Bitcoin i ostala ‘digitala’ su novac budućnosti

Iako je većina ljudi čula za Bitcoin, postoji još veliki broj drugih digitalnih valuta, čija se vrijednost mjeri stotinama milijardi dolara.

Pored Bitcoina, najpopularniji i najpoznatiji su Ethereum, Tether, XRP i Cardano (EPA)

Novac postoji barem 5.000 godina – prva valuta u današnjem smislu je bila “šekel” u Mesopotamiji. “Šekel” je bio univerzalna jedinica ne samo vrednosti, već i težine i količine nečeg (uglavnom poljoprivrednih proizvoda). I Vavilonci su usvojili ovaj sistem, dodatno ga unapredivši “centralnom bankom”, koja je izdavala novčiće, pa čak i neku vrstu hartija od vrednosti.

Prvi set “finansijskih” zakona je bio “Lipit-Ishtar”, koje je doneo Vavilonski kralj Hamurabi i kojima je uređena uloga novca u društvu, kao i rad tadašnjih tržnica i pijaca, a takođe je propisivao kurs novca u odnosu na određenu robu.

Prvi papirni novac uveo je kineski vladar Song u 11. veku, mada je bilo slučajeva korišćenja papirnih banknota još krajem 8. veka. Kasnije je dinastija Thang propisala da svi trgovci treba da koriste papirni novac, kako bi se izbeglo nošenje velike količine bakarnih novlčića, kojih često nije bilo dovoljno za velike transakcije. Ova dinastija je uvela i prvu centralnu banku – instituciji koja je štampala papirni nivac. U isto vreme, na Bliskom istoku, koji je bio centar svetske trgovine, dolazi do razvoja kredita, čekova, pa čak i prvih štedionica.

Kriptovalute kao odgovor tržištu

Današnji novac i ekonomsko poslovanje je nastalo u 16. veku u Engleskoj, kada su tadašnji bankari (zvani Goldsmiths – kovači zlatnog novca) uspostavili prve poslovne banke. Ovaj sistem ekonomskog razvoja brzo je zahvatio tadašnju Evropu, a prva banka koja je izdavala hartije od vrednosti je bila Sveriges Riskbank, preteča današnje Centralne banke Švedske, 1661. godine.

Stari Vavilonci sigurno nisu mogli ni da zamisle današnju ekonomiju, u kojoj dominaraju globalne kompanije, trgovina akcijama, svetske berze i sve više – digitalni novac.

Često nazvane i kriptovalute (eng. cryptocurrency, od latinskog kryptos – sakriven, tajan), digitalne valute su nastale kao odgovor globalnog tržišta koje sve više trgovinsku razmenu obavlja putem interneta, na onlajn prodavnicama, kao što su Amazon, eBay ili kineski gigant Ali Baba. Teško je danas naći kompaniju koja svoje proizvode ne nudi na internetu u nekom obliku, a često je to i više načina za onlajn kupovinu, naročito kada su u pitanju odeća, obuća, tehnika i slični proizvodi.

Američki računarski naučnik David Chaum je 1983. godine stvorio prvi softver koji je omogućavao slanje i primanje digitalnog novca. Svoj izum je nazvao “E-cash”, a kasnije ga je preimenovao u “Digicash”. Ovaj softver je bio prvi koji je koristio i enkripciju u softveru kao standard – do tada su čak i velike banke koristile BBS ili Telex računarske konekcije, koje su se zasnivale na običnom tekstu. Kineski naučnik Wei Dai je 1998. godine stvorio “b-money”, vrstu digitalnog novca koji se anonimno mogao slati i primati putem interneta. U isto vreme i američka bezbednosna agencija NSA (National Security Agency) objavljuje CAEC, svoju verziju softvera za digitalne valute.

Britanci ga priznali kao validnu valutu

Ipak, pravi izumitelj Bitcoina još uvek nije poznat javnosti. Godine 2009. se na internetu pojavilo nekoliko verzija Bitcoin softvera, kao i opis načina na koji on funkcioniše. Autor je bio programer pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Bitcoin je prvi digitalni novac koji je koristio SHA-256 sistem enkripcije, za koji se i danas smatra da se ne može hakovati ili dekriptovati (barem ne bez izuzetno moćnih računara, kojih ima desetak u celom svetu). Centralna banka Velike Britanije je prva prihvatila Bitcoin kao validnu valutu 2014. godine.

A ko je, zapravo, Satoshi? Do dana, niko ne zna sa sigurnošću. Mnogi su tvrdili da je u pitanju Hal Finney, pionir na polju kriptografije, koji je i zvanično bio prvi korisnik Bitcoina. Veliki broj stručnjaka smatra da je Satoshi pseudonim Nila Szaba, poznatog računarskog eksperta, koji je 90-ih i sam kreirao digitalni novac pod imenom “bit gold”.

Jedna od popularnih teorija je i da je u pitanju Elon Musk – milijarder, jedan od najbogatijih ljudi na svetu i osnivač kompanija Tesla i Space X. Musk je pre Tesle osnovao kompanije X.com i PayPal, a obe su se bavile onlajn finansijskim uslugama. PayPal je kasnije prodat eBayu za 1,5 milijardi dolara.

Miljan Stojanović, IT stručnjak, kaže da su digitalne valute budućnost svetske ekonomije.

“Gotovo je sigurno da će elektronska plaćanja i digitalni novac biti dominantni, i to u veoma bliskoj budućnosti. I Svetska banka i Svetski ekonomski forum smatraju da je moderna ekonomija neodrživa iz mnoštva razloga, a jedan od njih je prevelika količina raznih valuta u svetu, koje sve zajedno čine izuzetno komplikovan sistem za dalji razvoj svetske trgovine. U narednoj deceniji se očekuje da gotovi svi uređaji budu povezani na mrežu (IoT, Internet of things – internet stvari i uređaja) te su digitalne valute, zapravo, neophodne za brzu onlajn trgovinu”, objašnjava Stojanović.

Dogecoin nastao kao šala

Bitcoin je najpopularniji digitalni novac – procenjuje se da ukupan broj “digitalnih novčića” prelazi vrednost od 853 milijarde dolara.

Ipak, daleko od toga da je Bitcoin jedini – tu je i mnoštvo drugih konkurenata. Najpopularniji i najpoznatiji su Ethereum, Tether, XRP i Cardano. Ethereum, koji se zasniva na Blockchain tehnologiji, za kratko vreme je stigao do vrednosti od skoro 200 milijardi dolara.

Još jedna kriptovaluta je Dogecoin, koja je nastala kao šala, sa gotovo nikakvom vrednošću od 0,04 dolara. Ime je dobila po popularnom japanskom animiranom psu Shiba Inu, na Internetu poznatom kao Dog’. Popularnost ovog lika se ubrzo pretvorila u realnu vrednost – Dogecoin je stigao do vrednosti od čak 10 milijardi dolara, a njegova trenutna vrednost i dalje raste stopom od 6,3 odsto.

Poučeni ovim primerom, mnoge javne ličnosti su kreirale svoje kriptovalute – tako američki pevač Akon (Aliaune Thiam) ima Acoin, a njegov kolega hip-hop izvođač Lil Yachty ima YachtyCoin. Iako ovi “novčići” trenutno imaju izuzetno malu vrednost, primer Dogecoina daje mnogima nadu za veliku zaradu.

Jasmina Stanojević, ekonomista, kaže da sve više kompanija prihvata plaćanja kriptovalutama.

U budućnosti je sve digitalno

“Do pre samo par godina Bitcoinima ste mogli da kupujete samo na internetu, i to robu male vrednosti – do nekoliko stotina dolara. To se veoma brzo promenilo, pa sada veliki broj onlajn prodavnica, e-commerce sajtova i veliki broj banaka i finansijskih institucija prihvata kriprovalute kao i bilo koju drugu ‘klasičnu’. Mnoge tehnološke kompanije čak promovišu i preferiraju plaćanja Bitcoinima, u odnosu na dolare, budući da se zna da će im vrednost sigurno rasti u budućnosti”, kaže Stanojević.

Koliko je poverenje u ove nove valute, a naročito Bitcoin, pokazuje najnoviji primer – kompanija Tesla je kupila bitcoine u vrednosti od 1,5 milijardi dolara i saopštila da će njene automobile od sada biti moguće kupiti kriptovalutama. Tesla, takođe, smatra da će u narednih godinu dana vrednost kriprovaluta skočiti za 20 odsto.

Tržište kapitala je odmah reagovalo na ovakav potez – Bitcoinu je vrednost skočila na rekordnih 47.000 dolara, a pre toga se kretao oko 30.000 dolara. Zbog ovoga, sve veći broj svetskih berzi, fondova, akcijskih kuća i investitora planira da u ovoj i narednoj godini investira u kriptivalute, očekujući još veći rast – i još veću zaradu.

Izvor: Al Jazeera