Migranti u Krajini se spremaju za proljetnu ‘igru’ ka Zapadu

Pored 2.500 službeno prihvaćenih od lokalne vlasti i do 1.500 koji borave u napuštenim objektima oko Bihaća, u Unsko sanki kanton u martu je stiglo 750 migranata ‘iz unutrašnjosti’.

U Velikoj Kladuši je primijećen priliv migranata u gradu (EPA)
U Velikoj Kladuši je primijećen priliv migranata u gradu (EPA)

Iako su izgubili medijski prioritet pred Pfizerima, AstraZenecama, Sputnjicima V, Sinopharmima, Modernama i Johnson&Johnsonima, migranti se ne daju. Pokrenuli su umorna i posrnula tijela, bez vakcina, revakcina i antitijela i čekaju ih novi očajnički prelasci bh. i hrvatske granice.

Proljeće u njima budi sve preostale atome snage u potrošenim tkivima, koja već mjesecima i godinama putuju bespućima balkanskih granica prema “obećanoj budućnosti” Schengena.

U Bosanskoj krajini su toga svjesni i politika, i građani. Ovdašnjim ljudima trebaju visibabe i šafrani, snijega nije ni bilo da bi okopnio, da primijete proljeće. Migranti su se probudili iz zimskog sna, kojeg gotovo da nisu ni imali na ledenim proplancima Grmeča i Plješevice.

U šleperima i kamionima bježe ka Schengenu

Cijeli svijet uvjerio se, pogotovo krajem prošle godine, da država Bosna i Hercegovina ne zna pripremiti na vrijeme ni migrantski kamp na Lipi za hiljadu promrzlih beskućnika. No, proljeće je i migrantima Lipa služi tek kao privremeni bivak za posljednje pripreme prema Evropskoj uniji. Njihov put je via dolorosa, put patnje, ali i dobar posao za lukave, bezobzirne i pragmatične “biznismene”.

“Jučer dobijem informaciju od Europola [agencija EU-a za sigurnost] da je na granici između Hrvatske i Slovenije zaustavljen šleper, a prilikom kontrole njegove unutrašnjosti pronađen je 151 migrant”, priča nam dobro obaviješteni policijski službenik.

Pominje i slučaj kamiona s namještajem iz srbijanskog grada Vranja, koji se nakratko zaustavio nakon što je ušao u Sloveniju. Slučajni svjedoci su primijetili kako iz njega iskaču četiri migranta i prijavili događaj policiji.

“Osim domaćih kriminalnih grupa, ovim unosnim biznisom bave se i državljani susjednih država, a posebno je u tom smislu primijećena dobro organizirana aktivnost Ukrajinaca”, objašnjava izvor.

U srušenim objektima uslovi nedostojni čovjeka

Glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Unsko-sanskog kantona (USK) Ale Šiljdedić potvrđuje da migranti nikada nisu ni napustili Bihać i okolinu bez obzira na kamp Lipu. Oko 1.000 njih se čak i u zimskim mjesecima sklanjalo po rubnim dijelovima grada i divljim šatorskim naseljima. Lijepi dani polagano prazne i kamp Lipu, 20 kilometara od Bihaća prema unutrašnjosti države.

“Dolaze u grad, kupuju šta im treba, ovdje su bliže granici, borave par dana, nastoje se opremiti i krenuti rutama koje su odabrali prema Hrvatskoj”, kaže Šiljdedić.

Migrante, koji su i tokom zime nastanjivali napuštene objekte u vlasništvu države, policija nije dirala tokom hladnih dana, koji još traju. Šiljdedić objašnjava da, prema odluci Operativnog štaba za kontrolu migrantskih kretanja USK-a, boravkom i kretanjem u napuštenim objektima i drugim neuslovnim lokacijama migranti čine prekršaje u vidu prosjačenja i skitnje, jer se odbijaju smjestiti u kamp Lipa. Migranti se u Bihaću u najvećoj mjeri nastanjuju u nezavršenoj zgradi Doma penzionera, pred očima policije, jer je zgrada MUP-a udaljena tek 150 metara, te u objektu nekadašnjeg Krajinametala. Vlasnici ovih objekata “digli su ruke od njih”.

“U napuštenim i polusrušenim fabrikama i objektima, u koje su samovoljno ušli, oni lože vatru, dim se vije iznad grada, to su uslovi nedostojni čovjeka, a dolaze im TV kamere ili se sami snimaju mobitelima i objavljuju na društvenim mrežama. Tako ide slika u svijet o nehumanim uvjetima u kojima borave na USK-u, a odbijaju prostor u kojem ih čekaju krevet, hrana, medicinska njega”, kaže glasnogovornik MUP-a.

Za 15 dana marta stiglo novih 750 migranata

Prema dostupnim podacima, svakog dana u kampu Lipa ima između 300 i 400 slobodnih kreveta, jer je lijepo vrijeme pokrenulo migrante ka graničnom pojasu prema Hrvatskoj. Iako krajiška policija ne prati odlaske, prelaske i povratke migranata iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, a i to se dešava uz fizičko maltretiranje i šikaniranje, ova agencija ima prilično preciznu statistiku ulaska migranata na USK iz pravca Sarajeva i Banje Luke. Tako je, prema ovim izvorima, za 15 dana marta stiglo novih 750 migranata.

“Na ulazu u kanton kod Bosanske Krupe samo u ovom mjesecu evidentirano je oko 500 migranata, dok je kod Ključa pristiglo oko 250 ljudi, koji su se uputili prema Bihaću ili Velikoj Kladuši. Zaustavljamo ih na tim kontrolnim punktovima, međutim, svjesni smo da ne možemo hermetički zatvoriti kompletan prostor te da oni pronađu put do svojih privremenih ciljnih odredišta”, navodi Šiljdedić.

Kantonalna vlast je u “diplomatskoj utakmici”, jer su se tako dvije godine razvijale okolnosti indiferentosti državnih institucija, dala do znanja da se može “nositi” sa 2.500 migranata na ovom prostoru. Tako zvanično u četiri privremena prihvatna kampa u Bihaću, Cazinu i Velikoj Kladuši trenutno su popunjeni svi smještajni kapaciteti, s pomenutim brojem migranata. U Lipi je to 1.500, Borići i Sedra sa po 500 migranata, gdje se nalaze porodice s djecom. Vlast kamp u Miralu u Velikoj Kladuši “ne računa” i želi ga rasformirati, s obzirom da se radi o urbanom području, što je i stav evropskih zvaničnika, koji su jedno vrijeme na primjeru Krajine ignorirali.

“Miral je pun, s oko 850 migranata. Van kampa, po rubnim dijelovima i šatorskim naseljima, njih je oko 300, svi će oni pokušavati cijelo proljeće i ljeto da odu. Imat ćete situacije da će iz Mirala za noć izići njih 200 do 300, a za par dana će se vratiti 150 do 200, jer će ih Hrvati vratiti sa svoje teritorije”, kaže Šiljdedić.

Iz Bangladeša i Pakistana na jednoj, ostali na drugoj strani

U Velikoj Kladuši je primijećen priliv migranata u gradu.

“Ima ih u šetnji, dolaze na pijacu, gdje prodaju sitnice i vjerovatno se tako spremaju za prelazak. Odlaze i do granice, koja je blizu, i provjeravaju lokacije. U šumama oko granice postoje njihova šatorska naselja, u kojima su bili i tokom zime. Tamo je stanje da te Bog sačuva”, priča jedan Kladušanin. Objašnjava kako su migranti podijeljeni, oni iz Bangladeša i Pakistana su na jednoj, a na drugoj strani ostali.

U policijskim strukturama objašnjavaju da oni ne prate put migranata prilikom prelaska bh. granice i prisilnog vraćanja iz Hrvatske, to je zadataka Granične policije Bosne i Hercegovine. Također, nisu nadležni ni za kontrolu kampova, što je u nadležnosti Službe za strance Bosne i Hercegovine. No, operativne i obavještajne informacije policije ukazuju da su migranti sa područja Hrvatske vraćani na nelegalan način, mimo graničnih prelaza, mimo postupaka readmisije, nego bukvalno preko šuma i livada i s vidnim povredama. Stoga čudi kako pojedinci iz Granične policije Bosne i Hercegovine tvrde da oni ne znaju ni za jedan takav slučaj.

“Prijave i informacija je bilo od domova zdravlja Velika Kladuša i Bihać. Migranti su tvrdili da su povrede dobili od nepoznatih lica na hrvatskoj teritoriji. Mi te i takve podatke evidentiramo i službene zabilješke proslijedimo MUP-u [entiteta] Federacije Bosne i Hercegovine i Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine”, ističe glasnogovornik MUP-a USK-a.

Svi znaju ‘tajne rute’ koje vode u Hrvatsku

Prije nekoliko dana Operativna grupa za koordiniranje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na području USK-a konstatirala je da je narušena sigurnosno i zdravstveno-epidemiološka situacija na području kantona, dok epidemiolozi Zavoda za javno zdravstvo i Krizni štab Ministarstva zdravstva USK-a ukazuju i na pogoršanu epidemiološku situacija unutar kampova za prihvat migranata. Stvaranje novih divljih kampova otežava rad pripadnika policije i ugrožava sigurnosnu sitaciju, ocjena je MUP-a.

Brojnost migranata na gradskim ulicama, javnim površinama i u napuštenim objektima ne može se precizno ustanoviti, što je jasno i iz izjava zvaničnika, ali svi se slažu da je proljeće provuklo migrante iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine prije svega Blažuja i Ušivka kod Sarajeva. Tu su i oni koje je hrvatska vlast spriječila da ilegalno uđu u ovu zemlju.

Svaki prosječno informirani Bišćanin, Cazinjanin ili Kladušanin zna “tajne” rute kuda se u ilegali probijaju migranti ka hrvatskoj granici. To su planinske staze Plješevice, pravci Tržac, Raštela, Bosanska Bojna, Hrgar, Šturlić… izbjegavaju ceste, kreću se šumama prema Lapcu, Korenici i drugim naseljima uz granicu. Pa šta sudbina upiše…

“Na ulicama i u napuštenim objektima boravi oko 1.500 migranata”, upozorava premijer USK-a Mustafa Ružnić i još jednom konstatira da su smještajni kapaciteti za migrante na ovom kantonu u potpunosti popunjeni.

Da ne bude opet kako ‘nismo znali’

Priliv “proljetnih” migrantskih brigada u Krajinu, koliko predvidiv i očekivan kod vlasti, budi bojazan za sigurnosne i zdravstvene probleme. I građani obnavljau strahove od ponavljanja nemilih događaja. Ružnić traži od Sarajeva da rješava problem pražnjenja kampa Miral. Da ne bude opet da “neko” izjavi kako “nismo znali”.

Policija motri na Miral, a Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine je otišao zahtjev za relociranje maloljetnika bez pratnje iz kampova Miral i Borići u kamp Duje kod Doboja, gdje im je osiguran smještaj i nadzor.

“Traži se od Službe za poslove sa strancima [Bosne i Hercegovine] da koordinira prihvat migranata prisilno vraćenih na područje USK-a bez poštivanja procedura zvanične readmisije, kao i ilegalnih migranata van zvaničnih prihvatnih smještaja, posebno vodeći računa na rizik širenja korona virusa i potrebe poštivanja smjernica za očuvanje zdravstveno-epidemiološke situacije”, poručeno je u jednom od zaključaka sa posljednje sjednice Operativnog štaba za kontrolu migrantskih kretanja USK-a.

Izvor : Al Jazeera

Povezane

Od 2018. Bosna je glavni pravac kretanja desecima hiljada ljudi koji bježe pred ratovima i siromaštvom na Bliskom istoku, u Aziji i Africi.

06 Feb 2021
Više iz rubrike TEME
POPULARNO