Kompanija AstraZeneca o BiH: Naša vakcina nije dostupna privatnom sektoru

BiH ima jedino sporazum za nabavku naše vakcine preko programa COVAX, s kojim AstraZeneca ima ugovor, kažu iz kompanije.

Vakcina AstraZenece trenutno nije dostupna privatnom sektoru, tvrde iz kompanije (Ustupljeno Al Jazeeri)
Vakcina AstraZenece trenutno nije dostupna privatnom sektoru, tvrde iz kompanije (Ustupljeno Al Jazeeri)

Nijedna institucija iz Bosne iz Hercegovine nije pokušala pregovarati sa AstraZenecom o nabavci vakcine protiv COVID-19, a način da je dobije je preko globalnog mehanizma COVAX, pošto ne postoji mogućnost da ih kupe privatne kompanije.

Ovo se može zaključiti iz izjava koje je Al Jazeera dobila od britansko-švedske farmaceutske kompanije AstraZeneca, od koje je tražila pojašnjenje o načinima nabavke vakcine protiv bolesti oko koje svjetske zemlje posljednjih mjeseci vode bespoštednu bitku.

No, među njima nije i Bosna i Hercegovina, jedna od rijetkih evropskih zemalja čije su vlasti razvoj vakcine dočekale nezainteresovano, koja nije stupila u direktne i konkretne pregovore niti sa jednim proizvođačem vakcina na svijetu na državnom nivou, već je izabrala čekati red preko svjetskog programa isporuke COVAX, zajedno sa preko 140 drugih država svijeta koje ne spadaju u red bogatih. I ono što, eventualno, dobije na poklon od drugih.

A kada će BiH dobiti vakcine, ne znaju tačno niti AstraZeneca niti COVAX, čija distribucija zavisi od isporuke proizvođača s kojima ima ugovore. A, one su zasad nedovoljne, pa je teško izbjeći dojmu da izostanak pravovremenih samostalnih pregovora sa proizvođačima vakcina Bosnu i Hercegovinu već doveo u vrlo nezavidnu situaciju.

Sporazum BiH samo preko COVAX-a

Pitali smo je li neko iz BiH, bilo koja državna institucija, pokušala zvanično pregovarati o samostalnoj nabavci vakcine iz nekog od njenih proizvodnih pogona, kao što su to, primjera radi, učinili Velika Britanija, Indonezija, Brazil, Japan i druge države.

Pitanja smo uputili Iskri Reić, izvršenoj potpredsjednici AstraZenece za Evropu i Kanadu, odgovornoj za komercijalne operacije u više od 30 zemalja, no, uslijedio je odgovor potpisan kao – „glasnogovornik“.

„BiH ima sporazum za nabavku naše vakcine preko programa COVAX, s kojim AstraZeneca ima ugovor. U saradnji sa Alijansom za vakcine Gavi, Koaliciju za inovacije CEPI i Svjetsku zdravstvenu organizaciju, osigurat ćemo 170 miliona doza vakcine ravnopravno širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Isporuka vakcine treba početi u prvom kvartalu godine, u zavisnosti od odobrenja regulatora“, glasio je odgovor glasnogovornika.

AstraZeneca je jedini proizvođač koji se odmah po razvoju Oxfordove vakcine opredijelio za globalnu, a ne strategiju profita. Naveli su da će čak dvije trećine njihove proizvodnje biti namijenjeno programu COVAX, kojim se želi omogućiti opskrba manje razvijenih zemalja koje nisu u mogućnosti finansijski se nadmetati sa bogatim državama koje su razgrabile ogromnu većinu dostupnih doza Pfizera, Sutnika V i ostalih vakcina.

Stoga, odgovor na na naizgled banalno, ali i direktno pitanje – ko, uopšte može kupiti vakcinu, država BiH ili možda neki niži nivo vlasti, nije bio neočekivan, no iz njega bi se moglo protumačiti da bi pregovarati mogla samo država, dok je privatni sektor, makar zasad, isključen iz kombinacija.

Fokus na globalnom pristupu

“AstraZeneca zalaže se za širok i nepristrasan pristup cjepivu, u zavisnosti od regularotnih odobrenja. Trenutno se fokusiramo na značajne obaveze prema vladama i međunarodnim zdravstvenim organizacijama na globalnom nivou kako bismo pomogli međunarodnim naporima za okončane pandemije. A kao takva, vakcina trenutno nije dostupna privatnom sektoru“, navedeno je u odgovoru.

Na pitanja kako teče proces pregovaranja, naručivanja, kolika je nabavna cijena jedne doze, koliko ih se minimalno može naručiti…, nismo dobili direktne odgovore.

O vakcini AstraZenece se u posljednje vrijeme mnogo pisalo, zbog navodne neučinkovitosti, posebno na južnoafrički soj, zbog čega je ta zemlja prekinula imunizaciju tom vakcinom. Čak je odbijaju i mnogi u Evropi, tvrdeći da ne štiti dovoljno stariju populaciju.

No, iz ove kompanije tvrde da vjeruju da će njihovo cjepivo pružiti zaštiti i od tog soja korona virusa.

„Poznato je da se virusi neprestano mijenjaju kroz mutacije, a to s vremenom može dovesti do pojave novih varijanti. Naučnici širom svijeta, uključujući nas i Univerzitet Oxford, pomno prate nove sojeve SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje COVID-19 i pažljivo procjenjuju utjecaj novih varijanti na učinkovitost cjepiva“, kažu.

„Što se tiče nove varijante SARS-CoV-2 B.1.351 (Južna Afrika), vjerujemo da će naše cjepivo i dalje štititi od teške bolesti, jer je neutralizirajuća aktivnost antitijela jednaka ostalim cjepivima protiv COVID-19 koja su pokazala učinkovitost protiv ozbiljnije bolesti, a posebno kada je interval doziranja optimiziran na 8-12 sedmica. Nadalje, korelati zaštite su nepoznati, a drugi imunološki odgovori, poput odgovora T stanica, mogu imati ulogu u zaštiti od bolesti. Početni podaci pokazuju da ovi odgovori mogu ostati netaknuti i u varijantama B.1.351“, dodaje glasnogovornik, uz napomenu da su Univerzitet Oxford i AstraZeneca ipak započeli adaptaciju cjepiva protiv nove varijante i da će „brzo napredovati kroz klinički razvoj, kako bi vakcine bile spremne za isporuku u četvrtom kvartaku, ukoliko bude potrebno.”

Prednosti AstraZenece

Govoreći o starijim osobama, koje primjerice, u Hrvatskoj spektično gledaju na vakcinu ove kompanije, iz AstraZenece tvrde da postoje dokazi da štiti i njih.

„I Evropska agencija za lijekove i Svjetska zdravstvena organizacija dale su odobrenje vakcini AstraZenece za aktivnu imunizaciju i prevenciju COVID-19 kod osoba od 18 godina i više, uključujući i one preko 65 godina. Podaci koji to potkrepljuju uključuju rezultate imunogenosti koji su pokazali da su starije odrasle osobe pokazale snažne imunološke reakcije na cjepivo, a 100 posto starijih odraslih generira specifična antitijela nakon druge doze“, rečeno nam je.

„Uz to, početkom ove sedmice, rezultati prve studije koja je opisala stvarnu učinkovitost vakcine AstraZenece pokazali su da je cjepivo u stanju znatno smanjiti rizik od hospitalizacije u vezi s COVID-19 za 94 posto nakon prve doze. Većina ispitanika koji su primili vakcinu AstraZenece bili su stariji od 80 godina, a učinci cjepiva bili su uporedivi sa svim dobnim grupama. Ovi podaci pružaju daljnje dokaze da cjepivo štiti od teških ishoda COVID-19, posebno kod starijih populacija s najvećim rizikom“, dodaje se u odgovoru.

Osim tih podataka o učinkovitosti, AstraZeneca navodi da postoje i druge prednosti upotrebe njihove vakcine.

„Vakcina AstraZenece pokazala je dobru učinkovitost protiv simptomatskog oblika bolesti i što je najvažnije, nije bilo slučajeva teške bolesti ili hospitalizacija u rasponu intervala doza od četiri do 12 sedmica. To pruža dragocjenu fleksibilnost provedbene strategije koja se može primijeniti u različitim zemljama. Podaci o imunogenosti iz objedinjene analize i istraživačke analize podataka o djelotvornosti sugerišu da duži intervali doza mogu dodatno povećati učinkovitost. Uz to, još jedan napredak COVID-19 vakcine AstraZenece je taj što se može čuvati, transportovati i skladištiti u hladnjaku na temperaturama od dva do osam stepeni Celzija najmanje šest mjeseci i primjenjivati ​​u postojećim zdravstvenim uvjetima“, navode.

Predanost globalnom pristupu

U vezi zastoja u isporuci ranije dogovorenih količina, AstraZeneca tvrdi da će ih nastojati pojačati, ali odgovor na zadato pitanje kolika je trenutna proizvodnja vakcina, nismo dobili.

„AstraZeneca se obavezala isporučiti milijarde doza svog cjepiva širom svijeta – to uključuje sporazum s Evropskom komisijom o isporuci 300 miliona doza, od početka 2021. godine, s desecima miliona doza koje bi trebale biti isporučene u februaru i martu“, glasio je odmjereni odgovor glasnogovornika AstraZenece.

U vrijeme sve glasnije priče o „vakcinaškom nacionalizmu“ i sve izraženijoj nejednakosti između bogatih i siromašnih, iz AstraZenece ponavljaju da su u dalje predani ravnopravnoj isporuci vakcina.

Ova kompanija, podsjetimo, ima ubjedljivo najveći udio u inicijativi COVAX, a navode da im je globalna dostupnost vakcina i dalje prioritet, i to ne na profitnoj osnovi.

„Vakcine koje su odobrene do sada čine se dobro podnošljivim i učinkovitim za sprječavanje COVID-19. Naš stav je da se ova globalna zdravstvena kriza može može prevazići tako što će se što veći broj ljudi vakcinisati kako bismo išli ispred pandemije, zaštitili zdravlje ljudi i ekonomiju.

Ključni element Oxfordovog partnerstva s AstraZenecom je zajedničko opredjeljenje za pružanje cjepiva na neprofitnoj osnovi za vrijeme trajanja pandemije širom svijeta, zemljama s niskim i srednjim prihodima. AstraZeneca i Institut za serum iz Indije sarađivat će s COVAX-om kako bi započeli opskrbu cjepivom širom svijeta, a većina će ići u zemlje sa niskim i srednjim prihodima što je prije moguće. U prvoj polovici 2021. nadamo se da će više od 300 miliona doza cjepiva biti dostupno za 145 zemalja putem COVAX-a. Te će se doze dijeliti pravedno u skladu s COVAX-ovim programom za dodjelu“, tvrde.

Problemi širenja na EU

Objašnjavajući nedavni upad inspekcije u postrojenje AstraZenece u Belgiji i kritike Evropske unije da su isporuke bloku zakočene zbog preusmjeravanja vakcina u Veliku Britaniju, iz kompanije objašnjavaju da je razlog toga taj što je Velika Britanija mnogo prije Evropske unije počela pregovarati o njihovom cjepivu, te da su širenjem aktivnosti na EU nastale teškoće.

„Sporazum s Velikom Britanijom potpisan je tri mjeseca prije sporazuma s Evropskom unijom. To je bilo prije nego što je AstraZeneca postala prvi partner Univerziteta Oxford za proizvodnju i opskrbu. Kako je posao preko nabavnih lanaca u Velikoj Britaniji na proizvodnji cjepiva za kliničku uporabu već počeo, mogli smo raditi na trenutnoj optimizaciji procesa u industrijskim razmjerama“, tvrdi glasnogovonik.

„U EU-u, nakon potpisivanja sporazuma s njima, trebalo je uspostaviti proizvodni proces s novim partnerima, a svakog od njih trebali smo obučiti, kao i izvršiti prijenos tehnologije, te sarađivati ​​s njima kako bismo optimizirali proces. Kako se svaki lanac opskrbe ubrzava, oni su se suočili sa jedinstvenim izazovima, a nažalost, opskrbni lanci u EU-u imali su niži učinak što je dovelo do i do niže početne opskrbe. Nastavljamo sarađivati ​​sa svim našim proizvodnim lokacijama i partnerima kako bismo optimizirali postupak i osigurali da cjepivo dostavimo ljudima u Evropi i širom svijeta što je prije moguće“.

Izvor : Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO