Hrvatska poslušnost u EU: Tapšanje po ramenu nije opcija

Kada je u pitanju cjepivo protiv korona virusa, Hrvatska mora inzistirati na ravnopravnosti u EU i odbaciti isključivu poslušnost.

Prije nego se pridružio inicijativi austrijskog kancelara, hrvatski premijer Andrej Plenković je ublažavao kritike Sebastiana Kurza zbog neravnomjerne raspodjele cjepiva unutar EU-a (EPA)
Prije nego se pridružio inicijativi austrijskog kancelara, hrvatski premijer Andrej Plenković je ublažavao kritike Sebastiana Kurza zbog neravnomjerne raspodjele cjepiva unutar EU-a (EPA)

Austrijski kancelar Sebastian Kurz nedavno je, barem je takav dojam bio, preuzeo na sebe borbu za hrvatske interese kada je izjavio da je zbog, kako je rekao, tajnih ‘dealova’, Hrvatska, uz Bugarsku, oštećena i načinjena joj je nepravda načinom distribucije cjepiva protiv korona virusa jer se ne poštuje raspodjela po broju stanovnika.

Neke su države članice Europske unije, upozorio je Kurz, primile previše cjepiva, spomenuvši kao primjere Maltu i Nizozemsku, a neke premalo, spomenuvši kao primjere Bugarsku i Hrvatsku.

Hrvatski premijer Andrej Plenković, unatoč tome što Hrvatska ima popriličnih problema s nabavkom cjepiva, ali se za sada čvrsto drži politike Bruxellesa naklonjene zapadnim proizvođačima – iako ‘koketira’ s idejom nabavke cjepiva iz Kine ili Rusije – Kurzove je riječi komentirao rekavši da razlike među državama članica EU-a ipak u ovom trenutku nisu prevelike.

No, ubrzo se nakon toga pridružio Kurzovoj kritici – održan je i sastanak premijera Hrvatske, Austrije, Slovenije, Češke, Bugarske i Latvije o pitanju neravnomjerne i neravnopravne distribucije cjepiva u EU-u.

Jakić: Zanemarivanje interesa građana na račun tapšanja po ramenu

No, dio hrvatske javnosti i stručnih analitičara – a prije svega, naravno, najveća oporbena stranka Socijaldemokratska partija (SDP) – zapitali su se koliko i kako Hrvatska kroz europsku agoniju i po mnogima fijasko u nabavci cjepiva, štiti svoje i interese svojih građana, kada predsjednik Vlade relativizira izjave kancelara druge države kojima se zagovara i hrvatski interes.

Vanjskopolitički stručnjak Tomislav Jakić napominje da EU ne prihvaća ocjenu o svojem fijasku i odgovara, kako kaže, bezobraznom formulom, a Hrvatska poslušnošću.

„'To nije naš problem, to je problem kompanija koje ne isporučuju na vrijeme’. Ali oni koji stradaju od toga su građani, prema tome to jest problem Europske unije. Hrvatska se u svemu tome, nažalost moram reći, kao građanin Hrvatske, ponaša kao jedan krajnje poslušni član Europske unije i poslušna je do te mjere da zanemaruje interese svojih građana na račun tapšanja po ramenu iz Bruxellesa“, kaže Jakić.

Hrvatska je, navodi, najprije kroz izjavu svojeg premijera gotovo dovela u pitanje riječi austrijskog kancelara, koji je spomenuo Hrvatsku i Bugarsku kao egzemplarne zemlje koje nisu dobile koliko su trebale dobiti.

„Da bi se idućeg dana priključio inicijativi austrijskog kancelara i ušao u grupu od pet zemalja koje se sad bune protiv neravnomjerne raspodjele cjepiva, a da bismo danas došli do formule: Premijer Plenković je održao sastanak s premijerima više europskih država. Pri čemu izgleda da premijer Plenković nije održao sastanak, nego je on sudjelovao na sastanku i da je cijela stvar od početka inicijativa austrijskog kancelara“.

Stoga zaključuje da Hrvatska ‘luta od danas do sutra’ te nema ni konzistentnu, a kamoli dugoročnu politiku.

Galić: Po pitanju cjepiva – na zadnje noge

U očima europskih birokrata, smatra, to je veliki plus jer oni, kako kaže, vole kad se njihova politika i potezi ne dovode u pitanje.

„Kako se to ogleda na raspoloženje i na ocjenu koju Hrvatskoj kao državi daju, ja bih rekao, širi politički krugovi u Europi, pogotovo politički krugovi pojedinih utjecajnih europskih zemalja, to je drugo pitanje. Mislim da ta ocjena nije laskava, a da li su i hrvatski građani došli do spoznaje da nešto tu ipak nije kako bi trebalo biti, vjerojatno će pokazati i skori lokalni izbori“, zaključuje Jakić.

Mirko Galić, bivši hrvatski diplomat, novinar i vanjskopolitički analitičar, ističe da je potrebno razbiti mit kako su sve zemlje članice EU-a jednako važne i utjecajne u Bruxellesu.

Velike zemlje članice, kaže, najutjecajnije su i diktiraju mnoga teška, a pogotovo ovako delikatna pitanja poput cjepiva prije svega u svoju korist.

Hrvatska, navodi, ne bi trebala zavaravati sebe i svoje građane pridavajući si preveliku važnost u tom kontekstu – neravnopravnost je, ističe, očigledna.

„Hrvatska bi morala prihvatiti da je ipak na začelju kolone i po mnogim drugim pokazateljima pa i po tome koliko dobiva cjepiva, manje nego neke druge zemlje. Trebalo je, po meni, ono što austrijski kancelar s pravom i razlogom govori, raspoređivati cjepiva prema broju stanovnika – Hrvatska je mala, četiri miliona ili koliko stanovnika, Njemačka ima 20 puta više, što znači da je Hrvatska trebala dobiti 20 puta manje cjepiva, ali ne 50 puta. U tome je problem“, kaže Galić.

No, iako Hrvatska ne može imati ni ambicija ni pretenzija da ima isti utjecaj na europsku politiku kao Njemačka ili Francuska kad se radi o, primjerice, odnosima sa SAD-om ili Rusijom, odnosno o velikim strateškim i globalnim pitanjima, po pitanju cjepiva – kad je svaki ljudski život i zdravlje svakog čovjeka jednako – smatra da se Hrvatska mora postaviti ‘na zadnje noge’ u obrani svoje ravnopravnosti i tražiti saveznike.

Ravnopravnost, ne privilegiranost

„Ne da bude privilegirana, nego da bude ravnopravna, da ne bude zakinuta. Ovo su prilike koje se događaju jednom u sto godina i u toj jednoj prilici u sto godina svaka država mora s jednakom žestinom i odlučnošću braniti interese svojih ljudi – da budemo stvarno ravnopravni jer smo svi kandidati i za zarazu, za bolest i za smrt u krajnjoj liniji“.

Pritom ističe kako je dobro da je Hrvatska prepoznala svoje interese u onome što radi Austrija i stala u zaštitu ravnopravnosti građana.

„Kažem građana, a ne država – to znači da se cjepivo raspoređuje prema veličini stanovništva, a ne po značaju država“, zaključuje Galić.

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić smatra, pak, da je u ovome trenutku teško govoriti o nekakvim pravilima ili o trenutku kad je netko, bilo Kurz ili Plenković primjerice, nešto trebao učiniti.

Svi se, kaže, nalaze u vrlo specifičnoj situaciji u kojoj je teško reći da se bilo što moglo predvidjeti, poduzeti neke korake da se s jedne strane očuva integritet zemlje članice EU-a, a s druge očuva interes vlastitih građana.

Avdagić: Sistem solidarnosti je manjkav, ali…

„Imamo primjere poput premijera [Mađarske, Viktora] Orbana koji je, možemo reći, dosta ranije odlučio pribavljati cjepiva i izvan EU-a, bez obzira što se u tom trenutku nije znalo kako će to izgledati, a imamo potpuno kontra primjer i Hrvatske i premijera Plenkovića koji su se htjeli uzdati u EU i u sustav zajedničke nabave, u sustav solidarnosti, koji je pokazao svoje manjkavosti“, navodi Avdagić.

U ovom slučaju, smatra, može se reći da je Orban bio posve u pravu, međutim, kako kaže, Hrvatska se sada nalazi gdje se nalazi, a kritike, iako već prisutne u političkom dijalogu, smatra, teško da mogu pomoći.

„Bojim se da aktivnosti koje EU provodi jednostavno nisu prikladne momentu u kojem se svi skupa nalazimo i tomu da se europski građani mogu u potpunosti osjećati iznevjerenim, a na žalost i sustav solidarnosti ne funkcionira dovoljno dobro, na što ukazuju već same brojke, a to je da procijepljenost svih građana EU-a nije ujednačena“.

U ovome trenutku, kaže, raspad europskog sustava pristupa problemu ne bi bio dobar ni za koga, pa ni za Hrvatsku.

„Ukoliko sad sve članice krenu samostalno pribavljati cjepiva, njih opet nema dovoljno na tržištu. Teško je reći koji je u ovom trenutku ispravan korak – da li može Hrvatska uopće u ovom trenutku naručiti cjepiva s nekog drugog tržišta izvan EU-a, vezano uz cjepiva koja nisu trenutačno odobrena u EU-u. Ima i drugih koji su zainteresirani, a pogotovo ima drugih koji nisu u EU-u. Mi se ne možemo nadmetati ukoliko se to pretvori u posve otvoreno tržište. Legitimno pitanje je može li se u tom slučaju Hrvatska nadmetati s daleko bogatijim zapadnim, sjevernim zemljama pa čak i zemljama u svojem bliskom susjedstvu“.

Hrvatska, ističe, mora dati sve od sebe da se sačuva europsko zajedništvo, ali istovremeno se s druge strane mora početi energičnije utjecati da EU ‘pokaže zube’.

Pitanje povjerenja u Vladu i EU

„Vrijeme prolazi, a najgore što se može dogoditi je ne samo da gubimo utrku u cijepljenju stanovništva, nego gubimo utrku u povjerenju u EU. A to su stvari koje će na kraju biti teško vratiti na staro“.

No, isto tako, kaže kako ima osjećaj da će se po tom pitanju u hrvatskoj javnosti gubiti i povjerenje u Vladu, ali napominje da to u ovoj situaciji ne vidi kao nešto dobro – smatra da Vladi treba pružiti podršku da pokuša iznaći rješenje u teškoj situaciji te da treba pokušati zadržati europsko zajedništvo.

„U svim tim stvarima je potrebno manevrirati, donositi odluke koje će se u nekom trenutku pokazati pozitivnim ili negativnim, ispravnim ili pogrešnim, a nemate nekakvu ‘šprancu’ djelovanja. Zato je moj dojam da, bez obzira na sve, sad moramo pružiti podršku Vladi, a pitanje je da li možemo donijeti u ovom trenutku neke odluke koje bi drastično, ali čak i uopće promijenile situaciju u kojoj se nalazimo. Da je ovo stvar u kojoj samo Hrvatskoj trebaju cjepiva, mi bi mogli govoriti o nečemu što je posve drugačije i što možemo puno jasnije i lakše ocjenjivati, međutim mi se nalazimo u pandemijskoj situaciji, koja je globalna – svi traže cjepivo“, zaključuje Avdagić.

Izvor: Al Jazeera

Više iz rubrike TEME
POPULARNO