne Gore koji se namjeravaju vakcinisati. Prema rezultatima iz marta, 51 posto građana želi primiti vakcinu, što je porast u poređenju sa rezultatima iz januara (44 posto), te decembra (42 posto).

Prekidanje lanca

Tamara Jovićević, specijalista imunologije u Kliničkom centru Crne Gore, za Al Jazeeru kaže kako se proces imunizacije u mnogim sredinama odvija sporije nego što je bilo očekivano prije početka vakcinacije, te kako je riječ o dinamici kojom većina vlada, naročito u Europi, nije zadovoljna.

„Na tu dinamiku definitivno najviše utiče dostupnost vakcina i trenutna ‘borba’ na tržištu za obezbjeđivanje dovoljnih doza za stanovništvo“, dodaje ona.

Naša sagovornica ističe da je neophodno, kako bi se ispunio cilj, suzbila epidemija i postepeno se vratili u „normalan život“, vakcinisati što veći broj ljudi u što je kraćem vremenskom roku moguće. Osvrće se i na pitanje mutacija virusa koje se sve češće spominju.

„Suština je prekinuti lanac, smanjiti broj ‘osjetljivih na virus’ da bi se transmisija smanjila na taj nivo da virus teže pronalazi domaćina i ima manju šansu da mutira. Mutacije su uobičajeni događaji, naročito u RNK virusima i to je njihov način borbe za preživljavanjem. Do sada je opisano više hiljada mutacija SARS Cov-2 virusa, ali samo nekoliko je postalo značajno u smislu da je virusu omogućilo brže širenje, veću kontagioznost a u vezi s tim i procentualno veći broj teško oboljelih.“

Jovićević, na pitanje da li će odugovlačenje procesa imunizacije ugroziti ranije vakcinisane, navodi kako na većinu mutiranih sojeva prethodno oboljeli i vakcinisani imaju zadovoljavajući imunski odgovor.

„Međutim, na neke, kao što je ‘južnoafrički soj’ taj odgovor je oslabljen ili nedostaje kod određenih pojedinaca. Na osnovu in vitro testova, Moderna i Pfizer iznose podatke o visokoj efikasnosti svojih vakcina i na mutirane sojeve, sa nešto manjom efikasnošću na južnoafrički soj, dok je ta efikasnost vakcine AstraZeneca na južnoafrički soj jedva 10%. Kako će biti u realnom životu i koliko će one zaista biti efikasne in vivo, to ćemo još vidjeti.“

Povratak na početak priče

Ipak, ohrabrujući je podatak da vakcinisane osobe koje se i zaraze novim „moćnijim“ mutiranim sojem, nisu kontagiozne u mjeri kao nevakcinisane osobe, tj. manje su sposobne da šire infekciju, objašnjava imunologinja iz Crne Gore.

„Ali, ako bi proces vakcinacije išao jako sporo, dali bismo šansu virusu za pojavu nekih novih ‘značajno mutiranih’ sojeva, a to bi moglo da nas vrati na početak priče jer bismo opet imali velik broj ljudi koji bi bili osjetljivi na date sojeve.“

Koliki je značaj brze efikasne i sveobuhvatne vakcinacije, Jovićević objašnjava na primjeru Izraela gdje je za dva i po mjeseca vakcinisano više od 3,7 miliona ljudi (do sredine februara). Dodaje kako je vakcinacijom obuhvaćeno više od 80% starijih od 60 godina, te je u toj starosnoj grupi za 56% smanjen broj infekcija, za 42% smanjen broj hospitalizacija i za 35% smanjen broj smrtnih slučajeva.

„Sada Izrael značajno popušta sa restriktivnim mjerama i stanovnici se slobodnije kreću. Nažalost, kako je zainteresovanost za vakcinaciju manja kod mlađih, došlo je do posljedične promjene u starosnoj strukturi inficiranih, a nažalost i teško oboljelih i umrlih. To nam samo još jednom potvrđuje koliko je važno da svi ozbiljno shvatimo vakcinaciju kao jedini način da se iz ove pandemije izađe, ako je vakcina dostupna svi kod kojih nije kontraindikovana da se vakcinišu, kao i da nastavimo da poštujemo osnovne mjere prevencije transmisije.“

Kada se vratimo na regiju, Jovićević ukazuje na važnost informiranja građana o benefitima vakcinacije.

„U regionu djeluje kao da se s početkom vakcinacije zakasnilo, ako bismo se poredili sa Velikom Britanijom ili Izraelom ili SAD, ali treba jasno shvatiti naše pozicije s kojih polazimo u nabavci vakcina i u ovom trenutku je ipak najvažnije da se s procesom vakcinacije počelo i treba sve učiniti u smislu pozitivnog podsticaja stanovnika na vakcinaciju.“

„Kad to kažem, mislim da treba jasno govoriti o svima benefitima i o značaju vakcinacije uopšte, pojasniti opštoj javnosti mehanizme dejstva aktuelnih vakcina i sl. da se ne bi ostavilo prostora raznim antivakcinalnim pokretima da koriste neznanje i neinformisanost građana da bi širili svoje ideje i teorije zavjere. Isto tako, jako je bitno iskreno i na dokazima osnovano govoriti o mogućim neželjenim događajima vezanim za vakcinaciju, pojasniti njihove mehanizme, kod koga i zašto bi mogli da se jave i koliko često se njihova pojava očekuje. Jedino kroz edukaciju i iskrenost može se zadobije povjerenje građana“, ističe Al Jazeerina sagovornica.

“Nismo pokazali solidarnost”

Na važnost promocije procesa vakcinacije i kontakta sa građanima ukazuje i epidemiolog Milena Popović Samardžić, koja je i predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore.

„Potrebno je mnogo više uraditi kada je u pitanju promocija. Trebalo je ranije krenuti, pripremiti infrastrukturu za proces masovne vakcinacije. Mišljenja sam da bi od koristi bilo angažovati i studente koji mogu pomoći u administrativnim poslovima. Stručna lica trebaju biti prisutnija u medijima, sa strpljenjem odgovarati na sve dileme građana ili protivnika vakcina. U procesu vakcinacije najvažnija je vakcinacija i povjerenje građana u vakcine i u zdravstvene autoriteta kojima povjeravaju svoje zdravlje“, rekla je ona za Al Jazeeru.

Ističe kako je od značaja da proces vakcinacije bude mnogo brži i mnogo efikasniji i slaže se kako usporavanja procesa ugrožava i već vakcinisane osobe.

„Cijeli svijet ima problema sa distribucijom vakcina. Mislim da na globalnom nivou nismo pokazali solidarnost, a pandemije upravo to zahtijevaju. Nedostatak vakcina svakako usporava cijeli proces vakcinacije, ali mi svi moramo biti svjesni činjenice da se i kompletno vakcinisani mogu inficirati“, dodaje Popović Samardžić.

„Poenta vakcinacije je prevencija smrti, prevencija teških oblika bolesti koje ostavljaju trajne posljedice. Ono što očekujemo od vakcine je, ukoliko dođe do infekcije, da ona protekne u vidu prehlade, sa blagim simptomima i ne ostavi nikakve trajne posljedice. Ukoliko dovede do smanjenja transmisije virusa, imaćemo šansu da iskontrolišemo tok ove pandemije uz jedan solidaran pristup problemu.“

Pitali smo je gdje se do sada griješilo i gdje se griješi kada su mjere protiv COVID-a 19 u Crnoj Gori u pitanju.

„Kumulativne stope su postavljene jako visoko. Mi, pri kumulativnoj stopi od 800 inficiranih na 100.000, popuštamo mjere, a Evropa se zatvara pri kumulativnoj stopi iznad 300 inficiranih na 100.000. Po mom mišljenju trebali smo uvesti kratkotrajne, ali rigorozne mjere. Mjere potpunog zatvaranja, nikako polumjere kojima pribjegavamo od početka pandemije. Stiče se utisak kao da se učimo da živimo sa ovom pandemijom, a ne da nam je cilj da je suzbijemo“, odgovara epidemiologinja iz Podgorice.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO