Lakše smijeniti premijera nego lokalnog dužnosnika

Poslije razornog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, hrvatska javnost je upoznata s malverzacijama oko stanova i kuća i tamošnjeg župana Ive Žinića.

Župan Požeško-slavonske županije Alojz Tomašević tokom izricanja presude za porodično nasilje u januaru (Ivica Galovic/PIXSELL)

U prosincu 2020. godine Županijski sud u Karlovcu donio je pravomoćnu presudu kojom je župan Požeško-slavonske županije Alojz Tomašević proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece, nasiljem u obitelji te kaznenog djela protiv života i tijela. Tomašević, koji je do te afere bio član Hrvatske demokfratske zajednice (HDZ), osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci, s time da mu je izrečena uvjetna osuda, što drugim riječima znači da u zatvor neće ukoliko tijekom dvije godine ne počini novo kazneno djelo. Njegova sada već bivša supruga za medije je govorila kako ju je suprug u više navrata tukao, prijetio joj, ponižavao…

Poslije razornog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, javnost je upoznata i s malverzacijama oko stanova i kuća i tamošnjeg župana Ive Žinića, koji je, također, član HDZ-a. Žinić je, iako je to suprotno zakonu, koristio stan u Zagrebu koji je dobio od države, kao i kuću u Glini, koju je, također, dobio od države na korištenje. Za kuću čak nije plaćao niti najam, dok su ga iz stana pokušavali deložirati, na što on nije pristajao. Uz to, imao je i nekretninu koju je obitelj naslijedila.

Sve po zakonu i ‘Lex šerifu’

Unatoč pravomoćnoj sudskoj presudi i osudi javnosti, dvojica “lokalnih šerifa” i dalje obnašaju dužnost župana te im niti na kraj pameti nije podnijeti ostavku. Najteža po njih sankcija bila je ta što su, poput Tomaševića, izbačeni iz HDZ-a. Žinić je, za sada, ostao član HDZ-a, iako je dao ostavku na mjesto predsjednika HDZ-a Sisačko-moslavačke županije, ali je “nagovoren“ da se na ovogodišnjim lokalnim izborima ne kandidira za mjesto župana. To, pak, ne znači da se oni svejedno neće moći kandidirati s nekom neovisnom listom. Ukoliko to žele, mogu prikupiti dovoljan broj raznih dužnika, a koji će im dati potrebne potpise, i ponovno se kandidirati za bilo koje dužnosničko mjesto, pa biti i izabran ako tako odluče građani.

Najgore u svemu tome je što je to sve zakonski, jer je bivši ministar uprave u Vladi Lovro Kuščević progurao posljednje izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, koji je kolokvijalno nazvan “Lex šerif“, koje su na snagu stupile 13. prosinca 2017. godine. Prema tome zakonu, izabrani župan se može opozvati na referendumu, ali prema Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi, taj referendum se ne može raspisati prije nego što prođe 12 mjeseci od lokalnih izbora, kao niti u godini kad se održavaju novi lokalni izbori. Radi svega toga mnogi kažu kako je u praksi lakše smijeniti predsjednika SAD-a nego nekog izabranog hrvatskog župana.

Da izmjene zakona nisu dobre ukazivali su mnogi, a među njima i profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu i stručnjak za javnu upravu Ivan Koprić, koji je za “Lex šerif“ rekao kako predstavlja nezamislivo pravno nasilje. Iznoseći niz primjedbi radi nedorečenosti i nelogičnosti zakona, Koprić je kazao kako se radi o nezamislivom pravnom nasilju.

“Takav napad na lokalnu demokraciju ne može se lako naći u nekoj zemlji Vijeća Europe. Ja ga se ne sjećam. To je, ujedno, atak na temeljne zasade ustavnog poretka, usporediv s malim državnim udarom, jer, ne zaboravimo, lokalna predstavnička tijela birali su birači u svim lokalnim jedinicama u Hrvatskoj. To je atak na njihovu političku volju, na njih kao ljude koji imaju pravo glasati za koga žele, a ne za one za koje netko želi da glasaju“, napisao je Koprić na svome Facebook profilu.

Kad narod direktno bira…

O kakvom se zakonu radi i što je napravljeno s njegovim izmjena, kao i koliko su radi toga aktualni župani nedodirljivi, govore i riječi predsjednika Vlade Andreja Plenkovića: “Izbori su tu, za tri mjeseca. Ne možemo ništa, tu nema mehanizma. Šteta je tu, želim da se to sve rasvijetli i ispitaju okolnosti“, rekao je on, dodajući kako afere poput Žinićeve HDZ-u sigurno ne koriste.

Situaciju s “Lex šerifom“ i županom Žinićem, koji ostaje u fotelji župana unatoč svim malverzacijama, poznati hrvatski odvjetnik Ante Nobilo je opisao kako se radi o nožu s dvije oštrice: “To su direktno izabrani dužnosnici i nekad je dobro da ne ovise o stranačkoj volji, no mora postojati mehanizam opoziva. Svi direktno izabrani dužnosnici po određenoj proceduri moraju moći biti opozvani zbog kršenja zakona. Mi to nemamo. Imamo prvi dio priče, da ga narod direktno bira, i on je tu praktički nedodirljiv. Ako predsjednika SAD-a možete pod nekim okolnostima smijeniti, onda bi se i kod nas moralo doraditi taj zakon“, kazao je Nobilo.

Dodao je kako poslije ove afere, a prije svega radi pritiska medija, Žinić i slični neće dati ostavku i da će još nekoliko mjeseci biti župan, i to na neki način amputiran, odnosno bez velike uloge: “Neće biti kandidat HDZ-a i vjerojatno je s tim njegova politička karijera gotova, ali vjerujte da će ga stranačka infrastruktura negdje uhljebiti, na manje istaknuto mjesto, prije mirovine”, kazao je Nobilo govoreći o tome kako se radi u Hrvatskoj.

Neophodne su temeljite promjene

Sve to šalje jasnu sliku svim ostalim građanima, koji sve što se radi, putem medija, ipak vide. Upravo je pritisak javnosti i strah od birača ono čega se sve političke stranke, počevši od HDZ-a, najviše boje. Svima njima tolerira se sve do trenutka kada te njihove malverzacije ne izađu na vidjelo i kada počnu puniti medije. Po pravilu, tada reagira vrh stranke, koji je redovito iznenađen sa svim tim optužbama i koji pozivaju institucije pravne države da odrade svoj posao. Pri tome Tomašević i Žinić zasigurno nisu jedini takvi primjeri.

Komentirajući ovu temu, hrvatski politički analitičar Davor Gjenero kaže kako je ovakav sustav neodrživ te da vidljivo kako cijeli sustav lokalne samouprave, kao i izborni sustav, treba temeljito mijenjati. S obzirom da su lokalni izbori u svibnju ove godine, to se ne može mijenjati ove godine, ali bi s tim procesom trebalo započeti nakon lokalnih izbora.

“Radi svega toga, u Hrvatskoj je danas situacija takva da je načelnike općina, gradonačelnike i župane gotovo nemoguće smijeniti. U isto vrijeme predsjednik Vlade Andrej Plenković ovisi o 76 ruku u Hrvatskom saboru. To znači da ako u bilo kom trenutku u Saboru bude 76 ruku za njegovu smjenu to će i biti napravljeno“, kaže Gjenero.

‘Sklizak’ teren za Državno odvjetništvo

Dodaje kako se demokratski izabrane dužnosnike, bez obzira na stranačku boju, ne bi trebalo da je moguće smjenjivati “samo tako”, ali i da mora postojati procedura kako bi ih se ipak moglo smijeniti. Trenutno je to moguće napraviti putem referenduma, kojega je gotovo nemoguće provesti.

Gjenero kaže kako je ova sada situacija cijena modela po kojima se biraju lokalni i regionalni dužnosnici te da je Hrvatska napravila veliku grešku s promjenom modela izbora na razini lokalne i regionalne samouprave, kada je promijenjen način izbora dok nije promijenjen cijeli sustav kako bi ga se uskladilo s tom novom situacijom.

“Po meni je raniji sustav, kada su nositelji izvršne vlasti birani većinom glasova u skupštini i kada je nositelj poslova bilo poglavarstvo, bolji nego ovo što imamo danas. Umjesto toga, napravljen je sustav u kojem su načelnici, gradonačelnici i župani maksimalno zaštićeni i kojima se gotovo ništa ne može. Prošle godine imali smo aferu radi koje su gradonačelnici Velike Gorice i Gradišta morali podnijeti ostavke kako bi izašli na slobodu. I to je bio jako “sklizak“ teren za Državno odvjetništvo, gdje su se kretali po rubu procedure”, zaključio je Gjenero.

Izvor: Al Jazeera