Ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana ne pomažu ni strane investicije niti institucije

Drugim riječima, strana ulaganja ne doprinose nego štete ekonomskom razvoju.

Da bi se stanje promijenilo nabolje potrebno je razviti institucije do određenog stepena kada će one doprinositi općem razvoju, smatra autor (EPA)
Da bi se stanje promijenilo nabolje potrebno je razviti institucije do određenog stepena kada će one doprinositi općem razvoju, smatra autor (EPA)

Tokom godina razvijene zemlje su privukle većinu stranih direktnih ulaganja (FDI). Međutim, posljednjih godina ovaj se trend mijenja. Prema izvještaju o svjetskim ulaganjima, globalni tokovi stranih ulaganja u 2018. godini smanjili su se na 1,3 biliona američkih dolara (sa 1,5 biliona dolara u 2017. godini) što predstavlja pad od 13% i ovo je najniži nivo stranih ulaganja u razvijene zemlje od globalne finansijske krize 2008. godine. Istovremeno, prilivi zemljama u razvoju neprestano rastu sa godišnjim rastom od 2% i sada su dostigli udio od 54% u odnosu na globalni iznos stranih direktnih investicija, što je maksimum svih vremena.

Strana direktna ulaganja i institucionalni razvoj

Uticaji stranih direktnih ulaganja i institucionalnog razvoja privukli su značajnu pažnju među istraživačima. Za očekivati je, apriore, da će ukupni učinak stranih ulaganja i institucionalnog razvoja biti pozitivni. Konkretno, očekuje se da će strana ulaganja dovesti do prelijevanja tehnoloških inovacija i tehničkog znanja „know-how“ u manje razvijene ekonomije.

Iz tog razloga, svaka vrsta stranih ulaganja je generalno dobrodošla, posebno u slučaju tranzicionih ekonomija poput onih sa zapadnog Balkana. Ipak, ovisno o osnovnim uvjetima u kojoj se određena država nalazi, ove varijable mogu imati različite efekte na ekonomski rast. Općenito govoreći, ekonomski učinci zemlje su u velikoj mjeri određeni njenim političkim, institucionalnim i pravnim okruženjem. Sve ovo utiče i na značaj stranih ulaganja.

Imajući ovo u vidu, zemljama Zapadnog Balkana, kao općenito i tranzicijskim ekonomijama, prijeko su potrebni stalni prilivi stranih direktnih ulaganja. Ovim ulaganjima ove zemlje bi bile u stanju podržati infrastrukturne i druge razvojne projekte kojima bi ove zemlje mogle potaknuti ekonomski rast. Ipak, prema općeprihvaćenim standardima, za ovakav razvoj neophodno je da zemlje posjeduju razvijen finansijski sektor i institucije, te političku stabilnost i kvalitetan ljudski kapital

Zemlje zapadnog Balkana

U nedavno završenom istraživanju fokusirao sam se na uticaj stranih direktnih ulaganja i institucionalnog razvoja na ekonomski rast zemalja Zapadnog Balkana. Studij pokriva Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Ove ekonomije su relativno male, razvijaju se i još uvijek prolaze kroz tranziciju od planirane / komandne ka tržišnoj ekonomiji.

Da bi se istražila veza između stranih direktnih ulaganja i institucionalnog razvoja s jedne strane i ekonomskog rasta s druge strane, studija koristi nekoliko panel tehnika za analizu podataka. S tim u vezi, u studiji su se koristiti godišnji podaci odabranih makroekonomskih pokazatelja. Svi podaci su iz baze podataka Svjetske banke i pokrivaju razdoblje 2000.-2019. godina.

Tabela 1 i Tabela 2 pokazuju procentualni rast godišnjeg BDP-a po stanovniku kao i prilive stranih direktnih ulaganja  (u odnosu na BDP) u zemljama zapadnog Balkana. Oscilacije su evidentne. Najmanji priliv stranih ulaganja je dokumentovan u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji. U nešto boljoj situaciji su Srbija te Albanija koja bilježi blagi porast. Crna Gora je zabilježila veliki porast stranih ulaganja tokom globalne finansijske krize (2008-2009), ali je od tada taj priliv u padu. I pored toga, od svih zemalja zapadnog Balkana, Crna Gora je privlaći najviše investicija.

Tabela 1: BDP po stanovniku (godišnji rast %)
Tabela 2: Strana direktna ulaganja (FDI), prilivi (% od BDP-a)

Pored  priliva stranih ulaganja, u studiji se koristi i nekoliko pokazatelja institucionalnog kvaliteta. Tako na primjer, u studiju je korišten ukupni indeks institucionalnog kvaliteta koji je izradila Heritage Foundation. Kada je riječ o institucionalnom razvoju ovih zemalja, podaci ukazuju da ne postoji značajna razlika među njima. Pored ovog indeksa, korišteno je i još šest pokazatelja institucionalnog kvaliteta:

  • kontrola korupcije – Korupcija se odnosi na upotrebu javne moći radi lične koristi i pokriva širok spektar ljudskih radnji. Kontrolu korupcije koristimo kao pokazatelj institucionalnog kvaliteta. Teoretski, postoji pozitivan odnos između kontrole korupcije i stranih direktnih ulaganja.
  • politička stabilnost – Politička stabilnost važan je faktor koji osigurava priliv stranih direktnih investicija. One predstavljaju dugoročnu investicijsku aktivnost i svaka vrsta prijetnje obeshrabruje priliv isith. Multinacionalne korporacije izbjegavaju direktna strana ulaganja u slučajevima političke nestabilnosti zbog visokog rizika i prebacuju se u zemlje sa manjim rizikom.
  • vladavina prava – Vladavina prava potiče strana ulaganja. Pravila i zakoni su skupovi sporazuma kojima države provode politike kojima se štite investitori te obeshrabruje tržišno neprijateljske politike i umanjuje rizik.
  • regulatorni kvalitet – Regulatorni kvalitet pospješuje strana ulaganja uvođenjem tržišno prihvatljivih politika kao što su kontrola cijena, vladina intervencija i slobodno kretanje kapitala. Regulatorni kvalitet odražava sposobnost vlade da formuliše i provodi zdrave politike i propise koji promovišu ekonomski razvoj.
  • glas i odgovornost – Glas i odgovornost također pospješuju strana ulaganja, jer doprinose stvaranju klime bez rizika za domaće i strane investitore.
  • vladina efikasnost – Učinkovitost vlade odražava kvalitet javne i državne službe i stepen njene neovisnosti od političkog pritiska. Svi ovi pokazatelji su uzeti u obzir da bismo ispitali njihov uticaj na ekonomski razvoj zapadnog Balkana direktno kao i njihov uticaj na priliv stranih ulaganja u zemlje regiona.

Rezultati istraživanja

Ukratko, rezultati studije ukazuju da strana direktna ulaganja imaju značajno negativan uticaj na ekonomski rast zemalja zapadnog Balkana. Drugim riječima, strana ulaganja ne doprinose nego štete ekonomskom razvoju.

Što se tiče institucionalnog razvoja, rezultati su neuvjerljivi, pa čak i oprečni, ovisno o korištenom pokazatelju. Tako, ukupni indeks institucionalnog kvaliteta pokazuje negativan uticaj institucionalnog razvoja na ekonomski rast. Od ostalih pokazatelja institucionalnog razvoja, neki su pozitivni dok su drugi negativni, ali bez značajnog uticaja na ekonomski razvoj. Pored toga, evidentno je da institucionalni razvoj ne utiče na vezu između stranih ulaganja i ekonomskog razvoja.

S druge strane, rezultati također pokazuju da bruto domaće investicije imaju značajno pozitivan, a inflacija značajno negativan uticaj na ekonomski rast zemalja zapadnog Balkana.

Kako poboljšati situaciju

Ukratko, možemo zaključiti da kada je riječ o zemljama zapadnog Balkana, strana direktna ulaganja značajno smanjuju ekonomski rast. Iako su ovi rezultati kontraintuitivni, slični rezultati su evidentirani i u drugim istraživanjima koja se fokusiraju na zemlje u razvoju.

Kada je riječ o zemljama zapadnog Balkana, ovakvi rezultati se mogu pripisati negativnoj političko-ekonomskoj klimi u ovim zemljama. Svojim (uglavnom) nepotrebnim birokratskim propisima i procedurama opterećuju investitore te samim tim ne doprinose općem razvoju.

S druge strane, direktan ili indirektan uticaj institucionalnog razvoja na ekonomski rast nije zabilježen. Imajući u vidu sveukupnu (ne)razvijenost institucija u zemljama zapadnog Balkana, ovakvi rezultati ne iznenađuju. U prethodnim studijama istaknuto je da ove institucije trebaju dostići određene nivoe kako bi imale značajan uticaj na ekonomski rast.

Ipak, evidentan je pozitivan uticaj domaćih investicija na ekonomski rast što ukazuje na potrebu za boljim upravljanjem državnih budžeta, a posebno onog dijela koji se odnosi na kapitalna ulaganja.

Prema tome, da bi se stanje promijenilo nabolje potrebno je razviti institucije do određenog stepena kada će one doprinositi općem razvoju. Sa razvojem institucija, poboljšat će se opća klima za strana ulaganja i tek onda možemo očekivati da će i ona doprinositi razvoju. Do tada, zemlje zapadnog Balkana se trebaju okrenuti ličnim ulaganjima i nastojati unaprijediti institucije koje će ovo sprovoditi.

Izvor : Al Jazeera

Povezane

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi najavio je da će regija zapadnog Balkana u idućih sedam godina dobiti devet milijardi eura bespovratne pomoći od Evropske unije.  Tokom razgovora sa zvaničnicima Srbije poručio je da se tim novcem – regiju želi približiti Uniji kako bi države bile spremne za članstvo. U tom smislu, kaže, značajno je regionalno povezivanje i projekt mini […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO