Kakav je (zaboravljeni) vjetropotencijal BiH?

Dok EU dominira svjetskom scenom, Bosna i Hercegovina stidljivo koristi svoje vjetropotencijale.

U BiH rade dvije veće vjetroelektrane čija je ukupna snaga iznosi 86,6 megavata (MW) – tek dva posto od ukupne instalirane snage koja se dobija u ovoj državi (EPA - Ilustracija)

Dok se očekuje da energija dobijena snagom vjetra bude okosnica obnovljivih izvora električne energije u Europskoj uniji, u Bosni i Hercegovini se dosta stidljivo nameće pored etabliranih izvora kao što su termo i hidroelektrane.

Kako pokazuju zvanični dokumenti EU-a, ova unija ima najveći kapacitet kada je riječ o vjetropotencijalu na svijetu i očekuje se da će u Uniji vjetar „donositi“ 350 gigavata (GW) do 2030. godine što je 24 posto potražnje za električnom energijom.

Sa druge strane, to ide dosta stidljivo, uz oslanjanje na izvore koji štete čovjekovoj okolini. No, to će se morati promijeniti ukoliko ova država želi biti bliže eurointegracijama.

Prema ranijim podacima, u BiH rade dvije veće vjetroelektrane čija je ukupna snaga iznosi 86,6 megavata (MW) – tek dva posto od ukupne instalirane snage koja se dobija u BiH. U 2018. vjetroelektrane su proizvele 104 gigavat-sata GWh – 0,8 posto od ukupne potrošnje električne energije u BiH (13.294 GWh).

Znanje građana

Da postoje promjene, kao i naznake da će se one nastaviti, potvrdio nam je Elvir Zlomušica sa mostarskog Sveučilišta Džemal Bijedić.

„Da, naime Bosna i Hercegovina je sve do prije nekoliko godina svoju cijelu količinu električne energije proizvodila u termoelektranama, oko dvije trećine proizvodnje u desetogodišnjem periodu, te u hidroelektranama. Danas veliku većinu svojih potreba zadovoljava iz ovih izvora, ali su tu prisutni i drugi izvori energije, kao na primjer energija vjetra“, kaže on za Al Jazeeru.

Ističe kako su građani sve više informirani sa bh. kapacitetima kada je riječ o vjetroenergiji, kao i situaciji van države.

„Mislim da s obzirom na značajno širenje kapaciteta vjetroenergije u svijetu, Evropskoj uniji i većini zemalja regiona, pa i našoj zemlji, građani u BiH znaju mnogo više o ovoj tehnologiji dobijanja električne energije. Pogotovo je tako kod mladih ljudi, tj. studenata na više različitih studijskih programa na univerzitetima koji se više bave ovom tematikom nego ranije, na primjer prije pet do deset godina. Naravno, može to da bude puno više i puno bolje kod svih građana i na tome se treba raditi“.

Kada se govori o vjetropotencijalu Bosne i Hercegovine, on je je iznad termoelektrane koja ima najveću instaliranu snagu, TE Tuzla, koja iznosi 715 megavata (MW).

„Prema našim procjenama, koje smo objavili na naučnim konferencijama i u naučnim radovima, a do koji smo došli nakon višegodišnjih mjerenja i analize podataka sa više desetina mjernih stanica, kao i drugih elemenata i metoda za procjenu, taj da ga nazovemo ovdje tehnički potencijal za Bosnu i Hercegovinu iznosi više od 1.000 MW, koji se odnosi na uslove vjetra i prostorne pretpostavke“, objašnjava naš sagovornik.

Ističe kako se ovdje moraju u obzir uzeti i brojni uticajni faktori kao što su: prostorno-planska regulativa, stanje i kapaciteti prenosne mreže, uslovi balansiranja, odluke o poticanju proizvodnje iz vjetroelektrana, dostupnost i tehnički razvoj same opreme kod vjetroturbina u toku implementacije projekta, sistema kontrole i upravljanja i drugo.

„U operativnom smislu u veoma kratkom periodu u ovoj godini u Bosni i Hercegovini ćemo imati u funkciji vjetroelektrana sa ukupno instalisanom snagom oko 135 MW.“

Podveležje i drugi vjetroparkovi

Zlomušica navodi kako pored dva vjetroparka/vjetroelektrane, koji su u radu u punom kapacitetu – VE Mesihovina (prva velika vjetroelektrana u BiH) i VE Jelovača, uskoro se očekuje i puštanje u probni rad VE Podveležje.

„Razvija se više projekata koji su u različitim fazama, ali prema mojim informacijama da bi do 2030. godine trebali imati u pogonu ili poodmakloj fazi izgradnje većinu od slijedećih vjetroparkova: Grebak, Vlašić, Velika Vlajna, Ivan Sedlo, Hrgud, Podveležje 2, Pločno.“

Na platou Podveležja, desetak kilometara istočno od Mostara, početkom maja 2020. počeli su radovi na izgradnji 15 vjetroagregata pojedinačne snage 3,2 MW. To je spomenuti vjetropark Podveležje 1 čija je najavljena ukupna snaga 48 MW. Očekivana godišnja proizvodnja je približno 130 GWh električne energije, što odgovara potrošnji energije 6.500 domaćinstava, odnosno 25.000 stanovnika.

Riječ je o startu završnih radova nakon što je godinu dana ranije izgrađen pristupni put do gradilišta, montažni plato, trafostanica, priključni dalekovod te srednjenaponske kablovske i fiberoptičke mreže kompletnog parka.

Pripreme, odnosno istraživanja i mjerenja snage vjetra na području Podveležja počela su 2000. godine, ali usljed komplikovanih procedura, nejasnih nadležnosti, nedostatka zakonskih okvira i poništavanja tendera ovaj projekat bi trebao biti u fuknkciji tek početkom naredne godine.

Prema rezultatima ovih istraživanja ukupni potencijal vjetroenergije na podveleškom platou je 300 MW.

Prva VE u Kantonu Sarajevo

Proteklih dana je ministar privrede Kantona Sarajevo Adnan Delić potpisao je aneks ugovora o koncesiji za izgradnju i korištenje vjetroelektrane Ivan Sedlo–Hadžići sa direktorom kompanije Suzlon Wind Energy BH Samirom Džaferbegovićem.

Riječ je o prvoj vjetroelektani koja će se graditi na području Kantona Sarajevo ove godine, investicione vrijednosti oko 30 miliona eura. Radi se o vjetroelektrani sa pet vjetroagregata po pet MW. Koncesija na izgradnju i korištenje je data na period od 30 godina, ranije potpisanim ugovorom između Vlade KS i spomenute kompanije.

Gradnja bi trebala početi u augustu ove godine, a ako sve bude po planu, probni rad bi mogao početi naredne godine, dok bi u puni rad VE mogla biti puštena 2023., naveo je tada Džaferbegović.

Delić je istakao da se radi o veoma značajnom projektu.

„Interes nam je da se proizvodnja energije bazira na obnovljivim izvorima u što većoj mjeri, za razliku od fosilnih goriva, a posebno uglja, po čemu je naša zemlja još uvijek prepoznatljiva. Vjetroelektrane nemaju štetnog utjecaja na prirodu, a snaga energije koju proizvedu je mnogo veća od one iz hidrocentrala ”, istakao je kantonalni ministar, te dodao kako Kanton Sarajevo ima predispozicije za širenje proizvodnje energije iz vjetra.

Pored značajnog potencijala energije vjetra, BiH ima i značajne potencijale u obnovljivim izorima energije kao što su hidroenergija, energija biomase i solarna energija, navodi sagovornik Al Jazeere.

„Dok u zadnje vrijeme vidimo i svjedočimo, ja bih dodao u znatnoj većini slučajeva opravdanom, oportunizmu aktivista na zaštiti rijeka i same javnosti; to otvara prostor i za solarnu energiju. Naravno, tome treba pristupiti dosta ozbiljno, uzimajući elemente zaštite kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, kao i određivanje samih kvota snaga za solarnu energiju uz odgovarajuće elemente ekonomske održivosti, ali poštujući i socijalne elemente društva“, govori Zlomušica.

„Kao što znamo, Bosna je imala i ima značajan potencijal u biomasi, a prije svih tu se treba misliti na biomasu nastalu iz ostataka šumske i drvne industrije.“

Izvor: Al Jazeera