Mladi i depresija: Nazovi Plavi telefon da ti bude bolje

Važno je da trenutna neraspoloženja ili neke intenzivne emocionalne reakcije kod djece i mladih, naročito adolescenata, ne tretiramo kao znakove nekog poremećaja, ukazuje psiholog Saša Risojević.

Depresija se danas ozbiljno shvata i kod odraslih i kod mladih (EPA - Ilustracija)
Depresija se danas ozbiljno shvata i kod odraslih i kod mladih (EPA - Ilustracija)

“Ma nije ti ništa – idi radi nešto“; “Kakva te spopala depresija, imaš previše slobodnog vremena – to je to“; “Opet nešto sa Zapada došlo kod nas“… samo su neke od rečenice kad se spomene riječ depresija, a pogotovo kod mladih.

“Mora da imaš previše slobodnog vremena pa si tužan i bezvoljan, da radiš ne bi se to dešavalo“, razmišljalo se nekad prije.

Na sreću, vremena se mijenjaju i depresija se danas ozbiljno shvata i kod odraslih i kod mladih. Međutim, i dalje postoje razne predrasude i stereotipi oko ove bolesti.

Plavi telefon kao sigurno mjesto

Maja Kovačević je posljednjih pet mjeseci koordinatorica Plavog telefona (savjetodavne linije za djecu i mlade) u Banjoj Luci. Prije toga je bila volonterka četiri i po godine. Kaže da je na Plavom telefonu imala priliku da se razvija i na ličnom i na profesionalnom planu.

“Sada, kao koordinator, mogu da učestvujem i doprinesem razvoju usluge, da zajedno sa ostalim članovima tima omogućim da djeca i mlade osobe iz čitave Bosne i Hercegovine dobiju pomoć i podršku koju zaslužuju. Isto tako, mogu da doprinesem rastu i razvoju sadašnjih a i budućih volontera kroz različite edukacije, ali i da omogućim da im Plavi telefon bude sigurno mjesto kao što je i meni“, ukazuje ona.

Od 2013. godine, kada je pokrenut Plavi telefon, do danas je putem te linije zaprimljeno 22.470 poziva. I trenutno je na toj liniji aktivno 19 volontera/savjetnika.

U decembru su pokrenuli uslugu anonimnog chat savjetovanja, putem kojeg djeca i mlade osobe mogu da se anonimno i povjerljivo dopisuju sa savjetnicima i na taj način razgovaraju o problemima koje imaju.

“U tri mjeseca, koliko je aktivno chat savjetovanje, imali smo ukupno 110 javljanja, što nam pokazuje da se ovaj način komunikacije pokazao kao značajan i koristan za djecu i mlade osobe. Djeci je ponekad mnogo lakše pisati nego govoriti o problemima koje imaju, ili možda nemaju dovoljno privatnost i sigurnosti da razgovaraju sa nama putem telefona, a sve to im omogućava čet savjetovanje“, kazala je Kovačević.

Tokom smjene od dva sata bude i po 20 poziva

Dajana Budimir volontira na Plavom telefonu već dvije godine i ujedno pohađa master studije psihologije na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci. Pozivi upućeni volonterima, prema njenim riječima, variraju od smjene do smjene.

“Nekada bude više od 20 poziva u ta dva sata koliko traje jedna smjena, a nekada dva do tri sata, tako da ne mogu reći neki prosječan broj. Takođe, ima dosta različitih vrsta poziva, od testirajućih do savjetodavnih i informativnih, kada se djeca ili roditelji javljaju zbog različitih problema ili sa pitanjima o raznim temama“, rekla je ona.

Raznovrstan je broj tema o kojima mladi žele razgovarati, kaže Budimir. Teme koje se često na Plavom telefonu ponavljaju, kako navodi: vršnjački, partnerski i porodični odnosi, seksualno-reproduktivno zdravlje, mentalno zdravlje, sa naglaskom na anksioznost i depresivnost, razne vrste nasilja. Posljednjih mjeseci, dodaje, aktuelna tema je korona virus.

Mogući simptomi PTSP-a kod svih uzrasta

Psiholog Saša Risojević navodi da se mora napraviti razlika od početka pandemije i sada.

