Draghi nastavlja Conteovim stopama: Italija zatvorena do Uskrsa

Novi italijanski premijer Mario Draghi i njegova Vlada neće mijenjati restriktivnu politiku borbe protiv korona virusa koju je vodio prethodnik Giuseppe Conte, prenose mediji.

“Draghi zatvara Italiju do Uskrsa”, poručuje s naslovnice La Stampa. Torinski dnevnik, kao i svi ostali mediji, najavljuje da će restrikcije novim vladinim dekretom, čija se objava očekuje u ponedjeljak, biti produžene najmanje do 6. aprila, dva dana nakon katoličkog blagdana.

“Pred ciljem smo, vidimo svjetlo na kraju tunela, ali sada ne smijemo spustiti gard. Ne postoje epidemiološki uvjeti da se ublaže mjere”.

Ovim je riječima ministar zdravstva Roberto Speranza pred Senatom obrazložio produžetak niza mjera koje se mijenjaju od regije do regije, u ovisnosti od rasprostranjenosti virusa i ugroženosti zdravstvenog sistema.

U crvenim i narandžastim zonama i dalje će važiti zabrana restoranima i barovima da uslužuju goste. U manje ugroženim žutim zonama ugostiteljski objekti moći će biti otvoreni do 18 sati.

Teretane i bazeni, do daljnjeg će ostati zatvoreni u cijeloj Italiji, baš kao i tržni centri u dane vikenda. Otvaranje kina i pozorišta ovisit će o epidemiološkoj situaciji. Na snazi će ostati i sve druge ranije utvrđene mjere, uključujući i policijski sat i zabranu napuštanja regije bez validnog motiva.

Kampanja vakcinacije usporava

Razlozi za produžavanje restrikcija su više nego očiti: Rt indeks prenosivosti virusa u brojnim je regijama premašio kritičnu granicu od 1, a sedmični broj novih slučajeva je porastao za deset posto.

U četvrtak je, prema zvaničnim podacima, zabilježeno 19.886 pozitivnih testova (od ukupno 353.704 izvršena) te 308 preminulih od COVID-19.

I dok virus ponovo ubrzava, što treba pripisati i širenju varijanti poput engleske, kampanja vakcinacije protiv COVID-19 usporava, kako u cijeloj Evropi, tako i u Italiji. Glavni uzrok tome je smanjena isporuka proizvođača.

Na Apeninima je, prema izvještaju Repubblice, dva mjeseca od početka kampanje 1,36 miliona ljudi primilo obje doze vakcine, a još blizu toliko samo jednu. To je manje od 5 posto stanovništva. Na sličnim procentima su i Njemačka, Španija i Francuska.

Pfizer, AstraZeneca i Moderna su dosad Italiji isporučili ukupno 5,2 miliona doza (od čega je iskorišteno 3,9 miliona). Plan vakcinacije je, s druge strane, predviđao da u ovom trenutku zemlja ima više od 8 miliona doza.

Rimski list podatke uspoređuje s Izraelom koji već ima obezbijeđene vakcine za 90 posto svojih građana, Velikom Britanijom (27,9 posto) i SAD-om (20 posto).

Oštre poruke na Samitu EU-a

Kampanja vakcinacije je bila glavna tema Samita lidera zemalja Evropske unije održanog putem videokonferencije u četvrtak. Budući da je to bio njegov prvi Samit EU otkako je 13. februara preuzeo premijersku fotelju, ovdašnji mediji su posvetili veliku pažnju izlaganju Marija Draghija.

Njegov istup bio je tvrdolinijaški, primjećuje Repubblica. “Ovako više ne funkcionira. Moramo biti brži u programu cijepljenja”, prenose se Draghijeve riječi.

Italijanski premijer je predložio novu strategiju slijedeći britanski model – da se prioritet stavi na dobivanje prvih doza, odnosno da što više osoba što prije bude vakcinirano makar po jednom.

Također, pozvao je na oštriji odnos sa proizvođačima koji kasne s isporukom vakcina, predlažući čak i zabranu izvoza vakcina koje se proizvode u granicama EU. Ovaj njegov prijedlog, prema izvještaju Repubblice, nije prošao.

A kad je u pitanju distribucija vakcina, prvi čovjek italijanskog ogranka AstraZenece u intervjuu za Corriere della Sera je potvrdio da će ova kompanija kasniti u isporuci.

Lorenzo Wittum je za milanski list rekao da će Italija do kraja marta dobiti 5 miliona doza, odnosno za 3 miliona manje nego što je prvobitno bilo dogovoreno. Englesko-švedski proizvođač se obavezao do juna isporučiti Italiji 25 miliona doza.

Kulinarski prekookeanski rat

“To što Amerikanci stavljaju tjesteninu na pizzu pa na to još dodaju razne sastojke, od tikvica, preko patlidžana, do pršuta i sira, više nas niti šokira, niti iznenađuje”, započinje svoj tekst o novoj prekookeanskoj kulinarskoj raspravi Corriere della Sera.

No, Italijani nisu mogli prešutjeti kad su im preko Bare dirnuli u još jedno “sveto jelo” – pastu karbonaru.

Kuharica New York Timesa Kay Chan izazvala je pravi mali kulinarski rat objavivši svoju verziju recepta za čuveno rimsko jelo, obogativši ga – dimljenim paradajzom.

Chun je, doduše, priznala da “prema italijanskoj tradiciji paradajz baš i ne ide u karbonaru”, ali je dodala da “donosi okus svježine ovom jelu” koje je nazvala “Smoky Tomato Carbonara”.

Na odgovor s ove strane bare nije trebalo dugo čekati.

“U prvi mah sam mislio da se radi o šali. Kao kad bih stavio salamu u kapučino ili mortadelu u suši. Ok, možda i ide, ali nemojmo ga onda zvati suši. Kao što ne može biti ni karbonara sa paradajzom”, poručio je Alessandro Pipero, chef rimskog restorana nagrađenog Michelinovom zvjezdicom, koga zovu “Kralj karbonare”.

Agrarna zadruga Coldiretti čak je reagirala saopćenjem, nazvavši “Smoky Tomato Carbonaru” kulinarskom piraterijom te poručivši da je vrh ledenog brijega u falsificiranju tradicionalnih italijanskih jela.

“Američki list ne samo što u karbonaru dodaje paradajz već za recept koristi slaninu umjesto dimljenog mesa svinjskog obraza (“guanciale”), a ovčiji sir mijenja parmezanom. Rizik koji prijeti je da se ovo i slična krivotvorena “made in Italy” jela udomaće u internacionalnoj kuhinji i zauzmu dio tržišta, banalizirajući naše specijalitete”, poručuju iz Coldirettija.

“Pasta alla carbonara” je tradicionalno jelo iz Lacija koje se priprema koristeći jaja, tvrdi ovčiji sir i dimljeno meso svinjskog obraza.