Aida Forto, pulmolog: Zašto veću smrtnost od BiH imaju mnogo bogatije zemlje?

Bosna i Hercegovina nalazi se među deset zemlja sa najvećom smrtnosti od posljedica korona virusa, prema izračunu web stranice worldometers.info, koja prikuplja podatke od agencija i vlada. Približno 5.700 pacijenata je preminulo od posljedica virusa od početka pandemije u martu prošle godine, na 3,5 miliona stanovnika.

Sarajevski pulmolog, dr. Aida Forto, kaže da će trebati proći vrijeme prije nego se dobije adekvatan odgovor zašto je to tako.

Ako kažete da je to zbog uslova na intenzivnoj njezi, onda treba dati odgovor i na pitanje zašto su po broju smrtnosti od posljedica korona virusa neke zemlje koje bi trebale imati bolje uslove za liječenje, poput Belgije, kaže Forto.

• Kao pulmolog svakodnevno imate kontakt sa oboljelim od COVID-a. Šta su vaša iskustva, postoji li razlika između upala koje ste ranije sretali, prije pandemije, i sada?

– Upale pluća se sada mnogo brže razvijaju, i bržeg su toka. Virusne upale pluća su uvijek bile karakteristične, za razliku od bakterijskih upala, tako da i sada imamo jedan brži tok upala; manifestacije i promjene koje imamo na rendgenskim snimcima su znatno brže. Situacija [kod pacijenta] se zna promijeniti ne samo iz dana u dan, nego se zna promijeniti iz sata u sat.

• Informacije govore da se novi soj korona virusa, britanski, širi brže i da je agresivniji. Znači li to da ljekari često i ne stignu intervenisati kod pacijenta?

– Za korona virus trenutno nema adekvatne terapije. Postoje svjetski protokol, postoje antivirotici, ali konkretne terapije nema, kako god nas tako i u svijetu. Cijeli svijet je na koljenima kada je u pitanju borba sa COVID-om. Protiv bakterija možemo djelovati, imamo spremne antibiotike, ali sa virusom kakav je korona virus, koji izaziva COVID infekciju, mi se prvi put susrećemo. Naše iskustvo sa tim virusom traje godinu dana. Ali, i za ovih godinu dana dosta smo napredovali; prvi put se cijeli svijet ujedinio u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, a rezultat tog ujedinjena su vakcine koje su vrlo brzo stigle – mi već imao pet vakcina u ponudi.
Još treba znati da korona virus ima sistemsko djelovanje, on ne djeluje samo na pluća, on djeluje i na druge organe – krvno-žilni sustav, na bubrege, na jetru … 148 simptoma izaziva korona virus. Pacijenti nekada i sami ne prepoznaju vlastiti problem, jer u početku se dobro osjećaju, a u momentu kada počnu teže disati mi već na rendgenu vidimo obostrane upale u poodmakloj fazi. Ali, virusne upale su upravo takve – podmukle!

• BiH pati od nedostatka zdravstvenih radnika. Ljekari u COVID ambulantama često prave procjenu zdravstvenog stanja pacijenta na osnovu pacijentovog iskaza telefonom. Koliko se na taj način uopće može odrediti pravilna dijagnoza? Dolaze li vam pacijenti koji su već na neki način zapušteni?

– Telemedicina je postojala i ranije. I, ona je u svijetu sada broj jedan. Cijeli svijet se zatvorio, i svugdje u svijetu ljekari sa svojim pacijentom komuniciraju na taj način, uz pomoć telefona, vibera, kamere i sl. Naravno, mi idemo i korak dalje. Dakle, bez obzira što se ljudi javljaju svojim porodičnim ljekarima telefonom, porodični ljekari pacijente usmjeravaju prema COVID ambulantama, gdje opet rade porodični ljekari, pacijentima se uzima PCR test, radi se pregled, radi se laboratorija, i radi se rendgen. Svaki naš pacijent bude očitan od strane pulmologa, i praćen od strane pulmologa. Mnogi u svijetu nemaju baš takav luksuz.

• Postoji li onda objašnjenje zašto je BiH dospjela među deset zemalja koje imaju najveću smrtnost na milion stanovnika, prema ocjeni web sajta worldometers?

– To je pitanje se treba posmatrati sa više aspekata. Ako pogledao neke evropske zemlje; Belgija, Slovenija…, ona ćemo vidjeti da mi ipak nismo loši. Ako pogledamo broj umrlih u Kantonu Sarajevo, koji je 1,7, opet ćemo vidjeti da je i to u skladu sa svjetskim statističkim izvještajima očekivanih smrtnih ishoda na određeni broj stanovnika.
S druge strane, postavljate se pitanje zašto taj broj umrlih jeste toliki koliki jeste; da li je to zato što imamo uslove kakve imamo u intenzivnim njegama? Ali, Slovenija, koja bi trebala imati puno bolje uslove za liječenje, nalazi se ispred nas po smrtnosti. Dakle, vidimo da zemlje sa boljim uslovima [u intenzivnoj njezi] imaju veću smrtnost od one u Bosni i Hercegovini. Moguće da će se vremenom pokazati faktori koji su doveli do ovolike smrtnosti oboljelih.

• Šta su vaše preporuke? Čini se da pacijenti u uslovima pandemije često više mogu učiniti za svoje zdravlje, nego što to mogu učiniti ljekari za njih.

– Sada je pandemija ponovo u svom jeku, u trećem smo valu. Kao ljekar sa prve linije molim da vodimo računa o sebi i svojima najmilijim. Nalazimo se u jeku pandemije gdje je britanski soj sada očigledno zaslužan za veći broj infekcija, nalazimo se u momentu kada nam se starosna granica spušta ka dole. Dakle, nisu nam više pacijenti samo stariji, sada su nam sve mlađi pacijenti sa težom kliničkom slikom.
Moramo biti svjesni da pridržavanjem epidemioloških mjera [maska, distanca, higijena], ne spašavamo samo sebe, već čuvamo cijeli zdravstveni sistem da ne kolabira. Mi zdravstveni radnici smo svjesni da nećemo time spriječiti širenje virusa, ali ćemo ga usporiti. Virus možemo pobijediti samo imunizacijom. Dakle, treba raditi na provođenju imunizacije i nabavci vakcina.