Popis stanovništva na Balkanu – političko, a ne statističko pitanje

Usljed historijskih dešavanja, migracija, depopulacije i dnevne politike, popis stanovništva je često naglašeno političko pitanje.

Burna politička godina u Crnoj Gori nastavlja se kroz tematiku popisa stanovništva (EPA)
Burna politička godina u Crnoj Gori nastavlja se kroz tematiku popisa stanovništva (EPA)

Popis stanovništva je uobičajna statistička aktivnost nadležnih državnih institucija koja se provodi najčešće u mjesecu aprilu prve godine u desetljeću.

Međutim, na Balkanu usljed historijskih dešavanja, migracija, depopulacije i „dnevne“ politike popis stanovništva je često naglašeno političko pitanje.

Balkan je zadržao jednim dijelom multinacionalni karakter uprkos brojnim ratovima u 20. stoljeću i ranije. Sa druge strane manjine igraju sve važniju ulogu u procesu euro-atlanskih integracija.

Borba za prevlast u Crnoj Gori na popisu stanovništva

Burna politička godina u Crnoj Gori nastavlja se kroz tematiku popisa stanovništva koji privlači mnogo pažnje u susjednoj Srbiji. S obzirom na činjenicu da su upravo manjine bila prevaga na referendumu o nezavisnosti Crne Gore ne čudi pritisak na građane Crne Gore da se na popisu izjasne kao Srbi kako bi oni postali najbrojniji narod što bi umnogome promijenilo uređenje i političke odnose u ovoj zemlji.

“Očuvanje identiteta Bošnjaka, jedan je od temeljnih programskih ciljeva Bošnjačke stranke. Bošnjaci su autohton narod na ovim prostorima i naša je obaveza kao političkih predstavnika da radimo na očuvanju i unaprjeđenju identiteta bošnjačkog naroda. U vremenu iza nas, Bošnjaci su pokazali svoju privrženost državi Crnoj Gori i skoro plebiscitarno podržali nezavisnost Crne Gore. S toga i smatramo da je očuvanje tradicije, običaja, jezika, kulture i svih drugih posebnosti Bošnjaka dio jednog zajedničkog procesa u cilju izgradnje multietničkog društva, kao najvećeg bogatstva Crne Gore”, kaže za Al Jazeeru Ervin Ibrahimović, šefa kluba poslanika Bošnjačke stranke u Parlamentu Crne Gore.

On smatra da se u posljednjih deset godina mnogo uradilo na razdvajanju dva pojma – Bošnjaci nacionalno ime i musliman vjerska pripadnost.

“Očekujemo da dođe do povećanja broja Bošnjaka u Crnoj Gori, jer je to posljedica sazrijevanja svijesti”, zaključuje Ibrahimović.

Sa druge strane, ideja o postojanju muslimana kao naroda u Crnoj Gori nedavno je dobila afirmaciju kroz osnivanje političke stranke muslimana u Crnoj Gori što predstavlja obnovu stava iz 2013. godine. Na zadnjem popisu u Crnoj Gori Bošnjaka je bilo 9, a muslimana 3,3 posto.

U proglasu Inicijativnog odbora navodi se da su crnogorski muslimani do sada uglavnom bili aktivni u građanskim partijama i preko njih pokušavali da ostvare svoja prava. Ističu da je oko 45 000 crnogorskih muslimana, koji se nacionalno izjašnjavaju kao muslimani ili Crnogorci islamske vjere bez adekvatne političke zastupljenosti.

S. Makedonija – borba za očuvanje multinacionalnosti

Republika Sjeverna Makedonija je jedna od rijetkih država koja skoro 20 godina nije provela popis stanovništva. To je posljedica zategnutih odnosa između dva najbrojnija naroda koji su u međuvremenu prevaziđeni. Međutim, kad je Balkan u pitanju zapletima nikad kraja. Zadnjih mjeseci susjedna Bugarska nastavlja tamo gdje je Grčka stala, odnosno negira postojanje makedonske nacije, jezika, identiteta.

Nakon kratkog makedonsko-albanskog sukoba na početku stoljeća ova država je dobila građanski Ustav kojim su, pored većinskih Makedonaca i Albanaca priznate i nacionalne manjine Turci, Vlasi, Srbi, Romi, Bošnjaci. Pored njih, u ovoj zemlji živi još 20 manjina (Egipćani, Crnogorci, Hrvati, Bugari, Slovenci, Mađari…)  što makedonsko društvo čini izuzetno multietničkim.

„Popis stanovnistva ne treba biti politička operacija, već statistička, na čijim se rezultatima kreiraju politike na kratkom, srednjem i dugom roku, u svim oblastima, od ekonomije, preko zdravstva, pa sve do obrazovanja. Zbog kreiranja raznih politika, osim institucijama, relevantni  rezultati popisa su potrebni  i političkim strankama, nevladinim organizacijama i intelektualcima“, kaže za Al Jazeeru Dželal Hodžić, zamjenik direktora u vladinoj Agenciji za ostvarivanje prava zajednica (AOPZ), koja u svom mandatu prati ostvarivanje prava svih etničkih zajednica ispod 20 posto.

Nadležnost ove Agencije je uređenje ravnopravnost zastupljenosti etničkih zajednica koje imaju manje od 20 posto udjela u ukupnom stanovništvu u javnom sektoru, obrazovanje na maternjem jeziku, upotreba jezika i simbola, kultura, mediji, podrška nevladinom sektoru koji radi na promociji prava manjina.

Sandžakije, muslimani i Crnogorci

AOPZ je kreirala i sprovodi kampanju za popis stanovništva koja ima za cilj podizanje svijesti pripadnika manjina da se na popisu izjasne onako kako se osjećaju.

Politički, kulturni i NVO aktivisti Bošnjaka u S. Makedoniji su formirali Koordinaciono tijelo Bošnjaka za popis stanovništva 2021. godine čiji je koordinator Adelaid Karišik.

„S obzirom da naša prava što se tiče ravnopravne zastupljenosti u institucijama, upotreba maternjeg jezika u lokalnim samoupravama i školovanje na maternjem jeziku zavisi od procenta koji bude na popisu možemo kazati da postoji prijetnja da budu dodatno ugrožena prava Bošnjačke zajednice u ovim oblastima. Druga stvar što se tiče popisa je nepravilno iznašnjavanje određenog broja Bošnjaka koji se zbog neinformiranosti i drugih faktora na popisu upišu kao Sandžaklije, muslimani, Crnogorci, a svoj maternji jezik često imenuju bošnjačkim umjesto bosanskim, pa time dodatno umanjuju broj Bošnjaka“, smatra Karišik.

Popis u Sjevernoj Makedoniji će biti dijelom realizovan digitalno čime je otklonjena mogućnost biranja jezika koji nije standardiziran što će olakšati prikupljanje realnih podataka kad je u pitanju jezička pripadnost.

Odgađanje popisa za jesen

Uslijed pandemije COVID-19 Vlada Hrvatske je više puta odgodila realizaciju popisa stanovništva koji bi se trebao održati na jesen. Također, vlasti na Kosovu zbog prijevremenih izbora prolongirali popis na jesen, dok je Crna Gora odgodila popis zbog neusvajanja budžeta.

Proteklog vikenda u Zagrebu je u organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba je održana konferencija “Bošnjaci u popisu stanovništva 2021.“ u sklopu priprema za popis stanovništva 2021. godine.

Bošnjaci u Hrvatskoj kao i drugim državama se suočavaju s pojavom izjašnjavanja sa velikim „M“ te jednim dijelom kao Hrvati islamske vjere.

„Prema posljednjem popisu stanovništva, 31.500 ljudi se izjasnilo kao Bošnjaci, onih koji govore bosanskim jezikom bilo je oko 15 000 te desetak hiljada ‘Muslimana’ s velikim ‘m’. Mi se nadamo da će se taj trend povećanja broja Bošnjaka, a smanjenje broja ljudi koji se izjašnjavaju kao ‘Muslimani’ s velikim ‘m’ nastaviti u omjeru u kojem je bio prisutan na posljednjem popisu stanovništva” smatra Armin Hodžić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba.

Manjine ugrožene asimilacijom i iseljavanjem

Manjine na Kosovu, u S. Makedoniji, Srbiji su pored diskriminacije dodatno ugroženi asimilacijom i iseljavanjem. Najugroženiji narod je svakako Romi koji su svim državama Balkana izuzetno diskriminisani. Njihov status je dodatno ugrožen pandemijom zbog specifičnog načina života i kretanja. Pored njih, diskriminacija i asimilacija je izražena kod srodnih naroda, Egipćana i Aškalija – posebno od strane Albanaca, te kod Goranaca i Torbeša koji žive na tromeđi Kosova, Makedonije i Albanije. Većina Goranaca i Torbeša se na popisu 1991. godine i ranije ubrajala u „Muslimane“, ali povratkom historijskom imena Bošnjak oni su se rasplinuli između Bošnjaka, Albanaca, Turaka, Srba, Makedonaca, pa čak i Bugara.

Zadnjih godina među sandžačkim Bošnjacima je prisutan proces albanizacije koji se djelom koordinira sa Kosova.

„Bošnjaci Sandžaka godinama svoja prava temelje na činjenici da čine 52 posto stanovništva ove historijske regije što se može vrlo lahko ugroziti ako se, naprimjer, tri poto pešterskih Bošnjaka izjasni da su Albanci. Ako se ovo ostvari, Albanci neće dobiti ništa, a Bošnjaci će izgubiti mnogo,“ smatra dr. Esad Rahić, sandžački historičar.

Na ranijem popisu stanovništva 2011. Bošnjaci i Albanci su dijelom bojkotovali provođenje popisa zbog čega se očekuje povećanje njihovog udjela u ukupnom stanovništvu Srbije. S druge strane upravo Bošnjaci i Albanci tradicionalno imaju najveći natalitet u Srbiji i popis će pokazati da li će iseljavanje anulirati prirodni priraštaj.

Iseljavanje i demografsko starenje često je prevelik izazov za mnoge manjine da realizuju u stvarnosti prava koja im zakoni garantuju što predstavlja dodatni izazov za balkanska društva koja često nemaju senzibilitet za „druge“.

Pored manjina, na prostoru bivše Jugoslavije bile su zastupljene i regionalne pripadnosti (npr. Istrijani, Dalmatinci, Šumadinci) čiji udio se smanjuje iz popisa u popis.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Iako planiran tek za narednu godinu, popis stanovništva u Crnoj Gori tema je koja je uzburkala javnost. Dio civilnog sektora zatražio je od mandatara Zdravka Krivokapića da se građani ubuduće ne izjašnjavaju o nacionalnoj i religijskoj pripadnosti kao i jeziku, dok je Liberalna partija uz dio intelektualaca mišljenja da popis treba da se odgodi. Iz […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO