Jesu li Evropljani jače privučeni krajnjoj desnici tokom pandemije?

Širom Evrope, ultradesničarske stranke su osigurale više glasova i podrške dok je u toku zdravstvena kriza, što je politička promjena koja bi se mogla osjećati još dugo.

Predviđa se da će Vox osvojiti do 10 mjesta u katalonskom Parlamentu na izborima koji će se u ovoj regiji održati 14. februara, što bi bio neviđeni proboj (Reuters)
Predviđa se da će Vox osvojiti do 10 mjesta u katalonskom Parlamentu na izborima koji će se u ovoj regiji održati 14. februara, što bi bio neviđeni proboj (Reuters)

Piše: Alasdair Fotheringham

Kada je Ignacio Garriga, glavni kandidat ultradesničarske stranke Vox na predstojećim katalonskim regionalnim izborima, pokrenuo svoju kampanju prošlog četvrtka, okomio se na Salvadora Illu, rivala iz Socijalističke stranke, koji je nedavno dao ostavku na mjesto ministra zdravstva.

“Nesposoban i neodgovoran, Salvador Illa stoji iza nemarnog i kriminalnog upravljanja pandemijom”, kazao je Garriga.

“To upravljanje se može sažeti u dvije riječi: smrt i uništenje. Ponovit ću to jer znam da mnogi od vas koji nas gledate od kuće mjesecima to ponavljate: smrt i uništenje.”

Garrigini apokaliptični tonovi, zajedno sa njegovim podsjećanjem koliko dugo kriza COVID-19 sada traje, možda su popravili Voxove šanse da dobije podršku katalonskih birača koji su iscrpljeni zbog nemilosrdnog utjecaja pandemije i traže nekoga da ga okrive – ili da tome damo skraćeni opis, zbog umora od pandemije.

Budući da su stranke krajnje desnice trenutno u usponu u značajnom broju evropskih država, način na koji bi opći umor mogao gurnuti glasače ka izborima stranaka poput Voxa bi mogao oblikovati politički pejzaž još godinama.

Stranke krajnje desnice ostvaruju uspjehe širom Evrope

Na nedavno održanim predsjedničkim izborima, kada je samo 30 posto javnosti sarađivalo zbog COVID-19 ograničenja, udio glasova za stranku Chega od 11,9 posto potpuno je zasjenio 1,3 posto koliko su imali na prethodnim općim izborima 2019.

Na drugom kraju Evrope, prošlog decembra je Savez za jedinstvo Rumuna (AUR) izronio od potpune političke nepoznanice do 9 posto glasova na općim izborima i postao je četvrta najveća stranka u rumunskom Parlamentu.

Ponovo je umor od pandemije bio među faktorima koji su doprinijeli značajnom uspjehu ove stranke.

Potom, tu je nemilosrdan rast krajnje desnice na biralištima u nekim velikim evropskim državama.

Marine Le Pen, liderka francuske stranke Nacionalno okupljanje prisustvuje konferenciji za medije sa ultradesničarskim portugalskim predsjedničkim kandidatom u Lisabonu, u Portugalu, 8. januara 2021. (Reuters)

U Francuskoj jedna od najnovijih prognoza za mogući ishod predstojećih predsjedničkih izbora 2022. predviđa da bi ultradesničarska liderka Marine Le Pen mogla ostvariti rekordnu popularnost koja gotovo dostiže onu trenutnog predsjednika Emmanuela Macrona.

Preko granice u Italiji, stranka Fratelli d’Italia ima udvostručenu podršku u poređenju sa onom od prije godinu dana, koja je porasla sa 6 na 15 posto.

U međuvremenu, u susjednoj Belgiji, ultranacionalistička stranka Vlaams Belang trenutno je na maksimumu podrške ikada od 26,3 posto, za šest više u odnosu na najbližeg rivala.

A južno od Pirineja, predviđa se da će Vox osvojiti 10 mjesta u katalonskom Parlamentu na regionalnim izborima 14. februara.

To je neviđeni proboj za Vox u Kataloniji, regiji u kojoj se još osjeti podrhtavanje od političkog zemljotresa referenduma za nezavisnost iz 2017, ali gdje i pandemija ima utjecaj.

“Ovih dana će gotovo svaka politička stranka koja nije na vlasti reći da vlada loše upravlja situacijom. Ali u slučaju pandemije, vlada je zaista zabrljala”, Al Jazeeri je rekao Juan Luis Gutiérrez Quirós, bivši glasač za desničarsku stranku Partido Popular koji sada podržava stranku Vox na predstojećeim izborima u Španiji.

“Odbili su priznati ono što je ispred njih, nazvavši talas [zaraze] malim mreškanjem, a zapravo je bio ogroman.”

S druge strane, kazao je on, “tamo gdje je Vox učestvovao u regionalnoj vladi, kao u Andaluziji odakle ja dolazim, lokalne vlasti su upravljale pandemijom relativno dobro” – i on ne sumnja da će Vox ubrati političku korist od toga.

‘Plodno tlo za toksične poruke’

U Portugalu i Rumuniji, dobici krajnje desnice su barem djelomično pripisani umoru od pandemije.

Međutim, prema mišljenu Jean-Yvesa Camusa, francuskog politologa koji vodi Opservatorij za borbu protiv političkog radikalizma u Fondaciji Jean-Jaurès, pripisati uspjeh krajnje desnice širom Evrope čisto COVID-19 bilo bi ozbiljno pojednostavljivanje.

“Mislim da je Chega dobro prošao na izborima zato što su Portugalci rekli sebi da, budući da predsjednik države nije moćna ličnost, oni mogu glasati na načine koji pokazuju da im se ne dopada izolacija”, kazao je on.

Što se tiče Francuske, Le Penin uspon na anketama “mogao bit biti zbog izolacije i onoga što mnogi ovdje doživljavaju kao loše upravljanje krizom”, kazao je Camus, ali je dodao da to “nije jedini razlog”.

Camus je također naveo migraciju, ekonomiju i kriminal kao druge vruće teme predsjedničke utrke, kao i “pravo francusko pitanje” sekularizma.

On je također primijetio da ultradesničarskim pokretima ne ide sve na ruku u Evropi.

“Upravo su izgubili vlast u Estoniji, to je nazadovanje, za stranku koja je u savezu sa Voxom i Le Pen”, kazao je Camus.

Čak i ako je tako, neki smatraju da krajnja desnica neće propustiti priliku da postigne poene i iskoristi pandemiju da ponovi temeljnu ideološku poruku.

“Dijalog krajnje desnice je uvijek isti, oni samo mijenjaju okvir”, Al Jazeeri je kazala Juliana Santos Wahlgren, viša službenica za zagovaranje u Evropskoj mreži protiv rasizma (ENAR).

“Prije je to bio ekonomski okvir ili migracijski okvir”, kazala je ona. “Sada je tu zdravstvena komponenta koja se ukrštava sa ideologijama krajnje desnice.”

“Povrh svega, manjak jasnih politika i mnogo dezinformacija o pandemiji čini plodno tlo za toksične poruke. To je sva hrana koju krajnja desnica treba da normalizira debatu.”

Ali instant sticanje ili gubitak moći ne može biti jedina mjera za uspjeh krajnje desnice vezan za pandemiju.

Camus je kazao da će se dugoročno, ultradesničarske stranke širom Evrope vjerovatno okoristiti njenim posljedicama, posebno kada je u pitanju normalizacija izvjesnih, ranije kontroverznih, političkih tema.

“Graničnu kontrolu je spominjao Macron u svojim govorima, pa to više nije tema koja samo pripada programu krajnje desnice”, kazao je on.

“Svaka politička stranka priča o nečemu što smo mi, kao dio Evropske unije, govorili da je nemoguće.”

Pokušaji krajnje desnice da izgleda kao mainstream

Zbog pandemije – i prije tog, iako u manjem obimu, mogli biste reći da se Brexit – druga karakteristična ultradesničarska pitanja kao što su razdvojeni nacionalni interesi i pojačane antiimigracijske kontrole, također primakao dosta bliže mainstream politici Evropske unije.

Tamo gdje krajnja desnica ima povećanu mogućnost da stekne značajnu moć, kao u Francuskoj, ovaj pokret povećava strahove u vezi gubitka lične privatnosti zbog predložene COVID-19 “zdravstvene kartice”.

Radeći to, Camus kaže: “Le Pen želi da ljudi zaborave da ova stranka pripada bilo kakvim ekstremima, jer inače kada tako branite građanske slobode, vi ste više mainstream politika, niste tako autoritarni.”

Pandemija COVID-19 je prikovala Evropu, pogodivši Francusku, Italiju, Španiju i Njemačku snažno, između ostalih (Reuters

Preko granice, u Belgiji, vlada slična priča sa strankom Vlaams Belang.

Isolde Van den Eynde, reporterka vodećeg flamanskog djevnog lista Het Laatste Nieuws, rekla je Al Jazeeri: “Inače bi Vlaams Belang bio mnogo više kritički nastrojen u ovakvoj krizi, ali veoma su tihi.”

“Mislim da je to zato što su odlučni da preuzmu vlast 2024, i ubijeđeni su da hoće, ne žele izgledati kao pobunjenička stranka.”

“Iz razloga što druge belgijske stranke nisu spremne da vladaju s njima, Vlaams Belang želi pokazati svom biračkom tijelu da se, ako budu vladali sami, mogu ponašati odgovorno.”

Dakle, iako je moguće da je umor od pandemije dao podstreka evropskoj krajnjoj desnici kratkoročno, male su šanse da će kao rezultat oni steći pravu vlast.

Ali u određenim područjima, krajnja desnica je pronašla put u evropsku mainstream politiku – ili tako što su prisilili tradicionalne desničarske i ljevičarske stranke da usvoje oštriji pristup u pokušaju da zadrže birače, ili tako što se i sami doimaju kao mainstream.

Dugoročni dobici koje ostvare sa ovim promjenama u konačnici ostavljaju snažan učinak.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO