Bitka za zaštitu privatnosti na internetu: Da li je rat već izgubljen?

Sloboda će do kraja ovog stoljeća, ako ne i puno prije, ostati tek nejasno sjećanje koje će uglavnom pobuđivati neugodu, kaže profesor Krunoslav Nikodem.

Pritisak sadržaja na društvenim mrežama i internetu svakim danom je sve veći i sve je nepodnošljiviji, a to se posebno odnosi na mlade i djecu, kaže profesor Nikodem (EPA)

Američki tehnološki gigant Google objavio je da će od sljedeće godine ukloniti postojeću tehnologiju praćenja prometa na web stranicama u internet pregledniku Chrome.

Tako Google više neće koristiti druge tehnologije za modificiranje takozvanih kolačića ili stvaranje karakteristika unutar Chromea koje će mu omogućiti pristup tim podacima, saopćila je sveprisutna kompanija.

Godinama kritičari i aktivisti koji zagovaraju privatnost na internetu kritizirali su tehnološke kompanije, uključujući Google, zbog upotrebe kolačića za prikupljanje zapisa o pregledavanju njihovih web stranica.

U osnovi, kolačići (cookies) su sićušne datoteke web stranica koje se spremaju na internet preglednicima korisnika, te dopuštaju web stranicama da pamte sve što su posjetitelji radili. Kada korisnik posjetite web stranicu ili web prodavnicu, uz prihvaćanje, kolačić se šalje na internet preglednik kako bi pamtio šta korisnik radi, gdje i šta klika i šta dodaje u košaricu prilikom kupovine u web shopu.

S obzirom da Googleove usluge koristi ogroman broj ljudi na svijetu (vjerovatno svako ko ima pristup internetu i kome nije blokiran pristup uslugama ovog giganta) te uz činjenicu da je Chrome najpopularniji preglednik na svijetu, logično je za očekivati da bi i konkurencija mogla napraviti slične poteze koji se tiču prikupljanja korisničkih podataka.

Nova pravila

Mia Biberović, izvršna urednica portala Netokracija.hr, napominje da je konkurencija već uvela slična pravila.

“Apple, sa svojim preglednikom Safari, i Mozilla već blokiraju third party kolačiće, ali Google je odabrao malo drugačiji način pristupa ovom problemu, odnosno umjesto naglog blokiranja, predstavio je Privacy Sandbox, skup pet API-ja kojima će zamijeniti praćenje korisnika i takozvani retargeting (ponovno ciljanje korisnika). Iz te kompanije navode da ne žele naglo blokirati kolačiće treće strane jer bi to, po njima, moglo imati negativne posljedice i na korisnike i na cijeli oglašivački ekosustav”, navodi Biberović.

Kako kaže, oglašavanje je poslovni model mnogih web stranica i ovo predstavlja veliku promjenu za njih.

No, ovaj potez Googlea bi mogao biti problematičan, jer će ta kompanija u novom poretku vjerovatno preferirati vlastite alate, kao što je Google Analytics, nauštrb drugih, što bi moglo dovesti do toga da Google kontrolira cijeli novi sistem targetiranja oglašavanja.

“To je svakako loše za tržište, odnosno oglašivački sustav, jer može dovesti do gašenja konkurentskih alata.”

Tražena roba

Najave Googlea i potezi Applea i drugih navode na zaključke da bi velike tehnološke kompanije mogle napokon pokleknuti pred zahtjevima aktivista i prestati prikupljati podatke svojih korisnika, danas najtraženiju robu kojom se uveliko trguje.

“Kaže se da najveće tehnološke kompanije nisu tehnološke, nego podatkovne kompanije, tako da ne vjerujem da će se to skoro promijeniti. Podatci su trenutno najvažnija valuta na svijetu, ali kako sve više raste svijest korisnika o tome kako se njihovi podatci koriste i kako regulativa to prati (primjerice, GDPR u Europskoj uniji), tako će se i kompanije morati prilagođavati. Vjerujem da neće nikada prestati prikupljati podatke, samo će prikupljati drugačiju vrstu podataka i uporabljivati ih na drugačiji način”, smatra izvršna urednica Netokracija.hr.

Treba imati na umu, ističe, i da se privatnosti podataka drugačije pristupa u Kini, SAD-u i Evropi.

Evropa je najstroža po pitanju prikupljanja i uporabe podataka korisnika, što je s jedne strane dobro, ali ujedno ima takozvani chilling effect za inovacije, odnosno teže ih je provesti u Evropi, dodaje.

Zato jedan TikTok, trenutno najbrže rastuća društvena mreža na svijetu, ne bi mogao biti “rođen” u Evropi, zbog trenutne regulacije, ali morat će se prilagoditi pravilima EU-a ako želi tu poslovati.

S obzirom da je prikupljanje i trgovina korisničkih podataka u srži poslovanja velikih kompanija, svaki potez vezan za ograničavanje i onemogućavanje prikupljanja podataka imat će i velike posljedice na samo djelovanje navedenih kopanija.

Potencijalni gubici

Takvi potezi će se odraziti na svaku kompaniju različito, smatra Biberović, ali dodaje da je dobar primjer kako će ovo utjecati na poslovanje tehnoloških giganta jeste Facebook.

“Uz to što je uveo Intelligent Tracking Prevention, putem kojeg blokira kolačiće treće strane, Apple je izmijenio i Identifier for Advertisers, koji služi za praćenje korisnika, što predstavlja velik udarac za Facebook. Smanjit će to preciznost oglasa, a utjecati i na prihode ove kompanije jer, prema njenim zadnjim poslovnim rezultatima, 97 posto prihoda dolazi od oglašavanja”, dodaje izvršna urednica Netokracije.

Facebook je, prema javno dostupnim podacima, 2020. godine zaradio gotovo 86 milijardi dolara, što ukazuje koliki finansijski udarac potencijalno prijeti ovoj kompaniji.

Osim na kompanije, ovo će utjecati na oglašivače, i to najviše na one male, ističe Biberović.

Kako kaže, veliki oglašivači mogu sebi uz velike budžete priuštiti i velik doseg, a u takvoj vrsti kampanje praćenje korisnika nije toliko bitno, jer će svi koji trebaju vidjeti poruke.

Mali oglašivači moraju mudrije baratati svojim ograničenim budžetima, stoga im je precizno oglašavanje, koje su dosadašnje tehnologije omogućavale, vrlo dobro došlo. Kako će se oni snaći u novom sistemu, teško je reći, kaže Biberović.

Ovisnost o internetu

Ono što ide u prilog kompanijama koje barataju s našim podacima jeste činjenica da uz sva upozorenja aktivista širom svijeta o brojnim zloupotrebama naše elektronske “intime” izostaje reakcija javnosti, koja se u najboljem slučaju može nazvati “mlakom”. Čak i uz brojne skandale vezane za trgovinu korisničkim podacima, korisnici uglavnom ne reagiraju, a ključ za takvo odsustvo bijesa jeste svojevrsna ovisnost o uslugama koje društvene mreže i tehnološke kompanije nude.

Krunoslav Nikodem, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i stručnjak za cyber kulturu, podsjeća da je danas u svijetu nešto više od 4,5 milijardi korisnika interneta, što je gotovo 60 posto svjetske populacije, a ta brojka je u Hrvatskoj viša, odnosno od ukupnog broja stanovnika je skoro 80 posto korisnika interneta, gdje je najveći je porast i u svijetu i kod nas u razvojnom području mobitela, odnosno “pametnih telefona”.

Život je danas, posebno za mlađe generacije, potpuno nezamisliv bez interneta, ističe profesor Nikodem. Kako kaže, globalni razvoj interneta, od 1990. godine do danas, donosi velike promjene u svim područjima ljudskog života, od poslovanja, trgovine, politike, kulture i zdravstva, do konstrukcije identiteta i prijateljskih i ljubavnih odnosa, a u tim velikim i globalnim promjenama mnogo toga je pozitivno, a kao primjer ističe mogućnosti koje donosi korištenje interneta i društvenih mreža u situaciji pandemije koja traje više od godinu dana.

No u tim promjenama je mnogo toga i negativno.

“Pritisak sadržaja na društvenim mrežama i internetu svakim danom je sve veći i sve je nepodnošljiviji, a to se posebno odnosi na mlade i djecu. Taj pritisak donosi snažno ubrzavanje života gdje ritam virtualnog (bezvremenog) vremena uništava ritam vremena ljudskog tijela i posljedično vodi nemogućnosti koncentracije i pažnje, te stanju stalno istovremene ushićenosti i nezadovoljstva i anksioznosti. Kod mladih je to ovisnost u punom smislu te riječi. Privatnost tu više nije bitna, barem ne u tradicionalnom smislu tog koncepta, jer u širem kontekstu potrošačkog društva svatko postaje ‘svoj vlastiti projekt’, a ključna djelatnost postaje ‘rad na sebi’ iza koje stoji zavodljivo obećanje potencijalnog uspjeha da barem na tren ta privatnost postane javna”, navodi stručnjak za cyber kulturu.

Gubitak slobode

Iako se povremeno dese rijetki razvoji događaja koji ukazuju da će javnost jednog dana ipak smoći snage da “udari šakom od stol” i natjeraju velike kompanije da poštuju našu privatnost i da prestanu prikupljati i zloupotrebljavati podatke korisnika, profesor Nikodem takve iluzije ne gaji.

“Ne očekujem da će javnost u bilo kojem stvarnom i ozbiljnom smislu biti važna u bilo kojem društvenom kontekstu, upravo suprotno. Na temelju rezultata empirijskih istraživanja, kako za Hrvatsku tako i za Europu, očekujem porast autoritarnosti i razvoj novih oblika totalitarizma koji se temelje na zabavi i na subjektivnim željama pojedinaca. Sloboda će do kraja ovog stoljeća, ako ne i puno prije, ostati tek nejasno sjećanje koje će uglavnom pobuđivati neugodu. To se posebno odnosi na slobodu mišljenja, uopće na proces mišljenja i razmišljanja”, smatra stručnjak Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Borbu za zaštitu privatnosti korisnika interneta neće povesti ni političari, koji bi u teoriji trebali zastupati najbolje interese svojih birača, smatra on.

Kako kaže, političari već dugo nemaju svoje agende i interese već kroz simulaciju rada za opće dobro predstavljaju partikularne interese moćnih skupina i korporacija koje im zauzvrat potpomažu i finansiraju tu simulaciju.

“U tom smislu političari će se prilagoditi, iako ne smatram da će do stvarnih ograničenja društvenih mreža doći”, govori profesor Nikodem.

Izvor: Agencije + Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO