Inicijativa Nisam tražila: Zahtijevamo od vlasti da nas zaštite

U momentu povećane svijesti o seksualnom nasilju koje se svakodnevno dešava, iz inicijative Nisam tražila poručuju vlastima da poboljšaju zakone i pruže konkretnu zaštitu žrtvama.

Iako uglavnom anonimno i bez namjere da se počinitelji otkriju ili prijave, ispovijesti na stranici Nisam tražila imale su ogroman efekat u regiji (EPA)
Iako uglavnom anonimno i bez namjere da se počinitelji otkriju ili prijave, ispovijesti na stranici Nisam tražila imale su ogroman efekat u regiji (EPA)

Otvaranje javnosti za bolne teme seksualnog nasilja koje se desilo proteklih sedmica i koje nikada do sada nije zabilježeno u ovolikoj mjeri, pokazalo je koliko su društva u regiji sazrela da se konačno suoče sa duboko usađenom kulturom nasilja.

Kanal za to bila je i stranica na Facebooku ‘Nisam tražila’, nastala nakon poteza mlade glumice Milene Radulović koja je prijavila svog učitelja glume za silovanje.

Prvobitno zamišljena kao mjesto gdje žene koje se bave javnim poslom mogu iznijeti svoja iskustva seksualnog nasilja i uznemiravanja, stranica je uskoro djelovala katarzično, postajući javni prostor putem kojeg su mnogobrojne žene ali i muškarci, većina njih i prvi put, opisivali traume koje su kao djeca, adolescenti ili odrasli doživjeli od osoba kojima su vjerovali, na poslu, fakultetu, u školi, zdravstvenoj ustanovi ali i u svojoj porodici i na javnom mjestu.

Svjedočanstva od kojih velika većina čitatelja zanijemi perpetualno su ‘proizvodila’ još više emotivnih ispovijesti, te se svaki dan sve više žrtava javljalo ohrabreno drugima koji su to učinili prije njih.

Iako uglavnom anonimno i bez namjere da se počinitelji otkriju ili prijave, ispovijesti na stranici Nisam tražila imale su ogroman efekat u regiji. Prvi put se desilo da se na jednom mjestu napravi javni prostor gdje je toliki broj žrtava odlučio da progovori o onome što je doživjelo, čime je podignuta svijest da se seksualno nasilje dešava u svakom momentu i u svim sferama društva. Pod ogromnim interesom javnosti, mnogi fakulteti i druge institucije u regiji pokrenuli su procedure kojima bi se trebala olakšati prijava ovakvih dijela, te otvoriti mogućnost da se ona istraže a odgovorni kazne.

Međutim, sada je došao momenat, kako kažu predstavnice inicijative ‘Nisam tražila’, da se iz odgovornosti prema žrtvama tu ne stane nego uradi ono što će zaista omogućiti konkretnu zaštitu a to je poboljšanje zakona. Stoga su se obratile Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine i drugim institucijama koje imaju moć da to urade.

“Obraćamo vam se, ne da skinete tu odgovornost sa naših pleća, već da i sami osjetite da ste upravo vi oni na koje žrtve svih oblika seksualnog nasilja računaju, a koji ih najčešće razočaravaju. U svojim ispovijestima, muškarci i žene koji su pretrpjeli seksualno nasilje govore o istim problemima. Oni govore o društvu koje njeguje kulturu nasilja, o članovima i članicama porodice koji znaju šta se dešava ali šute od stida, govore o državi koja im nije pružila zaštitu, o institucijama koje su štitile počinitelje, o počiniteljima koji nikada nisu procesuirani, o svojim silovateljima koje svakodnevno sreću, o kulturi koja se toliko ponosi nasiljem da ih svakodnevno retraumatizira”, stoji u saopćenju ‘Nisam tražila’ čije su predstavnice bivše studentice Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, Matea Mavrak, Ana Tikvić, Asja Krsmanović i Nadine Mičić.

Zastara djela

Ono što se konkretno zahtijeva od predstavnika vlasti jeste da seksualno uznemiravanje uđe u Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine kao što je to definirano Zakonom o ravnopravnosti spolova, te da se zakonska regulativa u BiH kada je u pitanju silovanje i seksulano uznemiravnje uskladi sa Istanbulskom konvencijom, s posebnim akcentom po pitanju zastare krivičnih djela.

Trenutni zakon koji se odnosi na više krivičnih djela koje se tiču seksualnog nasilja propisuje kazne zatvora u rasponu od tri mjeseca do deset godina za različita djela. Također, prema zakonu moguća zastara tog djela počinje se računati od momenta kada je ono počinjeno a period zastare propisan je u zavisnosti od težine djela. Tako naprimjer za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina zastara je 15 godina. To znači da ako je neko dijete doživjelo zlostavljanje sa deset godina, to može prijaviti do svoje 25 godine. Preporuka stručnjaka je da zastara djela krene od punoljetnosti žrtve tako da ona ima više vremena za prijavu. Krivični zakoni RS-a, Hrvatske i Srbije u tom smislu su već usklađeni sa Istanbulskom konvencijom.

OTVORENO PISMO KOJE JE INICIJATIVA NISAM TRAŽILA JUTROS UPUTILA PARLAMENTU FBiH I OSTALIM NADLEŽNIM…

Posted by Nisam tražila on Friday, February 5, 2021

Incijativa Nisam tražila također poziva da se izdvoje budžetska sredstva za formiranje centara za hitnu pomoć osobama koje su proživjele seksualno nasilje, gdje osoba može dobiti besplatnu pravnu i psihološku pomoć te da se modeli zaštite i prepoznavanja seksualnog nasilja tretiraju kroz kurikulume u osnovnim i srednjim školama te fakultetima.

Odgovor Vlade tek nakon osam mjeseci

Zastupnica Socijaldemokratske partije BiH u Parlamentu FBiH Lana Prlić, koja je bila predlagačica Zakona o registru pedofila koji je usvojen u Predstavničkom domu, kaže da će se odazvati ovim pozivima te da je i sama više puta postavljala pitanja o usklađenosti zakona sa Istanbulskom konvencijom o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Odgovor je, međutim, čekala čak osam mjeseci.

“Ogroman broj zakona nikada nije usklađen sa Istanbulskom konvencijom, pogotovo krivični zakoni. Sama sam postavila nekoliko zastupničkih pitanja kada će se uskladiti Istanbulska konvencija i Krivični zakon Federacije BiH. Taj odgovor sam od Vlade čekala osam mjeseci i oni su rekli da će to biti pri izmjenama i dopunama Krivičnog zakona, za koje se ne zna kada će biti. Tako da to nije ništa optimistično, ali znam da kolegice u Parlamentu stalno insistiraju na tome. RS je zaista ‘raspakovao’ svoj krivični zakon i 90 posto prilagodio Istanbulskoj konvenciji. To je ogroman posao i nažalost svaki put kada krenemo sa nekim izmjenama nailazimo na zatvorena vrata ili nas Vlada zaustavi. Mislim da treba i sa političke strane i od strane nevladinog sektora i medija, da svi idemo u tom smjeru da ova priča ne umre”, ističe Prlić.

Za zakon o registru pedofila koji je predložila dobila je, dodaje, punu podršku kolega i kolegica te se nada da će i za ove inicijative ona postojati. Očekuje da će ovaj nacrt koji je usvojen prije godinu dana doći što prije na dnevni red Doma naroda. Takav zakon već postoji u RS-u i također u Srbiji, nazvan ‘Marijin zakon’ po djevojčici koja je silovana i ubijena. On predviđa pokretanja registra pedofila koji su osuđeni i koji su odslužili kaznu.

“U smislu da sutra kada apliciraju za bilo koji posao, da se moraju provjeriti sva lica koja se prijavljuju na konkurs, pogotovo u ustanovama kao što su vrtići, škole, predškolsko, u vannastavnim aktivnostima, treneri, trenerice… Svugdje gdje postoji kontakt sa mladima, maloljetnicima i djecom”, objašnjava Prlić.

Tri mjeseca za prijavu

Institucionalne inicijative, potaknute ispovijestima na stranici Nisam tražila, već su počele u susjednoj Hrvatskoj.

Dalija Orešković, zastupnica Centra u Saboru Republike Hrvatske jedan je od pokretačica inicijative Žene za žene, saborske grupe koja bi pratila institucionalno jačanje zaštite svih žrtava seksualnog nasilja u Hrvatskoj. Kaže da su zastupnice iz njene stranke i stranke GLAS pozvale ostale kolegice iz Sabora da se pridruže te da je odziv bio fantastičan.

Kako ističe, u Hrvatskoj postoji problem da se kod takvih tema pokrenu i ostrašćene svjetonazorske rasprave, kao što je bilo u slučaju potpisivanja Istanbulske konvencije, zbog čega je i ne stavljaju u prvi plan. Umjesto toga, fokusirane su na tri konkretna cilja.

Prvi je izmjena zakonskih odredbi koja traži da žrtva seksualnog nasilja mora prijaviti zločin u okviru tri mjeseca od trenutka kada se on dogodio ili predmet u formalno-pravnom smislu pada u zastaru.

“Praksa pokazuje da se zapravo ne radi nekad o tri mjeseca, radi se o godinama prije nego što žrtva dođe u psihofizičku spremnost da o onome što se dogodilo uopće i progovori. Imali smo u Hrvatskoj udruzi poslodavaca situaciju kada je veći broj žena očito bio seksualno uznemiravan, događali su se i puno veći oblici nasilja, međutim, kada je veći broj njih javno istupio taj slučaj je zbog ovakvog zakonskog okvira pao u vodu.”

Istraživanja: Djevojčicama prihvatljivo nasilje

Drugi konkretan prijedlog tiče se provođenja edukacija u najranijoj dobi kroz sistem obrazovanja i školovanja o tome šta sve predstavlja nasilje.

“U nekim istraživanjima u školama, djevojčice su se poprilično tolerantno izjasnile o tome je li im prihvatljivo da ih njihov partner primjerice ošamari, na način da su iskazivale da u tome ne bi vidjele veći problem. Tu također iz medija imamo poznate slučajeva zlostavljanja u školama koje je znalo trajati i mjesecima i to na način da su osim onog fizičkog nasilja postojale i ucjene. Djevojčicu su dječaci koji su je zlostavljali ucjenjivali time da će snimke objaviti na društvenim mrežama”, objašnjava Orešković.

Treća tema na koju će se fokusirati je koliko sistem neposredne pomoći uistinu funkcionira, koliko naprimjer postoji sigurnih kuća i centara za pomoć žrtvama nasilja.

‘Zahtijevamo da nas zaštite’

Kako ističe Orešković, sjednica Odbora za ravnopravnost polova u Saboru kako bi se raspravljalo o ovoj temi je dobrodošla ali nije dovoljna. Inicijativa mora biti trajna i usmjerena ka promjeni zakona kako bi se žrtvama poslala poruka da ih institucije štite i da im mogu vjerovati.

Na to ukazuju i predstavnice inicijative Nisam tražila: “Ako u vama postoji još i zrno sumnje u bitnost ove teme, okrenite se prema svojim kolegicama, sestrama, majkama, ženama i pitajte ih jesu li doživjele nekada nešto slično. Okrenite se prema svojim sinovima, braći – oni osjećaju posebnu stigmu da progovore o svojim iskustvima. Nemojte se plašiti odgovora, znajte unaprijed da neće biti ugodan, ako je i to previše, pročitajte barem jednu ispovijest sa stranice Nisam tražila i pokušajte da vam se želudac ne okrene, da ne probudi najgore u vama. Tada ćete shvatiti gdje živimo i koliko je vaš glas suštinski važan. Zahtijevamo od vas da nas zaštitite!”

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO