Otpor zaključavanju i očaj u hitnoj pomoći

Dok hitne službe u pariskoj oblasti objavljuju da su pred pucanjem, sve su brojniji protesti protiv mjera ograničenja kretanja.

Advokati brane građane kojima je naloženo da plate kazne jer nisu nosili maske ili poštovali zabranu kretanja (EPA)

Godinu posle prvih protiv-epidemijskih mera zaključavanja, u Francuskoj su sve brojnija protestna okupljanja. Formiraju se različite grupe sa različitim idejama i ponekad se međusobno udružuju, piše pariski dnevnik Le Monde.

Istražujući pozadinu protesta protiv zaključavanja, vakcina i svih ostalih ograničavajućih mera vezanih za epidemiju, Le Monde podseća na sve što smo mogli da vidimo u vreme tradicionalnih karnevala kojima se vekovima obeležava kraj zime i dolazak proleća.

Autori članka podsećaju na skup u gradu Annecy, gde su u “šetnji za slobodu” okupilo više stotina građana. U odeći živih boja, u “karnevalskim odorama” , “širo osmehnuti”, pevali su i igrali… Tražili su pravo da odbiju da nose  maske, mere zaključavanja i vakcine “dok su ih ostali zapanjeno posmatrali”.

Kostimirani građani na zabranjenom karnevalu

“Vrhunac spektakla bio je koncert pod vedrim nebom pevača Francisa Lalanna, već viđenog na ‘frontu’ na strani ‘Žutih prsluka'”, piše Le Monde.

Pariski dnevnik prenosi da ovo nije jedini skup “za slobodu”. U isto vreme u Marseju u luku je sišlo oko 6.500 kostimiranih građana uprkos tome što je karneval bio zabranjen. Neki od učesnika završili su na sudu, dobili kaznu ili su oslobođeni.

“Iste scene, samo u manjim razmerama, videli smo u brojnim manjim gradovima”, konstatuje Le Monde, dodajući da ove urbane pokrete ljudi predvode udruženja i pojedinci koji su se anagažovali u toku zdravstvene krize.

“Reč je o udruživanju srodnih duša, koja su se dogodila spontano, tokom demonstracija i okupljanja”, objasnila je jedna nastavnica, aktivna u pokretu osporavanja mera protiv epidemije.

‘Pustimo ljekare da prepisuju lijekove’

“Njihov angažman počeo je uglavnom u proleće 2020. godine sa dr Didierom Raoultom. Na YouTubeu je lekar iz Marseja širio ideju jednostavnog rešenja za epidemiju koja se širila – hidroksihlorokin (stari lek protiv malarije). Maske, zaključavanje, vakcine? Ništa od toga. Za svoje sledbenike Raoult je oličenje alternativnog rešenja koje im uliva sigurnost.

“Didier Raoult rekao je da ovde nije reč o virusnoj epidemiji, već o epidemiji straha, što je mnogo gore”, kaže Louis Fouce, lekar – anesteziolog na odelenju za reanimaciju u bolnici u Marseju. Bolnički unverzitetski institut koji vodi Raoult on naziva brodom koji se čvrsto drži u oluju. Nije mu važno što su naučne studije demantovale teorije doktora Raoulta.

U svojevrsnu pobunjeničku hronologiju autori članka u Le Mondu svrstavaju i kolektiv “Pustimo lekare da prepisuju lekove”, koji je osnovan posle dekreta francuskih vlasti da zabrane prepisivanje hidroksihlorokina pacijentima zaraženim COVID-19, s obrazloženjem da može da bude “vrlo opasan”, iako je reč o leku koji se upotrebljava više od pola veka i lekari o njemu takoreći sve znaju.  Kolektiv je osnovan na inicijativu dr Violaine Guerin.

Udruživanje medicinskih aletrnativnih kolektiva

Razna udruženja ne suprotstavljaju se samo tretmanu koji zvanične zdravstvene vlasti promovišu. “Dr Fouce osnovao je kolektiv ReinfoCovid, koji zahteva i brani ‘pravednu i srazmernu zdarvstvenu politiku’ kojom se ostavlja slobodan izbor kada je reč o nošenju maski i vakcinama. Tu je i udruženje BonSens (Zdrav razum), koje istražuje poreklo korona virusa i tvrdi da statistike o epidemiji nisu tačne. Među pobunjenicima su i Xavier Azalbert, vlasnik sajta FranceSoir, šef konspiracionističkog preduzeća Silvano Trotta i Martine Wonne” piše Le Monde.

“U proleće 2021. godine nastaje savez. Pet medicinskih aletrnativnih kolektiva grupiše se u Coordination Sante libre /…/ idu dotle da objavljuju svoje protokole, koji su veoma kritikovani. Sazvežđe udruženja ovih protivnika sebe vidi kao alternativu državi, za koju smatraju da čini greške u zdravstvenoj politici”, piše Le Monde i dodaje: “Ovom prvom medicinskom frontu pridružuje se još jedan koji osporava regulaciju koju je država nametnula zbog krize. Advokat Arlo Alberto Brusa zvezda je ovog pokret. Poznat je po tome što je branio slavne fudbalere kao Zinedine Zidane i Didier Descamps. Brusa je Italijan nastanjen u Francuskoj, a osnovao je udruženje  Reakcija19.

Advokat Brusa i njegovo udruženje preuzeli su slučajeve odbrane građana kojima je naloženo da plate kazne zato što nisu nosili maske ili što nisu poštovali zabranu kretanja.

Godinu dana posle osnivanja, ovo udruženje ima 64.000 članova i podnelo je brojne optužbe, koje su uglavnom do sada bile odbijene.

Kao da ne žive na istoj planeti

Da li su se svi ovi ljudi se protive maskama, merama ograničenja kretanja i vakcinama ikada susreli sa lekarima i sestrama u službama hitne pomoći? Da li su ovih dana ušli u hitne službe u bolnicama u pariskoj oblasti čiji su lekari potpisali očajnički proglas javnosti objavljen u nedeljniku JDD (Journal de Dimance)? “Nikada se nismo našli u ovako teškoj situaciji, čak ni u vreme najgorih atentata”, poručilo je 40 lekara koji su potpisali tekst.

Deluje kao da oni i članovi udruženja “medicinske opozicije” ne žive na istoj planeti.

Kako je potvrdio i zvanični izveštaj zdravstvenih vlasti, francuska država ne samo da za poslednjih godinu dana nije povećala broj bolničkih kreveta u javnim bolnicama, već ih je i smanjivala u ime štednje.

Lekari, potpisnici apela objavljenog u JDD-u, zato najavljuju da će, zbog povećanog broja zaraženih u pariskoj oblasti, uskoro morati da odbijaju pacijente kojima je potrebno bolničko lečenje. “Ako bismo ovo prećutali, izadali bismo Hipokratovu zakletvu koju smo položili.”

“Selekcija pacijenata” po kriterijumu “prednost za prijem u bolnice imaju oni koji imaju više šansi da prežive” po ovim lekarima već je počela merom odlaganja operacija koje nisu hitne kako bi se oslobodili kapciteti za zaražene COVID-19.

Kontaktiranje tri miliona građana

U Francuskoj još uvek vlada nestašica vakcina, zbog kašnjenja sa isporukama. Za sada mogu da se vakcinišu stariji od 70 godina. Mogu da se prijave i stariji od 55 godina ukoliko imaju hornične bolesti.

Direktor Zdravstvenog osiguranja Francuske Thomas Fatome kaže za dnevnik Le Parisien da će službenici kontaktirati tri miliona građana starijih od 75 godina koji još nisu zakazali vakcinaciju.

“Ti ljudi nam često kažu da su imali nameru da se vakcinišu, ali kasnije su odustali videvši da se govori o nestašici vakcina. Kada telefoniramo obično to utiče na građane. Mali broj njih odbije zakazivanje vakcinacije”, kaže Fatome.

Izvor: Agencije