“Veoma je važno da ne zanemarimo sve one čiji je život ili život njima važnih ljudi bio ugrožen. Važno je napomenuti i da su, za neku djecu, zatvaranje škola i vrtića bila izrazito neprijatna iskustva, koja nisu mogli samostalno obraditi i razumjeti“, napominje Risojević.

Istraživanja o negativnim efektima “lockdowna” tokom epidemije ebole u Africi 2014. godine pokazuju, kako kaže Risojević, da je između 20 i 30 odsto odraslih i djece imalo simptome posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).

“Ovakve rezultate možemo očekivati i kod nas. Naročito ukoliko se uzmu u obzir i ranija traumatska iskustva našeg stanovništva, pa i zemljotres koji se desio krajem prošle godine. Sve ovo zajedno ima potencijal da se kod djece i mladih naruši slika svijeta kao sigurnog mjesta, što nadalje može rezultirati porastom intenziteta neprijatnih osjećanja“, uvjeren je Risojević.

Ukazuje i da se depresija ne prepoznaje lako, niti nastaje u jednom danu. Zbog toga je važno da se trenutna neraspoloženja ili neke intenzivne emocionalne reakcije kod djece i mladih, naročito adolescenata, ne tretiraju kao znakovi nekog poremećaja. Na depresiju se sumnja, objašnjava dalje Risojević, kada dijete duže od dvije sedmice ispoljava neraspoloženje, razdraživost, potištenost, plačljivo je, prestaje da učestvuje u aktivnostima u kojima je ranije uživalo i generalno ispoljava gubitak interesa.

“Uz ovakve promjene ispoljavaju se i promjene apetita, promjene u navikama spavanja, pad energije i umor, pad koncentracije i školskog uspjeha, osjećanja krivice, neadekvatnosti i osoba sebe posmatra kao bezvrijednu ličnost. Prisutne su misli o smrti, samopovrijeđivanju i mogući su pokušaji samoubistva“, upozorava.

Najbolja pomoć koja može da se ponudi je podrška koja se ogleda u slušanju, razgovoru, prihvatanju stanja djeteta ili mlade osobe. Ukoliko postoji sumnja da neko pati važno je tu osobu uputiti stručnim profesionalcima, psiholozima, psihoterapeutima i psihijatrima koji će kreirati terapiju i tretman u najboljem interesu osobe koja pati. Važno je, na kraju, znati da različiti psihoterapijski modaliteti (u kombinaciji sa farmakoterapijom ukoliko je potrebna) daju veoma dobre rezultate u liječenju depresije.

Izabrati opciju da se pošalje skrivenu poruka

Kako bi se unaprijedio rad Plavog telefona, pokrenuta je i Viber zajednicu. Koordinatorica Maja Kovačević objašnjava kako je taj potez uslijedio nakon što su postali svjesni da je Viber dominantna platforma za komunikaciju između djece/mladih osoba i njihovih vršnjaka. Na taj način su željeli da im olakšaju pristup različitim edukativnim i informativnim tekstovima koji će biti objavljivani u Viber zajednici.

“Djeca i mladi će imati priliku da pročitaju tekstove koje im mogu pomoći da se lakše nose sa problemima koje imaju ili im omogućiti da na adekvatan način podrže svoje drugare koji imaju neki problem. U Viber zajednici djeca će imati priliku i da se informišu o aktuelnim temama koje mogu imati uticaj na njih. Isto tako, moći će da nam pišu i putem Vibera, a da pritom ne otkrivaju svoj broj telefona. To mogu uraditi tako što će u članovima grupe pronaći ime Plavog telefona i izabrati opciju da pošalju skrivenu poruku“, kazala je Kovačević.

Poziv na Plavi telefon je besplatan i mogu se, osim djece i mladih, javiti i njihovi roditelji, ali i drugi građani koji osjećaju da im je potrebna pomoć i razgovor. Broj telefona koji mogu pozvati je 080 05 03 05 ili mogu pisati putem chata koji se nalazi na njihovoj stranici https://www.plavitelefon.ba.

Izvor : Agencije + Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO