Šta je ‘vakcinacijski nacionalizam’ i zašto je tako štetan?

Države koje se upinju da prve vakcinišu svoje populacije protiv COVID-19 malo će postići ako kao rezultat drugi ne budu vakcinisani.

Trebamo spriječiti vakcinacijski nacionalizam, napisao je Tedros Adhanom Ghebreyesus, direktor WHO-a (Al Jazeera)

Pandemija COVID-19 je već uvela nove riječi i fraze koje smo ranije rijetko koristili u uobičajenoj komunikaciji: “odsustvo“, “socijalna distanca“, “zaravnjivanje krivulje“.

Sada stručnjaci koriste još jednu novu frazu: “vakcinacijski nacionalizam“.

Vakcinacijski nacionalizam se dešava kada vlade potpišu sporazume s farmaceutskim proizvođačima da njihovim populacijama isporuče vakcine prije nego drugim državama.

Čak i prije nego što su završena klinička ispitivanja za mnoge od sada odobrenih vakcina protiv COVID-19, bogate države, kao što su Velika Britanija, SAD, Japan i evropski blok, kupile su nekoliko miliona doza onih koje su se činile kao da najviše obećavaju.

Kao što smo vidjeli u Velikoj Britaniji, bio je to pametan potez.

Milioni ranjivih ljudi i radnika

Nakon razorne stope smrtnosti, milionima ranjivih ljudi i radnika na prvoj liniji ponuđena je prva doza ili Pfizer ili Oxford-AstraZeneca vakcine.

Uprkos razmiricama, Evropa će uskoro slijediti ovaj primjer, a s novim predsjednikom na vlasti, SAD stavlja svoj vakcinacijski program na prvo mjesto.

Prema novom izvještaju, objavljenom u Britanskom medicinskom žurnalu (BMJ), SAD je osigurao 800 miliona doza najmanje šest vakcina u razvoju, s opcijom da kupi još jednu milijardu, Velika Britanija je kupila 340 miliona doza: približno pet doza za svakog stanovnika.

Iako se na površini može činiti da su ove države kupile više doza nego što im treba, istina je da su mnoge od ovih narudžbi poručene tokom faza kliničkog ispitivanja, kada nisu znali koje će vakcine biti uspješne.

Države poput Velike Britanije su u suštini odigrale na sigurno, što se sada pokazalo kao dobra ideja.

Bojazan za manje države

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je izrazila zabrinutost zbog ovoga i postoji bojazan da će takvi jednostrani sporazumi s bogatim državama učiniti vakcine nedostupnima ljudima u najsironašnijim dijelovima svijeta.

“Trebamo spriječiti vakcinacijski nacionalizam“, napisao je Tedros Adhanom Ghebreyesus, direktor WHO-a, državama članicama 18. augusta prošle godine.

“Iako postoji želja među liderima da zaštite svoj narod prvo, odgovor na ovu pandemiju mora biti kolektivan.“

Bojazan zbog tog što manje države neće imati pristup vakcini velika je i to je problem svih nas.

Pandemija je globalno pitanje; već smo vidjeli kako se brzo može proširiti po svijetu, bacajući neke od najmoćnijih ekonomija na koljena.

(Al Jazeera)

Ako bismo vakcinisali samo one države koje su kupile većinu zaliha vakcine, to bi značilo da bi virus nastavio bjesnjeti u drugim nevakcinisanim državama.

Vidjeli smo koliko brzo i efikasno ovaj virus može mutirati kada mu je dozvoljeno da divlja bez kontrole kroz populacije bilo gdje.

Što se više ljudi zarazi, to su veće šanse za veći broj mutacija, a neizbježno je da će se vremenom pojaviti i “odbjegla“ mutacija.

Ovo je mutacija koja omogućava virusu da izbjegne odgovor imunog sistema potaknutog vakcinacijom, što bi moglo značiti da će postati manje efikasan u sprečavanju težij oboljenja.

Globalni odgovor na pandemiju

Nova mutacija će onda vjerovatno postati dominantna i naći će put nazad, pokrenuvši čitav novi niz infekcija kod osoba vakcinisanih samo protiv starih varijanti.

Farmaceutske kompanije kažu da mogu “uštimati“ svoje vakcine tako da se bore protiv svih novih varijanti koje se mogu desiti, ali to bi moglo potrajati – nešto što je, kako nas je iskustvo naučilo, ključno kada je u pitanju suzbijanje pandemije.

Također, još ne znamo da li vakcine zaustavljaju prenošenje virusa – znamo da omogućavaju bržu reakciju imunog sistema kod vakcinisane osobe, što znači manje vremena da virus potencijalno mutira unutar domaćina.

Iz tog razloga nam je potreban u većoj mjeri globalni odgovor na ovu pandemiju.

Vakcinacijski nacionalizam je stoga iznimno kratkovidan.

Važna je pravilna raspodjela vakcina

Alternativa je globalni vakcinacijski program, i to je cilj WHO-a kroz COVAX, globalni program, uspostavljen u aprilu prošle godine da se ubrza razvoj lijekova za liječenje COVID-19 i da ih učine dostupnim posvuda.

Uspostavljen zajedno s Vakcinacijskim savezom i koalicijom za inovacije epidemiološke spremnosti (CEPI), plan COVAX-a je da se pruži inovativan i ravnopravan pristup dijagnostici, liječenju i vakcinama protiv COVID-19.

Do sada se više od 170 država prijavilo za COVAX, uključujući Veliku Britaniju i Kinu.

Cilj mu je ambiciozan, ali radeći zajedno, sve države koje su dio COVAX-a trebaju slijediti plan za poštenu raspodjelu vakcine kako bi se spriječilo gomilanje na nacionalnom nivou.

Ovo će pomoći da se osigura da čak i najsiromašnije države imaju pristup vakcinama, dok najbogatije ostaju zaštićene.

Je li južnoafrička varijanta manje podložna?

Prisutna je sve veća bojazan u vezi takozvane južnoafričke varijante, jer je povezana sa sve većim brojem slučajeva u drugim državama.

Do sada je ova varijanta identificirana u više od 30 država, uključujući Veliku Britaniju, Ujedinjene Arapske Emirate, Belgiju i Austriju.

Iako stručnjaci insitiraju da trenutno nema dokaza da će južnoafrička varijanta – poznata kao 501 V2 – uzrokovati teže oboljenje, izrazili su zabrinutost da je manje podložna odgovoru imunog sistema koji podstiču trenutno odobrene vakcine.

Južnoafrička varijanta uključuje mutaciju N501Y, identificiranu u britanskoj varijanti, što virus čini još zaraznijim, ali uključuje i drugu mutaciju, poznatu kao E484K.

Prerano je za bilo kakve zaključke

Vakcine koje su do sada odobrene podstiču odgovor imunog sistema koji se oslanja na prepoznavanje dijelova šiljastog proteina korona virusa koji omogućava virusu da se zakači za i uđe u ljudske ćelije.

Mutacija E484K, međutim, mijenja oblik šiljastog proteina na način da ga čini manje prepoznatljivim za imuni sistem tijela.

Kao rezultat, može ga činiti manje podložnim na djelovanje vakcine.

Naučnici hitno izvode testove da vide koliko su efikasne trenutne vakcine protiv ove varijante, ali prerano je za bilo kakve krajnje zaključke.

Pfizer je objavio studiju zansovanu na uzorcima krvi uzetih od ljudi koji su dobili ovu vakcinu, koja pokazuje da je prisutan samo mali gubitak u efikasnosti u odgovoru imunog sistema koji podstiče njihova vakcina protiv proizvedenog virusa koji je imao slične mutacije kao i južnoafrička varijanta.

Moderna je provela studiju u laboratoriji koja sugerira da odgovor imuniteta na vakcinu u slučaju južnoafričke varijante ostaje obećavajući, iako možda ne tako snažan ili dugotrajan kao oni od ranijih varijanti.

Politika koja ugrožava sve

Iz Novavaxa su izjavili da njihova vakcina daje do 60 posto zaštite protiv južnoafričke varijante kod onih osoba koji inače imaju zdrav imunitet, što se smatra dobrim postokom.

Vidjeli smo kako se južnoafrička varijanta brzo proširila u Južnoj Africi, u kojoj je zabilježen novi val slučajeva.

Sada je važnije nego ikad da države u kojima je identificirana ova varijanta pojačaju izolaciju, graničnu kontrolu i mjere držanja distance, kao i da izvode brza testiranja i odlaze u izolaciju kako bi se suzbilo širenje dok ne budu poznati konačni rezultati kliničkih ispitivanja vakcina.

Ovo nam, također, pokazuje zašto će nas vakcinacijski nacionalizam kao vladina politika nastaviti ugrožavati sve.

Kako umiriti djecu dok nosite zaštitnu opremu

Odlazak doktoru zna biti strašan za djecu u najboljim okolnostima.

Posjete mojoj ordinaciji povezuju ili s vakcinacijama od ranije, ili s vremenom kada su bili bolesni.

Nijedno od ovog nije dobar temelj za harmoničan odnos između porodičnog doktora i malih pacijenata.

Ovo je pitanje dodatno zakomplicirano potrebom da doktori nose zaštitnu opremu (PPE) tokom konsultacija.

Oprema naših doktora se sada sastoji od rukavica, plastične kecelje, maske, naočala i vizira.

Iako djeca ne moraju nositi maske tokom pregleda, roditelji moraju, i to isto može uzbuniti bolesno dijete.

Doktorski pregled ‘na Mjesecu’

Nedavno sam trebao pregledati dijete koje se žalilo na abdominalnu bol.

Počeo je plakati čim me ugledao.

Pretpostavljam da sam izgledao zastrašujuće sa svom opremom, a iz razloga što moj pregled kratko traje, nisam imao vremena izgraditi odnos s dječakom.

Trebao sam ga pregledati, ali kako se situacija razvijala, to je izgledalo nemoguće.

Svaki put kada bih koraknuo prema njemu, on bi zajaukao.

Majka me gledala izvinjavajući se.

Trebao sam mu prići da mu pregledam abdomen.

Krajičkom oka sam uhvatio svoj odraz u ogledalu.

Sa svime što sam nosio, shvatio sam da sam izgledao kao atronaut.

Dječak je nastavio plakati.

Koraknuo sam unazad i on je postao tiši.

Vratio sam se još jedan korak unazad; on je prestao plakati.

“Jesi li znao da smo mi sada na Mjesecu?“, pitao sam ga.

“Zato moram nositi ovaj štit i naočale – to je moj kostim astronauta.“

Za poklon ‘astrunautske’ naočale

Izgledao je zainteresirano.

“I moram praviti ovako velike korake, jer nema gravitacije na Mjesecu.“

Krenuo sam velikim korakom prema njemu, a on je kimnuo glavom.

Zakoračio sam opet, podižući stopala kao da sam na Mjesecu.

Nasmiješio se – bio sam na dobrom tragu.

Sada sam bio blizu da ga mogu pregledati.

“Samo je ljudima koji su u formi i koji su zdravi dozvoljeno da idu na Mjesec“, rekao sam.

“Mogu li provjeriti da vidim hoćeš li ti proći test?“

Kimnuo je, podigao potkošulju i dozvolio mi da mu opipam stomak – ništa ozbiljno.

Prije nego je otišao, pitao sam ga želi li da ima naočale kada ode na Mjesec.

Pogledao je u mamu prije nego je tiho izustio “da“.

Uzeo sam nove naočale i dao mu ih, smiješeći se dok su odlazili.

Testovi identificiraju većinu infekcija

Istraživači sa Univerziteta Oxford i Public Health England otkrili su da su brzi setovi za testiranje na korona virus – poznati i kao testovi lateralnog toka – do 90 posto tačni u detektiranju ljudi koji su zaraženi i mogli bi igrati ključnu ulogu u popuštanju mjera izolacije kada za to dođe vrijeme.

Znamo da su ljudi s kompromitiranim imunitetom izloženi većem riziku da će razviti komplikaciji od infekcije korona virusom.

Također znamo da su odobrene vakcine od Pfizera, AstraZenece i Moderne sigurune i stoga preporučene ako imate kompromitiran imunitet.

Nijedna od ovih vakcine nije “živa“ vakcina.

Važno je primiti dvije doze vakcine

To znači da ne sadrže oslabljene ili aktivne verzije korona virusa.

Stoga ne možete dobiti korona virus ili bilo koju od komplikacija od ovih vakcina.

Možete imati neke kratkotrajne i normalne posljedice, kao što su povišena temperatura, glavobolja ili bolna ruka, ali to je samo reakcija imuniteta i nije opasna.

Britansko udruženje za imunoloiju kaže: “Iako vakcina za COVID-19 može pružiti manju zaštitu ljudima čiji je imuni odgovor potisnut ili kompromitiran u poređenju s ostatkom populacije, i dalje je veoma važno da se vakcinišete, jer će vam to pružiti izvjesnu dozu zaštite od razbolijevanja od COVID-19. Važno je da primite dvije doze vakcine kako biste maksimizirali zaštitu koju vam vakcinacija pruža.“

Izvor: Al Jazeera