E-automobili su budućnost, ali je regija osuđena na ‘benzince’ i ‘dizele’

Dok se savremeni svijet sve više okreće električnim automobilima, regija do daljnjeg neće svjedočiti njihovoj rasprostranjenosti.

Regija je postala otpad za vozila koje niko neće ili ne može voziti u Evropi(EPA)

Električni automobili u razvijenom svijetu nisu više rijetkost niti “modni hir osviještenih”, već redovna pojava na ulicama. Taj trend bi trebao samo rasti, što pokazuje i nedavna najava velikog Forda da će u Evropi svi njegovi automobili biti električni do 2030. godine, a slične izjave se mogu ćuti i od ostalih proizvođača vozila “na baterije”.

Vrijedi spomenuti i da je Tesla milijardera Elona Muska, najprepoznatljivijeg lica promotora električnih vozila, jedna od najuspješnijih i najvrjednijih kompanija zbog dobre prodaje njihovih modela električnih automobila.

Taj trend vjerovatno nikada neće zaživjeti na području nekadašnje Jugoslavije, smatra Ivan IGloo Gluhak, glavni urednik portala Automobili.hr i ovisnik o automobilima “od treće godine života”, a razloga je više. Kako kaže, niska kupovna moć stanovnika regije i nedostatak novca i volje da se izgradi adekvatna infrastruktura nužna da električni automobili postanu realnost su jednostavno prevelika prepreka.

Novca nema ni za ‘obične’ automobile

“Potreban je ogroman novac da bi se osigurala infrastruktura nužna da se osiguraju uvjeti potrebni da se neko odluči redovno koristiti električni automobil. A tu se radi o velikom novcu, kojeg jednostavno nema. Novca nema ni za obnovu u potresu razrušene Petrinje, a da očekujemo da ima da se gradi infrastruktura za električne automobile?”, kaže Gluhak te napominje da isto vrijede i u ostatku regije.

Pored toga, automobili na ulicama su jasan pokazatelj slabije kupovne moći građana regije, ističe, što je vidljivo po vozilima starih deset i više godina.

“Već sada smo postali otpad za vozila koje niko neće ili ne može voziti u Europi. Ljudi jednostavno nemaju novac za skupa vozila.”

Čak bi i porast broja električnih automobila u Evropi mogao dovesti do toga da se u regiji još više uveze polovnih automobila, jer za njima u bogatijem dijelu Starog kontinenta jednostavno neće biti potrebe.

‘Smiješna’ infrastruktura i nedostatak punionica

Bloger Goran Tadić napominje da je postojeća infrastruktura za električne automobile u regiji “smiješna”.

“Uglavnom nemamo brzih punionica za električne automobile, a i tamo gdje ima, na rijetkim parkinzima nekih trgovačkih centara i slično, često ćete vidjeti kako je neko parkirao napucanog BMW-a i Mercedesa ili drugo skupo ne-električno auto na mjesto rezervisano za električna vozila. I onda bi ljudi bili prisiljeni da parkiraju svoj automobil na baterije ispod balkona i da razvlače produžne kablove kako bi preko noći dopunjavali ‘rezervoar’. Ko bi to normalan želio?”, pita se on.

Međutim, napominje Gluhak, bombastične najave automobilskih kompanija o potpunom prelasku na električne automobile su za sada nerealne zbog trenutno nepremostivog problema – ograničenja ruda potrebnih za baterije koje napajaju električne automobile.

“Te rude se uglavnom vade u rudnicima širom Afrike i one su neobnovljive. Dok god se ne razviju neki sintetički materijali ili neke nove tehnologije koje neće ovisiti o ovim rudama, ne može se očekivati masovni prelazak na električne automobile, ne samo kod nas, u regiji, već širom svijeta.”

Rješenje, smatra on, leži u hibridima ali i vozilima koji kao pogonsko gorivo koriste vodik. I dok su hibridi, koji kombiniraju dva ili više izvora za napajanje, poput dizelskih motora u kombinaciji s elektromotorima, prisutni već neko vrijeme, vodik bi mogao biti most između klasičnih motora i baterija.

Bit ćemo sretni ako se to ovdje desi do 2090.

Mada ni takva vozila ne treba u skorije vrijeme očekivati u regiji, dodaje Gluhak, jer ni za njih nema adekvatne infrastrukture niti mogućnosti za punjenje. Kako god se okrene, smatra glavni urednik portala Automobili.hr, do daljnjeg smo osuđeni na “benzince” i “dizele”.

“Ako zaista Ford ispuni svoje namjere i u potpunosti prijeđe na električne automobile do 2030. godine, a slično bude s ostalim proizvođačima, mi ćemo biti sretni ako se to ovdje desi do 2090. godine, jer zaista toliko kaskamo za svijetom. I to je optimistično predviđanje”, smatra Gluhak.

Alan Čutuna se više godina bavi uvozom automobila iz zemalja Evropske unije u Bosnu i Hercegovinu. Broj automobila koje je uvezao teško je nabrojati, ali jedno je za sve zajedničko: niti jedan automobil nije bio električni ili hibrid, niti zna da je neko od njegovih kolega takav automobil uvezao.

“Meni niti je ko tražio, niti sam ja uvezao neki od takvih automobila. A koliko mi je poznato, nije ni neko od mojih kolega koji se bave uvozom. Jedno što znam da je neko kupio hibridni automobil, ali nije uvezen, već je kupljen preko lokalne prodavnice automobila.”

Drugi trend o kojem se sve više govori u automobilskoj industriji jesu samovozeći automobili, ali sagovornici Al Jazeere ne očekuju da će u skorije vrijeme oni biti dostupni u regiji. Bloger Tadić navodi da za automobile koji bi samostalno trebali voziti i upravljati treba adekvatna signalizacija i napredne telekomunikacijske mreže, poput 5G mreža, kako bi vozila komunicirala s udaljenim serverima i međusobno.

‘Saobraćajni znaci iza žbunja…’

Loša pokrivenost signalom i često starije generacije mobilnih mreža u određenim dijelovima regije jednostavno nisu dovoljni za ova vozila, smatra on. I kad jednog dana budu uobičajena u svijetu, dodaje, kod nas se neće moći koristiti.

“Izbrisane trake na cestama, saobraćajni znaci iza žbunja, nedostatak saobraćajne signalizacije… Nemoguće je očekivati da će vozilo moći da se ‘izbori’ sa svim tim”, kaže Tadić.

A tu je i ljudski faktor, dodaje Gluhak.

“Svaki novi, skuplji automobil ima dosta naprednih opcija. Ali, većina vlasnika takvih vozila u regiji nisu u stanju povezati telefon putem bluetootha s automobilom. Zaista ne vidim kako bi bili u stanju koristiti samovozeće automobile”, skeptičan je glavni urednik portala Automobili.hr.

Izvor: Al Jazeera

Reklama