Italija: Je li počeo svjetski vakcinacijski rat?

Mediji na Apeninima pozdravljaju potez Marija Draghija da zabrani izvoz vakcina u Australiju sve dok AstraZeneca kasni u isporuci ugovorenih doza Evropskoj Uniji.

Većina italijanskih medija pozdravila je potez Vlade koji je, kako prenose agencije, naišao na pozitivan odjek i u nekim drugim evropskim zemljama (EPA)
Većina italijanskih medija pozdravila je potez Vlade koji je, kako prenose agencije, naišao na pozitivan odjek i u nekim drugim evropskim zemljama (EPA)

Zabranivši kompaniji AstraZeneca da izveze 250 hiljada doza anti-Covid vakcine u Australiju, Italija i njen novi premijer Mario Draghi poslali su snažnu poruku velikim farmaceutskim kompanijama, ali i saveznicima u Evropskoj Uniji, izvještavaju mediji na Apeninima.

Italija je povukla potez bez presedana, ali utemeljen u novim evropskim propisima, kao odgovor na to što britansko-švedski proizvođač lijekova nije ispunio ugovorne obaveze o isporuci vakcina protiv Covida-19 zemljama EU.

AstraZeneca je u prvom tromjesečju ove godine zbog proizvodnih problema za 60 procenata smanjila ugovorenu isporuku vakcina evropskim zemljama, te je najavila da će distribuciju dogovorenu za naredna tri mjeseca prepoloviti.

Uz suglasnost Evropske komisije, a pozivajući se novi sistem kontrole izvoza koji je stupio na snagu 30. januara, Italija je u četvrtak postala prva zemlja koja je blokirala vakcine proizvedene u svojoj zemlji. Radi se o dozama djelomično napravljenim u fabrici kompanije Catalent u gradu Ananji blizu Rima.

Rim i Brisel pokazali mišiće

Ekonomski list Il Sole 24 Ore svoj izvještaj započinje rečenicom da je „i zvanično započeo svjetski vakcinacijski rat“. List ističe da su „Rim i Brisel pokazali mišiće farmaceutskim konglomeratima“.

Zabrana je obrazložena s tri motiva: navode se preveliki broj doza namijenjenih za izvoz, relativno niska ugroženost Australije te konačno nestašica vakcina u EU i Italiji, odnosno kašnjenja AstraZenece u isporuci ugovorenih doza.

Ovaj posljednji argument Il Sole portretira brojkama koje se tiču Italije: AstraZeneca se obavezala ovoj zemlji u prva tri mjeseca 2021. distribuirati 8,2

miliona doza, a na dan 4. mart isporučila je svega 1,51 milion, uz obavezu da do kraja mjeseca dostavi ukupno 5,35 miliona. „U 20-tak dana trebaju isporučiti više od 3,5 miliona doza?! Novo kašnjenje je na pomolu“, konstatira Il Sole.

„Nešto se promijenilo“, piše rimska Repubblica komentirajući do sada nezabilježen izazov neprikosnovenim farmaceutskim konglomeratima.

„Teško je pronaći sličan primjer u kojem je Italija, često neodlučna i suzdržana u svojim strategijama, evropskim partnerima pokazala put kojim treba ići. Draghi je ovim potezom preuzeo lidersku ulogu u evropskoj borbi protiv pandemije, što je važno pogotovo kada se zna da će u septembru političku scenu napustiti Angela Merkel“, navodi Repubblica.

Pandorina kutija je otvorena

Većina italijanskih medija pozdravila je potez Vlade koji je, kako prenose agencije, naišao na pozitivan odjek i u nekim drugim evropskim zemljama. Francuski ministar zdravstva Olivier Veran izjavio da bi i Pariz mogao poći stopama Rima, iako u ovom trenutku ne proizvodi anti-Covid vakcine.

S druge strane, njemački ministar zdravstva Jens Spahn je kazao da njegova zemlja zasad nema nijedan razlog da zaustavi izvoz u druge zemlje. Njegov sunarodnjak Bernd Lange, evropski parlamentarac koji predsjedava Odborom za međunarodnu trgovinu, poručio je da je potez Italije greška koja će imati posljedice.

„Pandorina kutija je otvorena. Greška. Mogla bi imati fatalne posljedice po, na primjer, distribucijski lanac. Uvod u globalni rat za vakcine? Eskalacija neizbježna“, napisao je Lange na Twitteru.

Australija je zatražila od Evropske komisije da revidira zabranu izvoza vakcina iz Italije, ali je tamošnji premijer Scott Morrison izjavio da razumije razloge zbog kojih je ovakva odluka donešena.

„U Italiji dnevno umire 300 osoba i sasvim sigurno mogu shvatiti nervozu koja tamo postoji. Oni se nalaze u krizi koju je teško obuzdati. Tako nije u Australiji“, prenose agencije Morrisonove riječi.

Lombardija zatvorila škole

Uporedo s programom vakcinacije, italijanske vlasti nizom drugih mjera pokušavaju zaustaviti širenje pandemije korona virusa koje je, zbog sve prisutnijih mutacija, La Stampa nazvala trećim valom.

Italija je premašila broj od 3 miliona zaraženih osoba od izbijanja pandemije u februaru prošle godine. U minuloj sedmici dnevno se bilježi oko 20 hiljada novih slučajeva u prosjeku (22.865 u četvrtak), od čega skoro četvrtina otpada na Lombardiju (5.174).

Regija na sjeveru, najmnogoljudnija i najbogatija u Italiji, uvela je nove mjere. Guverner Attilio Fontana u četvrtak navečer je potpisao uredbu kojom je Lombardiju proglasio tamno narandžastom zonom, usljed čega su po automatizmu zatvorene sve škole. Od petka su učenici svih razreda ostali u kućama da prate nastavu online.

Kako piše Corriere della Sera, ova uredba je izazvala brojne komentare i polemike ne zbog toga što je donesena, budući da se njena opravdanost nalazi u činjenici da se virus sve više širi među djecom, u školskim ustanovama, već zato što je objavljenja manje od 24 sata prije nego je stupila na snagu.

Svaki deseti Italijan je siromašan

Teškim ekonomskim posljedicama pandemije bave se gotovo svi mediji nakon što je Državni zavod za statistiku (ISTAT) objavio izvještaj po kojem je broj siromašnih osoba u Italiji u 2020. godini povećan za milion na ukupno 5,62 miliona, što čini gotovo deseti dio stanovništva (9,4 procenta).

Broj domaćinstava koje ne mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe, uključujući i hranu, narastao je za 335 hiljada, sa 1,7 na 2 miliona. Ovi podaci su najviši od 2005. od kada ISTAT vodi statistiku.

„Godinu nakon dolaska Covida, evo nam i računa. Brojke ne mogu biti više dramatične: Pandemija je zadala teški udarac italijanskim porodicama“, piše La Stampa.

ISTAT je objavio da je prosječno italijansko domaćinstvo tokom 2020. trošilo 2.328 eura mjesečno ili 9,1 posto manje nego u 2019. Izdaci za hranu i piće (468 eura mjesečno) i za troškove stanovanja, uključujući i režije (893 eura) su ostali nepromijenjeni u odnosu na prošlu godinu.

Za petinu je smanjena potrošnja u svim ostalim kategorijama (967 eura, – 19,4%), uključujući izdatke za izlaske u restorane (-39%), za kulturne aktivnosti poput koncerata, pozorišta, kina i muzeja (-26,5%), za odjeću i obuću (-23,2%)…

Italija je zemlja među najteže pogođenim pandemijom. Mimo toga što je virus dosad odnio blizu 100 hiljada života, italijanska ekonomija je u 2020. doslovno devastirana, a bruto društveni proizvod je smanjen za 8,9 procenata.

Izvor : Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO