‘Dvostruki mutant’, zdravlje trudnica i AstraZeneca vakcina

Važno je analizirati virus zbog novih mutacija, no jednako je važno znati da su mutacije uobičajena stvar tokom repliciranja virusa.

Studija pruža neku utjehu ženama koje su trudne ili su dojilje, a boje se zbog vakcine (EPA - Ilustracija)

Čovjek počinje osjećati kao da svake sedmice naučnici identificiraju novi soj korona virusa. Svaki put kada se to objavi, osjećam kako sam sve manje prijemčiv za faktor šoka koji naslovi trebaju pogoditi. Pisao sam obimno o sojevima koji potiču iz Velike Britanije, Brazila, Južnoafričke Republike i New Yorka – ove sedmice je došao red na Indiju.

Krajem marta je indijski Nacionalni centar za kontrolu bolesti (NCDC), odjel pri Ministarstvu zdravstva i porodične dobrobiti, objavio kako je novi soj – označen kao „dvostruka mutacija“ – identificiran u uzorcima pljuvačke prikupljenima od ljudi iz Maharashtre, Delhija i Punjaba. Ovo se dešava na kraju mjeseca u kojem se bilježi ogroman skok broja novooboljelih od COVID-a 19 širom Indije, čije mnoge države vraćaju ograničenja, policijski sat i mjere blokade.

Iz spomenutog ministarstva navode kako „dvostruko mutirani“ soj nije pronađen kod dovoljnog broja ljudi kako bi bio odgovoran za povećanje broja slučajeva širom države. To se više pripisuje ogromnim skupovima ljudi kao što su vjenčanja, otvaranja kino dvorana i sportskih objekata, kao i velikim političkim skupovima u Zapadnom Bengalu gdje se uskoro trebaju održati izbori.

No, to je ipak „soj koji zabrinjava“ (VOC) i pažljivo se prati. Sekvenciranje genoma, koje je izvršio konzorcij od 10 indijskih laboratorija pod nazivom INSACOG, ukazalo je na dvije važne mutacije novog soja zbog čega on ima nesretan naziv „dvostruko mutirani“.

Prva mutacija E484Q, koja je slična mutaciji E484K pronađenoj kod brazilskog i južnoafričkog soja, može mijenjati dijelove proteina šiljaka korona virusa. Spomenuti protein formira dio vanjskog ovoja virusa i taj dio se koristi pri kontaktu sa ljudskim ćelijama, veže se za njih, potom ulazi i inficira te ćelije.

Vakcine se prave da stvaraju antitijela koja napadaju protein šiljka virusa. Sada postoji zabrinutost da, ako mutacija promijeni oblik ovog proteina značajno, antitijela neće moći prepoznati i efikasno savladati virus. Naučnici istražuju da li ovo može biti slučaj sa mutacijom E484Q.

Druga je L452R mutacija koja je također pronađena u ovom indijskom soju i smatra se odgovornom za epidemije u Kaliforniji. Naučnici vjeruju kako ova mutacija povećava sposobnost proteina šiljka da se veže za ćelije čovjeka i tako povećava njegovu zaraznost. Studija također sugerira kako mutacija može pomoći virusu pri izbjegavanju antitijela koje stvaraju i vakcina i ranija infekcija, no ovo se još provjerava.

Kombinacija ove dvije mutacije bi zaista napravila zabrinjavajući soj virusa ukoliko on postane dominantan širom Indije. No, trenutno je sva pažnja na britanskom soju B117 koji ima mutaciju N501Y zbog koje je za 60 posto više zarazan i koji je jako prisutan i u Indiji. Pronađen je u 125 država širom svijeta i sada je dominantan soj u Velikoj Britaniji.

Iz NCDC-a navode kako je 81 posto od 401 uzorka poslatog na sekvenciranje genoma iz Punjaba imalo ovu britansku varijantu i postoji velika zabrinutost među naučnicima kako ovaj soj postaje, ne samo dominantan u Indiji, već zaslužan za značajno povećanje broja novozaraženih.

Oni apeliraju na indijske vlasti da povećaju napore na sekvenciranju genoma kako bi se brže pronalazili novi sojevi koji mogu biti opasniji, te da potom izoliraju osobe koje su inficirane kao i njihove bliže kontakte. Premda je situacija u indijskim bolnicama mnogo bolja sada, sjećanja na snagu prvog vala zaraze jako straše i opterećuju zdravstvene radnije. Država je sada na važnoj tačci pandemije – mjestu kada Vlada mora odlučo djelovati i kada indijski narod mora biti spreman na sprečavanje novog vala.

Važno jeste analizirati virus zbog novih mutacija, naročito onih koje bi spriječile djelovanje vakcina, no jednako je važno znati da su mutacije uobičajena stvar tokom repliciranja virusa i to je očekivano.

Također je dobro znati da će kompanije koje prave vakcine znati „naštimati“ svoje vakcine kako bi ih prilagodile novim sojevima, a to je proces koji relativno kratko traje.

Zapravo, Velika Britanija je već najavila potencijalne pojačivače vakcina za jesen koji će biti vakcine naštimane da budu efikasnije protiv novih sojeva i to će se vjerovatno dešavati širom svijeta. To radimo sa vakcinama protiv gripe svake godine, pa može postati uobičajeno i za vakcine protiv COVID-a.

Izvještaj o napretku: Trudnice i dojilje

Trudnice i dojilje nisu bile uključene u testirane grupe za bilo koju vakcinu (premda su neke od žena ostale trudne po počinjanju testova). Međutim, pošto su počeli programi vakcinacije, naučnici su uspjeli utvrditi da su vakcine vrlo vjerovatno sigurne za obje kategorije. Opći savjet trudnicama je da pristanu na vakcinu, naročito ako rade u javnom sektoru ili imaju ranije zdravstvene probleme zbog kojih bi imate komplikacije ukoliko bi bile zaražene korona virusom.

Postoji debata o tome kako bi tijelo trudnice moglo odgovoriti na vakcinu u isto vrijeme kada je njegov imuni sistem suzbijen kako ne bi „odbacilo“ bebu.

Studija Univerziteta Harvard, koju je objavio Američki žurnal akušerstva i ginekologije, pratila je odgovore na vakcine kod 131 žene (84 trudnica, 31 dojilja i 16 ne-trudnica). One su dobile pune dvije doze ili Pfizerove ili Modernine vakcine, a antitijela su provjeravana u krvi i mlijeku prije studije, u vrijeme primanja druge doze, te dvije do šest sedmica nakon druge doze.

Kod žena koje su bile trudne, testirana je krv u pupčanoj vrpci bebe nakon poroda kako bi se provjerilo prisustvo majčinih antitijela nastalih zbog vakcine. Studija je također poredila ove količine antitijela sa grupom žena koje su ranije bile inficirane virusom.

Rezultati su pokazali kako su žene – bilo da su trudne, dojilje ili nijedno od toga – imale slične količine antitijela nakon dvije doze vakcina.

Antitijela nastala zbog vakcina su bila prisutna u svim uzorcima krvi iz pupčane vrpce i mlijeka dojilja. Druga doza je povećala količinu određenih antitijela koja se nazivaju imunoglobulin G (IgG). Oni formiraju osnovu za dugoročnu zaštitu od virusa; onio se inače brzo dobijaju i reproduciraju kada se suoče sa pravim virusom i neutraliziraju ga prije nego ojača i izazove potpunu infekciju. Ono što je važnije, nuspojave vakcina su jako rijetke i jednako prisutne kod sve tri grupe žena.

Kada se uporede nivoi antitijela nastalih nakon vakcine sa onima kod žena koje imaju antitijela nakon ranije infekcije virusom, prvospomenuti budu izrazito veći. Ovo znači da vakcine većinom stvaraju jaču i dužu zaštitu od korona virusa u budućnosti u poređenju sa bilo kakvom zaštitom dobijenom uslijed ranije infekcije.

Studija pruža neku utjehu ženama koje su trudne ili su dojilje, a boje se zbog vakcine. Uzorak studije je relativno mali i potrebno je još istraživanja da se studija potvrdi, no ipak pridonosi sve većoj količini podataka koji govore o sigurnosti vakcina.

Mentalne posljedice kod zdravstvenih radnika

Od uvođenja prvih mjera blokade u Velikoj Britaniji 23. marta je bilo puna godina dana, a ja sam lani u to vrijeme bio porodični doktor.

Kako bi se obilježila ova dirljiva godišnjica, pozvan sam da učestvujem u TV emisiji i govorim o svojim iskustvima kao ljekara tokom pandemije. Objasnio sam kako je moj posao dijelom bio odnos sa zaraženim ljudima u zajednici, u klinikama i njegovalištima. Govorio sam o nekim teškim razgovorima koje sam imao sa porodicama kada su njihovi voljeni umirali od COVID-a i kada su opcije liječenja bile ograničene. To je bilo nešto na što sam navikao govoriti jer su me pitali slična pitanja posljednjih 12 mjeseci.

Potom me je voditeljica emisije pitala kako se ja osjećam. Trebalo mi je malo vremena da se osvrnem na proteklu godinu – pričati o pandemiji mi sada izgleda kao automatizirano. Znao sam kroz šta sam prošao i kako to objasniti, ali nisam nikad stao sa svojim mislima i pokušao pojmiti šta sam sve prošao.

Bio sam iskren sa voditeljicom; rekao sam joj kako sam umoran i kako mi je, pošto vakcine mnogima donose nadu, prva obaveza sustizanje podataka o bolestima koje nisu povezane sa COVID-om, a koje su morale čekati dok smo se fokusirali na one koji su umirali od korona virusa.

Po okončanju emisije, razmišljao sam o zdravstvenim radnicima iz cijelog svijeta koji su se vjerovatno osjećali isto kao i ja. Zaista nisam imao vremena da mislim o svim emocijama koje sam proživio od početka pandemije – svaki mi je dan bio naporniji od prethodnog.

Na vrhuncu pandemije smo svi bili uposleni, da bi dolazak vakcina značio rad na slobodne dane i noći kako bi se brojke mogle pratiti. Sve do tog trena, kada su me pitali kako sam, nisam imao luksuz na trenutak samoanalize.

Kada ljudi, s vremenom, izađu iz blokada, zdravstveni radnici će se suočiti sa novom vrstom pandemije: jednom koja će biti možda jednako teška za liječiti kao pandemija korona virusa.

Milioni ljudi nisu otišli na životno važne operacije i terapije zbog pandemije, a javit će se i val mentalnih bolesti povezanih sa dugim periodima blokade koje su mnoge države imale i sa životnim prilikama koje su prošle.

Kada mislim o skakanju iz jedne krize u drugu, dobijem napade nervoze. Kao radnici u zdravstvu, neki bi rekli kako smo doživjeli najgore što pandemija nosi: odlasci u visokoriskantna okruženja gdje je opasnost od zaraze smrtonosne bolesti jako visoka; briga o bolesnim pacijentima koji umiru daleko brže nego što je ikad iko doživio od nas; te emocionalna cijena objašnjavanja njihovim voljenim  – to sve djeluje na nas.

Neki bi mogli reći da smo se navikli na takve stvari do sada, ali nismo. Niko od nas nije obučen da se nosi sa količinom emocija koje nosi ovakva pandemija, ipak smo svi ljudi.

Nadam se da će zdravstveni radnici dobiti pomoć koja im je potrebna kada se broj oboljelih počne smanjivati i kada pandemijih stisak svijeta popusti. No, realista sam i iskustvo me je naučilo kako je prava mentalna pomoć za zdravstvene radnike često prazno obećanje vlasti koje žele smiriti mase.

Vjerovatnije je daleko da će se od zdravstvenih radnika očekivati da odmah počnu raditi sa zaostalim pacijentima sa bolestima koje nisu povezane sa COVID-om i koji očajnički trebaju pomoć koju zaslužuju, pa čak i ako je cijena naše mentalno zdravlje.

Malo dobrih vijesti

Trenutno je jedini način da se vakcinišete protiv korona virusa uz pomoć intramuskularne injekcije koja ima iglu.

No, za one koji mrze igle kao da dolazi malo dobrih vijesti. Tim koji stoji iza vakcine Oxford-AstraZeneca testira varijantu vakcine koja je sprej za nos. Nazalna vakcina nije novi koncept i mnoge države imuniziraju djecu protiv gripe na ovaj način.

Tim trenutno regrutira 30 zdravih volontera, starih od 18 do 40 godina, za test kojim želi utvrditi kako imuni sistem odgovara na vakcinu unešenu na spomenuti način, te prati volontere da li imaju nuspojava. Ukoliko se utvrdi da je sigurno i efikasno, veće provjere će uslijediti i ovo može dovesti do toga da vakcina protiv COVID-a 19 bude davana bez igle.

Pitanje čitatelja o sigurnosti AstraZenece

Kanadski Nacionalni savjetodavni komitet za imunizaciju je 29. marta preporučio da se vakcina Oxford-AstraZeneca ne daje starijima od 55 godina jer se istražuju moguće veze između vakcine i rijetkih ugrušaka krvi.

Ovo se dešava nakon što je Europska agencija za lijekove EMA označila navedenu vakcinu kao sigurnu i 18. marta objavila kako nema dokaza o povezanosti sa ugrušcima.

Međutim, kanadski zdravstveni zvaničnici su naveli kako će i dalje preporučivati starijima od 55 godina da prime vakcinu Oxford-AstraZeneca vakcinu ako budu u prilici jer su u većoj opasnosti od težih oblika bolesti zbog COVID-a 19.

Većina država je nastavila davati ove vakcine nakon što su EMA i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) naveli kako su sigurne i efikasne. Vjerovatno će i Kanada doći do istog zaključka jer dr. Supriya Sharma, glavna savjetnica u Ministarstvu zdravstva Kanade, navodi kako je riječ bila samo o „mjeri iz predostrožnosti“ i kako „ćemo ići dalje kada dobijemo više informacija“.

Trenutno je preporuka u ogromnoj većini država da se prime vakcine Oxford-AstraZeneca ako vam je neko ponudi, jer koristi nadmašuju rizike.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO