Može li propasti masovna imunizacija u Sjevernoj Makedoniji

Sjeverna Makedonija, koja je u jeku trećeg vala pandemije COVID-19, do sada je vakcinisala tek 0,5 posto stanovništva.

Iako suočena s nedostatkom vakcina, Sjeverna Makedonija započela je proces masovne imunizacije (EPA)
Iako suočena s nedostatkom vakcina, Sjeverna Makedonija započela je proces masovne imunizacije (EPA)

Sjeverna Makedonija jedna je od zemalja Zapadnog Balkana koje su se u procesu nabavke vakcina oslonile isključivo na COVAX – međunarodni sistem raspodjele vakcina kojim rukovodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), te na solidarnost Evropske unije i njenih članica.

U Sjevernu Makedoniju do sada je stiglo 24.000 doza AstraZenece putem COVAX-a, kontingent od 3.000 ruskih vakcina Sputnjik V te 8.000 doza Pfizera i 40.000 doza Sputnjika V iz susjedne Srbije. U narednom periodu očekuje se isporuka 200.000 doza kineskog Sinopharma te novi kontigent iz mehanizma COVAX.

Iako suočena s nedostatkom vakcina, ova balkanska zemlja sa nešto više od dva miliona stanovnika je 31. marta, optimistično očekujući da će do kraja mjeseca aprila dobiti još vakcina, započela proces masovne imunizacije. No, taj proces odvija se veoma sporo, kaže u razgovoru za Al Jazeeru Dragan Danilovski, vodeći makedonski epidemiolog i redovni profesor na Medicinskom fakultetu u Skoplju.

“Trenutno nemamo dovoljno cjepiva. Znam da će nove količine cjepiva stići do kraja ovog mjeseca. Također, imam informaciju da su dogovorene narudžbe od blizu 2,5 milijuna doza Pfizera, Sputnjika V i Sinofarma (ili Sinovaka). Ali neka vrijeme pokaže hoće li i kada stići”, kaže Danilovski.

“Prosječno se dnevno cijepi 1.500 ljudi, prema Nacionalnoj strategiji imunizacije. Taj se broj mora višestruko povećati. Prvo su cijepljeni zdravstveni radnici koji rade izravno u COVID centrima, zatim pripadnici policije, vojske i građani stariji od 77 godina. Do sada je dato 20.118 doza, što je 0,5 posto stanovništva”, dodaje.

Prednost ‘malog naroda’

Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski je u nedavnom razgovoru za Al Jazeeru izrazio nadu da će masovna vakcinacija, koja je počela 31. marta, biti nastavljena u kontinuitetu dok se ne vakciniše 60 posto populacije, što je neophodno kako bi se stekao kolektivni imunitet.

Vodeći makedonski epidemiolog smatra da njegova zemlja u borbi protiv trenutnog epidemijskog vala definitivno ne može računati na vakcine.

“Hipotetski, čak i kada bi trenutno bilo dostupno dovoljno cjepiva, ona ne bi bila korisna, jer je potrebno najmanje mjesec i pol ili dva da se razvije zaštita. Cjepiva bi definitivno bila potrebna samo visoko rizičnim i izloženim skupinama, a eventualno i za suočavanje s mogućim jesenskim valom – ili novim mutantom”, pojašnjava Danilovski, dodajući kako se “neće iznenaditi ako masovno cijepljenje propadne”.

Prema procjenama Danilovskog, oko 50 posto građana Sjeverne Makedonije već je bilo u kontaktu s virusom (EPA)

Ipak, smatra da je – ako uzmemo u obzir broj vakcinisanih i broj onih koji su nakon preležane bolesti COVID-19 razvili antitijela – moguće postizanje kolektivnog imuniteta u skorije vrijeme.

“Splet okolnosti učinio je da se kolektivni imunitet neprestano gradi na prirodan način. Prema jednoj mojoj procjeni, velika je vjerojatnost da je stvarna stopa građana koji su bili u kontaktu s virusom oko 50 posto. To je negdje oko 950.000. Da bi se epidemija svela na sporadične slučajeve, potreban je kolektivni imunitet od oko 85 posto. To znači još 35 posto ili oko 650.000 ljudi. Ako se ostavi da prirodno steknu imunitet, trebala bi oko tri mjeseca. Cijepljenje bi taj proces znatno ubrzalo. Evo kako biti mali narod ponekad donosi određene prednosti”, kaže.

Fenomen vrijedan istraživanja

Pored nezavidne situacije s nedostatkom vakcina, Sjeverna Makedonija suočava se i sa prilično slabom zainteresovanošću za vakcinacijom.

Ne čekajući masovnu imunizaciju, gotovo 10.000 Makedonaca se posljednjeg vikenda u mjesecu martu vakcinisalo u susjednoj Srbiji.

U ovoj zemlji u toku je vakcinacija  zdravstvenih radnika,  zaposlenih u “ključnom dijelu državne administracije” te najstarije grupe građana.

Danilovski konstatuje kako se oko 20 posto pozvanih ne odazove na vakcinaciju i iskreno priznaje kako očekuje da odaziv mlađih dobnih grupa bude još manji.

“To mi govore rezultati ankete prema kojoj se 50 posto ispitanih građana uopće ne namjeravaju cijepiti. To je ogromna stopa! Te su stope vjerojatno slične i u drugim zemljama u regiji, što je fenomen vrijedan za psihološko-psihijatrijska i sociološka istraživanja”, ističe.

“Na brutalan način pandemija nam je pokazala da su naša društva svojevrsni šareni mjehurići od sapunice! A da je stvarnost zapravo svijet individualista, bez osjećaja zajedništva, bez empatije…”, smatra Danilovski.

Nepoštivanje mjera na vrhuncu trećeg vala

U jeku trećeg vala pandemije COVID-19, Sjeverna Makedonija bilježi sve veći broj zaraženih sa težom kliničkom slikom, kojima je potrebno bolničko liječenje.  Ponovni skok broja novozaraženih i visok broj smrtnih slučajeva uglavnom je posljedica dominacije britanskog mutanta, koji je skoro 70 posto zarazniji, a koji je, kaže Danilovski, u ovoj zemlji naišao na povoljne uvjete za širenje.

U Sjevernoj Makedoniji je početkom aprila produžen policijski sat (EPA)

“Čak i nakon više od godinu dana, velika većina stanovništva, posebno mladi, tvrdoglavo odbija slijediti osnovne mjere zaštite – nošenje maski i održavanje distance. Kafići su cijelo vrijeme bili puni, autobusi također. A mjere su, po mom mišljenju, bile praktički simbolične cijelo vrijeme (na primjer, policijski čas od 22.00 do 06.00). Do danas postoje kategorije ljudi koje još uvijek negiraju virus ili potcjenjuju njegovu opasnost”, smatra.

Sa više od 22.000 aktivnih slučajeva zaraze korona virusom, Sjeverna Makedonija je 9. aprila imala 1700 hospitaliziranih pacijenata. Ukupan broj zaraženih dostigao je brojku od 140.000, dok je broj smrtnih slučajeva porastao na 4150.

Dnevni broj slučajeva u ovoj zemlji dosegao je 1.500, što je veliko opterećenje za zdravstveni sistem kojem je, kaže Danilovski, prijetila nestašica zdravstvenih radnika.

“Unatoč činjenici da je cijeli mjesec u ožujku bilo jasno da započinje novi epidemijski val, nisu uvedene strože mjere kako ne bi izazvale posljedice za gospodarstvo. Međutim, pokazalo se da je u 90 posto slučajeva uzrok bolesti britanski mutant, koji se pokazao zaraznijim i smrtonosnijim. Unatoč linearnom rastu epidemijske krivulje i dostizanju vrhunca 1. travnja, prijetilo je da će premašiti kapacitet bolnica i ugroziti zdravstvene usluge za pacijente s drugim patologijama”, pojašnjava.

Zbog toga je početkom aprila u ovoj zemlji produžen dvosedmični policijski sat (koji počinje u 20 sati i traje do 5 sati), a do 20. aprila bit će zatvoreni i ugostiteljski objekti.

“Trenutno registriramo blagi pad broja novih slučajeva. Nadamo se da će se početkom svibnja brojke prepoloviti”, kaže Danilovski.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO