Hrvatske bolnice ostaju bez lijekova, dugovi stotine miliona eura
Dug prema veledrogerijama dostigao je 860 miliona eura, pa je moguće da lijekova neće biti niti za životno ugrožene Hrvatske.
Mjesecima, pa i godinama u nazad čelnici hrvatskih veledrogerija upozoravaju na dug države prema njima na ime isporučenih lijekova bolnicama širom Hrvatske. Veledrogerije su redovito isporučivale lijekove bolnicama, ali novac na ime te isporuke nisu dobivali isto tako redovito. Neke od bolnica svoje račune nisu plaćale i po gotovo dvije godine.
Slijedom toga, dug na ime isporučenih lijekova je rastao godišnje oko tri milijarde kuna (oko 400 milijuna eura). Tako je bilo sve do kraja 2019. godine, kada je počeo iznimno brzo rasti te je do početka 2021. godine narastao na 6,5 milijardi kuna (oko 860 milijuna eura).
Iz veledrogerija ističu kako se radi o problemu hrvatskog zdravstva koji se ne rješava zadnjih 25 godina, nego se uvijek pokušavao smiriti vatrogasnim mjerama, odnosno hitnim uplatama iz državnoga proračuna, nakon što su došle najave o daljoj ne isporuci lijekova bolnicama koje se nalaze na popisu dužnika.
Zaustavljene isporuke bolnicama
Taj problem krajem ožujka 2021. godine dodatno je istaknut kada su čelnici najveće hrvatske veledrogerije Medika donijeli odluku da više niti jedna kutija lijeka neće otići ni u jednu bolnicu koja ne poštuje zakonske rokove plaćanja od 60 dana, a to su sve bolnice u Hrvatskoj, osim one u Lovranu.
Govoreći o razlozima ovakve odluke, predsjednik Uprave Medike Jasminko Herceg rekao je kako su takvu odluku donijeli jer im dugovanja opterećuju i ugrožavaju svakodnevno poslovanje, ali i jer iz Vlade Hrvatske nema nikakvog odgovora, pa čak niti najave razgovora na njihova česta upozorenja. Navodno se ministar zdravstva Vili Beroš nije javljao niti na telefonske pozive.
“Dug prema našoj veledrogeriji narastao je na više od dvije milijarde kuna (oko 265 milijuna eura), u ovom kvartalu isporučili smo robu u vrijednosti od oko milijardu kuna, a platili su nam najviše 100 milijuna kuna (oko 13,2 milijuna eura). Vladajući ne nude nikakvo rješenje. Vlada ugrožava poslovanje tvrtke, isplatu obveza državi, pa i plaća radnicama, tako da nije bilo druge nego odmah krenuti s obustavom isporuke, jer nema nikakve povratne informacije da bi se problem mogao početi rješavati”, rekao je Herceg.
Još konkretniji bio je predsjednik Uprave Oktal Pharme Ivan Klobučar, koji je rekao kako su veledrogerije Vladi pokušale pružiti ruku i poručile da četiri veledrogerije mogu nositi maksimalno 3,5 milijardi kuna duga (oko 462 milijuna eura), ali nikako više od toga. Ministru Berošu i Vladi poručio je da se uozbilje te da će i građani proći dobro ako se oni uozbilje.
‘Životi ljudi će biti ugroženi’
“Svim veledrogerijama već odavno se prelila čaša. Potpuno nas ignoriraju. Već tri mjeseca molimo za rješenje. Dug se približava iznosu od 6,5 milijardi kuna [oko 860 milijuna eura]. Bolnice se u posljednja tri mjeseca platile tek 30 posto isporučene robe, a ove godine su samo dvije fakture od njih 12 plaćene ljekarnama”, rekao je Klobučar.
Kazao je i kako lijekovi neće biti isporučivani niti onim pacijentima kojima su lijekovi hitno potrebni.
“To netko napokon treba izreći javno. Životi ljudi sad će biti ugroženi. Ovo nije plašenje, ovo je realnost. Očekujem da ćemo uskoro dobiti neki mail, moguće da je već i stigao poziv na neki sastanak. Kod nas jedino sila djeluje. Sastanak bez cilja i rješenja za nas nije sastanak. Priča da će se nešto riješiti naslušali smo se zadnjih godina”, rekao je Klobučar.
Zabrinuti za moguće stopiranje dalje isporuke lijekova su i pacijenti, koje ovakve vijesti i najave iz veledrogerija zabrinjavaju i koji su u strahu za dalje liječenje.
“Imam više dijagnoza i svakoga dana pijem ‘šaku’ tableta, jer moram. Stoga me ovakve vijesti jako brinu, jer ne znam što će biti ako zaista ne bude lijekova. Radio sam gotovo 40 godina, stalno plaćao [zdravstveno] osiguranje, teško zaradio mirovinu i sada postoji mogućnost da ne bude lijekova za mene. Isto razmišljaju i ostali građani. Najviše smo ugroženi mi stariji ljudi, koji smo u mirovini i bolesni. Očekujem od svih da taj problem što prije riješe. Obični građani nisu krivi za te njihove sporove i neisplate. Novac se uplaćuje, pa neka nađu gdje završava”, kaže Stjepan Ivić (68) iz Vinkovaca.
Problem koji traje desetljećima
O dugu prema veledrogerijama govorio je i predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić, koji je rekao kako ta situacija zabrinjava i pacijente i liječnike u Hrvatskoj, ali i da je hipotetska situacija, u kojoj se ne može pružiti potrebna terapija pacijentima, neprihvatljiva i zabrinjavajuća.
Prema riječima Luetića, dug prema veledrogerijama nije nešto novo te da je taj problem prisutan godinama unazad. Pojasnio je kako se po glavi zaposlenika u Hrvatskoj, među državama Europske unije, izdvaja možda u najvećem postotku ali i da je zaposlenih u odnosu na broj osiguranih malo, odnosno samo 30 posto. Tvrdi i kako sustav tako funkcionira već desetljećima, ali i da od početka epidemije korona virusa nije bilo prostora za reforme.
“Desetljećima postoje značajni dugovi u zdravstvu, što govori o nesrazmjeru prihoda i rashoda. Sad je interval eskalacije krize s dugom, prijetnje blokadom i blokada sve kraći. Mislim da je trenutna situacija intenzivirana epidemijom korona virusa u smislu povećane potrošnje i smanjenog prihoda, odnosno davanja za zdravstvo. Očito trebamo naći bolji način financiranja zdravstva. Trebamo to redefinirati, da se i iz proračuna izdvaja na godišnjoj razini veća količina novca. Potrebna je i racionalizacija da sustav s obje strane bude što balansiraniji”, rekao je Luetić.
Kazao je kako sve bolnice imaju određene zalihe, ali i da one nisu velike i dugoročne, odnosno da se, drugim riječima, te zalihe broje na razini nekoliko dana do najviše par tjedana. Postavio je i pitanje je li i dalje održiv ovaj model u kojem 30 posto građana iz plaća izdvaja za sustav zdravstva dok u isto vrijeme 100 posto građana ima zajamčene zdravstvene usluge.
“Trebamo to redefinirati da se i iz proračuna izdvaja na godišnjoj razini veća količina novca. Potrebna je i racionalizacija da sustav s obje strane bude što balansiraniji”, istakao je Luetić.
Kako su i očekivali čelnici veledrogerija, njihova najava da dalje neće isporučivati lijekove bolnicama koje ne isplaćuju svoje obveze, bez obzira koliko su ti lijekovi potrebni, vrlo brzo je rezultirala i pozivom na hitni sastanak. Čini se kako je sada ministar Beroš uspio pronaći vremena da još jednom sasluša zahtjeve veledrogerija.
Izdvajaju više od Nijemaca
“Svjesni smo problema i predložit ćemo rješenje usuglašeno s Ministarstvom financija. Radit ćemo sve da nijedan građanin ne ostane bez lijekova”, rekao je Beroš u najavi sastanka.
Povodom najnovije krize s veledrogerijama, Beroš je rekao i kako su građani Hrvatske s 861 eurom za izdvajanje za zdravstvo na začelju Europske unije te da se i to mora sagledati. Poručio je i da kao dugoročno rješenje za dugove u zdravstvu nije isključena niti mogućnost povećanja izdvajanja iz plaća za zdravstveno osiguranje.
Međutim, po mnogima te riječi Beroša ne stoje te se pojašnjava kako je jedini relevantni kriterij za usporedbu bilo kojeg izdvajanja odnos prema BDP-u tj. prema gospodarskoj snazi države i njezinih građana. A prema tome kriteriju Hrvatska za zdravstvo izdvaja više od devet ostalih članica EU-a, među kojima su i države poput Mađarske, Slovačke, Litve, Litvanije, Estonije… Prema tome kriteriju, Hrvatska s izdvajanjem od 16,5 posto doprinosa za zdravstvo izdvaja više i od radnika u Njemačkoj.
Stopa za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj je 16,5 posto, a do 2019. godine iznosila 15 posto.