Francuski mediji: Kada budemo skinuli maske – shvatićemo da smo ostarili

Canard Enchaîné otkriva da je vlada najavljivala velika dodatna ulaganja u zdravstvo ali je u isto vrijeme smanjivala broj bolničkih kreveta.

Što se tiče vakcina u Francuskoj - još uvek ih nema dovoljno, piše autorica (Reuters)

Poštujući protivepidemijske mere “zaključavanja” i policijski čas još od oktobra meseca, Francuzi su se nadali da će u martu sa prvim predznaicima proleća moći da odahnu i polako se vrate “prethodnom” životu tim pre što je vakcinacija najavljena kao masovna.

Desilo se obrnuto. U pariskoj oblasti, na severo-istoku zemlje i na jugo-istoku zemlje bolnice su pune zaraženih i vlada je od subote zavela mere zaključavanja u 20 departmana. To znači da 20 miliona od 67 miliona stanovnika Francuske imaju ograničeno pravo kretanja čitavog dana. Imaju pravo da idu u “neophodnu” kupovinu i na izlazak iz kuće zbog posla, neophodnih poseta licima koje imaju teškoće itd. Od 19 sati počinje policijski čas i traje do 6 ujutru.

Što se tiče vakcina, još ih nema dovoljno.

Koliko je razočaranje govore već prve strane lokalnih i nacionalnih dnevnih listova.

“Čemu služi zaključavanje ?”, piše na naslovnoj strani L’Aisne nouvelle lokalnog dnevnika sa severa zemlje”. L’Est Clair na prvoj strani postavlja pitanje: “I šta sad?”, dok Le Républicain lorrain donosi na prvoj komentatorski naslov: “Nečitka strategija !”.

Pariski Le Monde u naslovu poručuje: “Ne uspevamo više da podnesemo napore”.

Ispostavilo se da nije samo stanovništvo umorno od napora, već i vladajuća administracija koja sa svih strana trpi kritike jer deluje kao da je njeno osnovno načelo – nedoslednost. Ono što je rekla i odlučila danas, može da porekne sutra bilo rečima bilo delima – konstatuju mediji.

U subotu, prvog dana mera potpunog “zaključavanja” u 20 departmana, ispostavilo se da je potvrda koju svaki građanin treba da ispuni i potpiše da bi izašao iz kuće “komplikovanija za ispunjavanje od godišnje prijave poreza”.

‘Živimo u Apsurdistanu’

Dr. Eric Casalino iz pariske bolnice Bicat prokomentarisao je tim povodom da “izgleda stvarno živimo u Apsurdistanu”.

Jutros kada su videli potvrdu građani ništa nisu razumeli. U pojasu od koliko kilometara je dozvoljeno kretanje ? Ako idete u kupovinu 10 kilometara, ako idete na posao 30 kilometara, ako…- izvestila je BFM-tv čiji voditelji nisu prestali da se smeju mašući sa dva lista sitno kucanog dokumenta i pokušavajući da stvari vide sa vedre strane.

“Ništa nisam razumeo i ništa me ne čudi, ništa nije jasno, tako je od početka”, rekao je jedan namrgođeni građanin reporteru ove stanice.

Videvši šta se dešava, vlada je odlučila da privremeno dozvoli kretanje u zoni od 10 kilometara samo sa ličnom kartom ili dokumentom koji potvrđuje adresu. U toku istog dana objavljen je novi dokument koji će biti jednostavniji.

“Koliko kilometara sa psom, a koliko bez njega ?”, pitao je jedan gledalac.

Stanica BFM-TV u subotu je izveštila da je posle nekoliko dana suspenzije nastavljena vakcinacija sa britansko-švedskom vakcinom Astra Zeneca. Uključen je reporter sa severa Francuske : izvestio je da u “vakcinodromu”  u kome se nalazi može da se vakciniše 165 građana na sat.

U pozadini istina nismo videli gužvu ali je atmosfera tipična za francusku kulturnu tradiciju : na ulasku u salu postavljen je klavir na kome svira jedan pijanista doprinoseći opuštanju i prijatnijoj atmosferi.

Smanjeni kapaciteti

Nedeljnik Marianne objavio je komentar naslovljen : “Vakcine: kako organizovati fijasko u tri koraka?”. “Kako jedan premijer može bez problema u nedelju uveče da objasni da je sve u najboljem redu, da bi sutradan predsednik (Republike) rekao suprotno ?”, pita autor teksta.

Satirični nedeljnik Canard Enchaîné (Okovani patak) otkriva da je vlada najavljivala velika dodatna ulaganja u zdravstvo ali je u isto vreme radila suprotno od onog što je govorila: za poslednjih godinu dana – dakle, od početka epidemije – ne samo da nije povećavala broj bolničkih kreveta već ih je smanjivala.

List prenosi podatke iz najnovijeg izveštaja Francuske zdravstvene agencije. U martu prošle godine u francuskim bolnicama bilo je 2500 kreveta u intenzivnoj nezi i reanimaciji da bi ih danas bilo samo 1700! Kapaciteti za hitno zbrinjavanje zaraženih korona virusom smanjeni su dakle, za 20 odsto.

Za zemlju od 67 miliona stanovnika ovo je bez sumnje nepovoljna proporcija. Broj kreveta je smanjen i zbog toga što, za razliku od proleća prošle godine, lekari i bolnice odbijaju da odlože sve zakazane operacije jer se pokazalo da je cena veoma visoka – kod mnogih bolesnika bolest je uznapredovala i medicina više nije mogla da im pomogne.

“Osim toga manjak medicinskog osoblja (medicinske sestre, bolničari) sprečava otvaranje novih kreveta”, izveštava Canard Enchaîné i ironično dodaje: “Najbolje je što je Ministarstvo odlučilo da nadoknadi nedostatak bolničara tako što će dobrovoljcima (bez medicinskog obrazovanja) omogućiti obuku od 15 dana dok redovna obuka traje 10 meseci!”.

Satirični nedeljnik prenosi i da Ministarstvo zdravlja podstiče medicinske sestre iz drugih odeljenja da pohađaju obuku u trajanju od 14 sati (!?) i to preko Power Pointa, da bi mogle da rade u odelenjima za reanimaciju. Brže ne može biti.

Kao retku odbru vest Le Canard Enchaîné prenosi da je od početka najnovijeg (trećeg) talasa epidemije u domovima za stara lica zabeleženo malo slučajeva. Od 700 domova samo 137 je prijavilo slučajeve zaraze što je 20 posto. Ovo je svakako vezano za činjenicu da su u Francskoj prioritet za vakcinaciju imala upravo lica koja žive i rade u domovima za stare.

U tekstu “Bolnica bolesna zbog manjka zdravstvenog osoblja nedeljnik  Marianne prenosi da u bolnicama možete da čujete samo jedno : “Otvaranje novih kreveta je hitno”. Ovaj zahtev nije od juče. To je u Francuskoj traženo još tokom masovnih protesta “belih mantila” 2018. i 2019. godine.

Lekari i medicinsko osoblje u javnom zdravstvu tražili su da prestane “gušenje bolnica merama štednje u javnom budžetu” (koje je zahtevala Evropska komisija u svojim direktivama) kako bi mogli da rade svoj posao i pomažu ljudima.

Medicinske sestre napustile bolnice

Marianne citira izveštaj Direkcije za istraživanja, studije, procene i statistike (Drees) objavljen prošlog leta u kome se navodi da je samo 2018. godine zatvoreno 100 hiljada bolničkih kreveta.

“Da bi novi kreveti sada bili otvoreni – potrebno je osoblje. Prema (zvaničnim podacima) u privatnim i javnim bolnicama ima 34 hiljade slobodnih radnih mesta za medicinske sestre i 24 hiljade mesta za bolničarke”, izveštava ovaj nedeljnik i konstatuje da izgleda ništa značajno nije promenila odluka vlade da im poveća platu za 184 eura mesečno.

Ministar zdravlja Olivier Veran pozvao je medicinske sestre da se vrate. One su masovno napustile bolnice zbog vrlo niskih primanja i zbog teških uslova rada. Najnovije studije međutim pokazuju da se broj medicinskih sestara koje odlaze – povećava, dodaje Marianne.

Pariski dnevnik Le Monde sproveo je on line anketu na temu kako građani doživljavaju godišnjicu pandemije i uvođenja prvih mera zaključavanja.

Predsednik republike Emanuel Makron u više navrata poručio je da treba da se naviknemo na život sa virusom, ali građani izgeleda ne dele njegovo mišljenje.

“Kada ne možemo da radimo, putujemo, da imamo društveni ižvot i kada je sve to postalno ilegalno – onda ne učimo da živimo sa virusom već čekamo da to prođe”, napisao je jedan čitalac.

“Ne mislim da živimo. Mislim da mi čekamo. Kada budemo skinuli maske – shvatićemo da smo ostarili”, napisala je čitateljka pod imenom Rose.

Izvor: Al Jazeera